 17.02.2010 (09:13:23)

Agrobanka planira da ove godine počne široku saradnju sa zemljama u okruženju, kao i da razvije banku dijaspore. Opširnije...
Predsednik Izvršnog odbora banke Dušan Antonić rekao je agenciji
Tanjug da banka planira da počne široku saradnju sa okruženjem, odnosno
sa bivšim jugoslovensikm republikama, u kojima će, verovatno, otvoriti
određene organizacione delove. Važan plan je, predočio je Antonić, i
razvijanje banke dijaspore, kako bi se našim zemljacima koji žive u
inostranstvu omogućili što jeftiniji i bezbedniji finansijski
transferi. Antonić je rekao da je to veoma značajan projekat, s obzirom
na to da četiri miliona Srba u rasejanju svake godine šalje u zemlju
oko tri milijarde dolara.
Po danas postignutoj ceni od 9.115 dinara po akciji tržišna kapitalizacija ove banke iznosi 6,55 milijardi dinara.
I indeksi I promet su danas na Beogradskoj berzi ubeležili blagi
rast. Belex15, indeks najlikvidnijih hartija od vrednosti ojačao je
0,17 odsto na 712,15 poena dok je opšti, Belexline u plusu tek 0,02
odsto čime je trgovanje završio na nivou od 1.369,98 poena. Iz 209
transakcija trgovalo se za 29,5 miliona dinara, 299.823 evra. U akcije
je uloženo 24,23 miliona, u obveznice 5,29.
Najviše se trgovalo akcijom Energoprojekt holdinga. Iz obima od
6.506 komada vrednost prometa ovom deonicom iznosio je 5,85 miliona uz
rast cene od 1,7 odsto na 899 dinara. Po prometu slede Aik banka sa
4,81 miliona uz rast od 0,9 odsto na 2.902 dinara, Agrobanka sa
prometovanih 3,32 miliona uz skok od 0,16 odsto na 9.115 dinara,
Progres Beograd sa prometom od 1,15 miliona uz poskupljenje od 4,35
odsto na 168 dinara i Veterinarski zavod Subotica čijim se akcijama
trgovalo za 0,4 miliona dinara uz rast od 0,16 odsto na 621 dinar po
akciji.
Najveći rast cene ostvarila je deonica kompanije Putevi Užice, 19,88
odsto na 1.164 dinara i to iz nevelikog obima od 71 akcije. Slede
Progres Beograd, Velefarm sa skokom od 1,94 odsto na 1.999 dinara,
Imlek sa rastom od 1,76 odsto na 1.500 dinara i Energoprojekt holding.
Listu gubitnika započinje Politika padom od 10,64 odsto na 126
dinara. Nastavljaju je Informatika sa padom od 10,05 odsto na 3.400
dinara, Fidelinka sa pojeftinjenjem od 3,2 odsto na 272 dinara,
Jedinstvo Sevojno sa gubitkom od 3,06 odsto i padom od 6.010 dinara i
prioritetne akcije bez prava glasa DIN-a sa padom od 2,07 odsto na
2.693 dinara.
Strani investitori činili su 32,25 odsto ukupnog prometa na berzi od
čega 38,33 odsto u trgovanju akcijama i 4,26 odsto u trgovini
obveznicama.
Najaktivniji brokeri su Sab Monet sa učešćem od 19,28 odsto u
ukupnom prometu i 1,2 odsto udela u broju transakcija, Hypo Alpe Adria
Securities sa zastupljenošću od 15,65 odsto u prometu i 6,22 odsto u
broju transakcija i Fima International sa udelom od 8,64 odsto u
prometu i 1,67 odsto udela u broju transakcija. Izvor: www.emportal.rs
(Zatvori)
 16.02.2010 (15:31:09)

Oba indeksa Beogradske berze danas su zabeležili rast svojih vrednosti, pri obimu od 29,5 miliona dinara. Vrednost akcija koje ulaze u sastav BELEX15 uvećana je za 0,17%, dok je BELEXline uvećao svoju vrednost za 0,02% i na kraju trgovačkog dana iznosi 1.369,98 poena. Opširnije...
Najtrgovanija akcija je izdavaoca Energoprojekt holdinga A.D. (ENHL) sa obimom od 5,8 miliona dinara. Akcije AIK banke A.D. (AIKB) i Agrobanke A.D. (AGBN) takodje su bile u fokusu investitora danas, što je rezultiralo obimom od 4,8, odnosno 3,3 miliona dinara. Najveći rast cene zabeležen je pri trgovanju akcijama Putevi Užice A.D. (PUUE), gde je cena na zatvaranju iznosila 1.164 dinara, što predstavlja rast od 19,88%. Cena akcija Progresa A.D. (PRGS) danas je iznosila 168 dinara, što je povećanje od 4,35%, dok su akcije Velefarma A.D. (VLFR) uvećale svoju cenu za 1,94%, odnosno na 1.999 dinara. Detaljnije...Izvor: Ilirika Investments
(Zatvori)
 16.02.2010 (12:45:35)

Kupovina stanova na lizing povećala bi konkurenciju na tržištu Srbije i omogućila smanjenje kamata na stambene kredite, ocenio je danas rukovodilac pravnog tima Jedinice za sveobuhvatnu reformu propisa Đorđe Vukotić.
Opširnije...
On je agenciji Beta kazao da je ta služba pripremila predlog izmene
propisa kojim bi se omogućio i lizing nekretnina, odnosno kupovina
stanova i poslovnog prostora na lizing, koji bi mogao da bude usvojen u
kratkom roku.
Osnovne prednosti finansijskog lizinga u odnosu na kredit, naveo je
Vukotić, predstavljaju manji rizik i kupovina stanova bez hipoteke.
Sigurnost onoga ko uzima nepokretnost na lizing je veća, istakao je,
jer ako kupac stana ne može da otplaćuje rate on ostaje samo bez te
nepokretnosti, dok se kod kredita gubi i nepokretnost na koju je
stavljena hipoteka, kao obezbeđenje pozajmice.
Vukotić je kazao da su se Narodna banka Srbije i Ministarstvo finansija
u principu složili sa predloženom izmenom Zakona o lizingu, koju je
pripremila Jedinica za sveobuhvatnu reformu propisa, kojom bi se
omogućio i lizing nepokretnosti.
Prema njegovim rečima, lizing na nepokretnosti je zastupljen u zemljama okruženja i većini evropskih zemalja.
U obrazloženju predložene izmene Zakona navodi se da bi uvođenje
lizinga na nepokretnosti u Srbiji dovelo do povećanja investicija u
građevinarstvu, smanjenja netransparentnih transakcija sa 30 na 10
odsto.
Kratkoročno gledano, cene nekretnina bi pale za 10 odsto, a dugoročno
bar za 20 odsto, navodi se u obražloženju preporuke za izmenu Zakona o
finansijskom lizingu. Izvor: www.economy.rs
(Zatvori)
 16.02.2010 (12:39:28)

Javni dug Srbije je na kraju januara bio 10,07 milijardi evra, što je 30,5 odsto bruto domaćeg proizvoda, objavilo je Ministarstvo finansija. Opširnije...
Na kraju prošle godine, javni dug je bio 9,85 milijardi evra, što
znači da je tokom januara povećan za oko 216 miliona, objavljeno je na
sajtu Ministarstva. Ukupne direktne obaveze Srbije na kraju januara
bile su 8,67 milijardi evra, pri čemu je unutrašnji dug bio 4,05
milijardi, a spoljni dug 4,62 milijarde evra.
Ukupne indirektne obaveze Srbije na kraju januara bile su oko 1,4
milijarde evra. Na kraju 2008. godine javni dug Srbije bio je 8,78
milijardi evra, što je bilo 25,6 odsto BDP-a. Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)
 16.02.2010 (12:38:28)

Kragujevačku fabriku “Zastava elektro” do kraja marta preuzeće kompanija iz Južne Koreje "Yura" koja proizvodi auto-delove. Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić kaže da će proizvodnja početi u junu i da bi Koreanci nakon preuzimanja zaposliti oko hiljadu radnika. Opširnije...
S obzirom na to da "Zastava elektro" sada ima oko 280 radnika,
uglavnom, žena, ministar je pozvao Nacionalnu službu za zapošljavanje
da se angažuje na pronalaženju radne snage koja će biti potrebna toj
račanskoj fabrici. "Zastava elektro" iz Rače je bila neuspešno privatizovana, pa je, nakon više meseci štrajka radnika, privatizacija poništena. Izvor: www.b92.net
(Zatvori)
 15.02.2010 (16:55:22)

Prve korporativne obveznice u Srbiji emitovaće uskoro beogradska Telefonija, kako bi prikupila sredstva za dovršetak projekta gasifikacije. Ukupna emisija ovih obveznica biće dva miliona evra, imaće ročnost na četiri godine sa kamatnom stopom od 7,5 odsto, plus jednogodišnji euribor.
Opširnije...
Kada Komisija za hartije od vrednosti odobri izdavanje ovih obveznica,
moći će da ih kupe i pravna i fizička lica, ali one ipak najviše treba
da privuku institucionalne investitore kao što su osiguravajuća
društva, penzioni i investicioni fondovi. Finansijski savetnik na izdavanju ovih obveznica je "WM Equity Partners", a agent emisije je Rajfajzen banka. Vladimir Pavlović, direktor "WM Equity Partnersa",
objašnjava da su izdavanjem ove potpuno nove hartije na finansijskom
tržištu želeli da omoguće kompanijama alternativu bankarskim kreditima. Inače,
u Srbiji su kompanije izdavale samo komercijalne zapise, a i to jako
retko. Razlika između komercijalnih zapisa i korporativnih obveznica je
u tome što su zapisi kratkoročni (do godinu dana) i što emiter za njih
treba da da hipoteku. Kod obveznica, međutim, nema hipoteke i umesto
toga se stavlja veliki akcenat na disciplinu izdavaoca. Ukoliko emiter
prekrši stroga pravila i uveća svoj dug, svaki kupac obveznica može da
zatraži da emiter otkupi njegove hartije. |
|
|
„S
druge strane, ovom obveznicom smo želeli da ponudimo investitorima
instrument koji je po riziku i prinosu između bankarskog depozita i
ulaganja u akcije. Korporativne obveznice funkcionišu tako što i emiter
i investitor nađu cenu koja je između bankarskog kredita i kamate na
depozit“, kaže Pavlović. I dok pravni tim završava
dokumentaciju koju će poslati Komisiji za hartije od vrednosti,
istovremeno se radi na kreiranju kapilarne tražnje. Pavlović navodi da
do sada imaju dogovor sa tri velika investitora koji će biti noseći
stubovi ove investicije, ali i pored toga žele da imaju i manje
investitore. „Želimo da imamo barem 10-15 malih
investitora koji će imati male uloge i kojima neće biti cilj da dugo
drže ovu korporativnu obveznicu u svojim rukama, nego će želeti da je
prodaju. I tu je upravo drugi veliki cilj, a to je da se napravi
sekundarno tržište, da se sa ovom obveznicom trguje na Beogradskoj
berzi. Ukoliko vidimo da se na javnom pozivu za upis ovih obveznica
pojavilo jako puno interesenata, onda ćemo da razmislimo da li
Telefonija može da izda novu emisiju i tako supstituiše neki postojeći
kredit“, kaže Pavlović. Izvor: www.b92.net
(Zatvori)
 12.02.2010 (15:34:35)

Oba indeksa Beogradske berze danas su zabeležili rast svojih vrednosti, pri obimu od 22,1 miliona dinara. Vrednost akcija koje ulaze u sastav BELEX15 uvećana je za 0,65%, dok je BELEXline uvećao svoju vrednost za 0,39% i na kraju trgovačkog dana iznosi 1.369,68 poena. Opširnije...
Najtrgovanija akcija je izdavaoca Agro banka A.D. (AGBN) sa obimom od 2,4 miliona dinara. Akcije Progresa A.D. (PRGS) i Energoprojekt holdinga A.D. (ENHL) takodje su bile u fokusu investitora danas, što je rezultiralo obimom od 2,02 miliona, odnosno 825 hiljada dinara. Najveći rast cene zabeležen je pri trgovanju akcijama BIP-a Beograd A.D. (BIPB), gde je cena na zatvaranju iznosila 54 dinara, što predstavlja rast od 8,00%. Cena akcija Informatike A.D. (INFM) danas je iznosila 3,780 dinara, što je povećanje od 5,44%, dok su akcije Progresa A.D. (PRGS) uvećale svoju cenu za 4,55%, odnosno na 161 dinara. Detaljnije...Izvor: Ilirika Investments
(Zatvori)
 12.02.2010 (09:15:29)

"Pošta Srbije" je isplatila oko 2,85 miliona građana sa po 1.700 dinara novčane naknade, ostvarene iz dosadašnjeg postupka privatizacije. Direktor Direkcije za pismonosne usluge Pošte Dragoslav Rašinac je rekao da je istovremeno izdato 1,53 miliona potvrda o posedovanju pet akcija NIS-a, ističući da u ovom trenutku nema gužvi na šalterima pošta, izuzev kada su isplate penzija. Opširnije...
Prema njegovim rečima, sada se dnevno u proseku izdaje oko 20 hiljada
potvrda o posedovanju akcija NIS-a i isplaćuje se oko 35 hiljada
građana sa 1.700 dinara, što je višestruko manje nego u prvim danima
isplate. Građanima, koji su ostvarili pravo na besplatne
akcije, omogućeno je da od 6. januara ove godine mogu da podignu 1.700
dinara na šalterima bilo koje pošte, ukoliko imaju otvoren račun kod
"Poštanske štedionice", odnosno, u poslovnicima banaka čije su račune
prijavili prilikom evidentiranja za besplatne akcije. Na oko
3,5 miliona tekućih računa kod "Poštanske štedionice" i na oko 1,3
miliona računa kod drugih poslovnih banaka, uplaćeno je po 1.700 dinara
novčane naknade koju građani ostvaruju iz dosadašnjeg postupka
privatizacije. Na automatizovanim PTT šalterima u 1.200 pošta
širom Srbije korisnik može zahtevati da mu se izda Potvrda o
posedovanju besplatnih akcija NIS-a, koja je isključivo informativnog
karaktera i sa njom se ne može trgovati. Vlada Srbije
usvojila je prošle nedelje izmene zakona koje će omogućiti da već tokom
ove godine, građani dobiju i besplatne akcije Telekoma i Aerodroma
Nikola Tesla, dok će akcije EPS-a dobiti tokom 2011. godine. Izvor: www.b92.net
(Zatvori)
|
 21.02.2012 (13:30:47)
Kriza valuta koja je obeležila 2011. donela je pravo bogatstvo onima koji su se pre desetak godina setili da ulažu u zlato.
 21.02.2012 (11:15:14)
4 od 15 investicionih fondova u mesecu januaru beleži smanjenje vrednosti investicionih jedinica.
 21.02.2012 (11:00:40)
Prema podacima NBS ukupna vrednost privatnih penzionih fondova u Srbiji je prošle godine dostigla tek 12,45 milijardi RSD, odnosno 120 miliona EUR. Kada se to uporedi sa skoro 800 milijardi RSD štednje građana položene u bankama, odnosno 7,6 mlr EUR,
 01.02.2012 (10:09:26)
Beograd - Dostigavši nivo od 106,06 dinara za evro, domaća valuta juče se našla na najnižem nivou vrednosti još od 11. januara 2011. godine, kada je kurs iznosio 106,18 dinara.
 31.01.2012 (11:56:59)
Prema raspoloživim podacima, uoči Drugog svetskog rata Kraljevina Jugoslavija je posedovala 84.574 kilograma čistog zlata.
|