 22.02.2010 (09:42:35)

Kako će u budućnosti 1,8 miliona radnika izdržavati više od 730.000 nezaposlenih i 1,6 miliona penzionera - dilema je koja muči stručnjake. Srbija se suočava sa sve većim brojem siromašnih i izdržavanih lica, a stopa uposlenih sve je niža. Stručnjaci još nemaju rešenje kako da se za te izdatke obezbedi novac u državnoj kasi. Opširnije...
„Ovakva je situacija sasvim neodrživa. Mora nešto hitno da se
uradi, a jedini izlaz je podsticanje rasta društvenog proizvoda. Mi još
nismo ni blizu nivoa koji smo imali osamdesetih, a ovim tempom ćemo društveni proizvod iz 1986. dostići tek 2025. godine! Sada nam je niži i životni standard i nivo društvene proizvodnje nego što smo imali u to vreme“, kaže ekonomista dr Zoran Popov. U ovom trenutku u Srbiji oko 1,8 miliona ljudi faktički izdržava 2,3 miliona građana,
koliko je ukupno penzionisanih i nezaposlenih. Radnika, naravno, ima
daleko više, ali je mnogo njih u „sivoj zoni“, što državu samo dodatno
košta. „Ni tih 1,8 miliona ne plaćaju doprinose na realne zarade, već mnogo njih prijavljuje minimalce“, dodaje Popov. Prihodi i planovi Nacionalna
služba za zapošljavanje planira da u 2010. godini od doprinosa
prihoduje 16 milijardi dinara. Poreska uprava će od obveznika sakupiti
oko četiri milijarde, Penzijski fond od doprinosa za socijalno oko 246
milijardi, a Zdravstveni fond oko 129 milijardi dinara. Ovaj novac,
međutim, nije dovoljan za rashode koji se prave u svakoj od ovih
institucija, pa ih dodatno finansira država iz budžeta. |
|
|
I u Uniji poslodavaca napominju da su opterećenja na zarade daleko veća
od proseka koji je u ostalim zemljama. Tako i zaposleni i poslodavac na
istu zaradu plaćaju po 11 odsto za PIO, zatim po 6,15 za zdravstveno, i
po 0,75 za slučaj nezaposlenosti. Na platu se plaća i porez od dodatnih
12 odsto! Ova davanja, ma kako bila visoka, nisu dovoljna. „Jedini izlaz je u rastu zaposlenosti, odnosno BDP“,
zaključuje dr Popov. Ovaj plan, međutim, daleko je od ostvarivog. To
potvrđuju i predviđanja Nacionalne službe za zapošljavanje.
Odlazeći direktor Vladimir Ilić prognozirao je da se efekti aktivnih
mera zapošljavanja, koje upravo sprovodi njihova služba, neće osetiti
sve do polovine godine, jer se upravo ovaj sektor najteže oporavlja od
posledica ekonomske krize. Izvor: www.b92.net
(Zatvori)
 20.02.2010 (09:42:30)

Narodna banka Srbije izdala je dozvolu za spajanje uz pripajanje „Garant“ i „Hypo“ društava za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom. Opširnije...
Društvo „Hypo“ će se pripojiti društvu „Garant“ i ubuduće će poslovati pod imenom „Hypo-Garant“ društvo. Nakon što se izvrši spajanje društava, obaviće se i pripajanje fonda „Hypo“ fondu „Garant“, koji će takođe poslovati kao fond „Hypo-Garant“. Fond „Hypo-Garant“ će imati oko 23.000 članova, među kojima će biti
oko 3.000 članova ranijeg fonda „Hypo“. S neto imovinom od oko 460
miliona dinara, i dalje će ostati na petom mestu s nešto više od 6%
tržišnog učešća mereno neto imovinom. Izdavanjem ove dozvole, na
tržištu će ukupno poslovati osam društava za upravljanje dobrovoljnim
penzijskim fondovima i devet dobrovoljnih penzijskih fondova. Ovo
spajanje za članove fonda „Hypo“ značiće prvenstveno obračunske promene
na njihovim računima zbog obaveze konverzije investicionih jedinica u
investicione jedinice fonda „Hypo-Garant“. Na njihovim individualnim
računima će se promeniti broj investicionih jedinica, ali neće i stanje
sredstava. Broj investicionih jedinica i stanje sredstava na računima
članova fonda „Garant“ neće biti promenjeno zbog pripajanja. Članovi
fonda „Hypo“, ukoliko to žele, imaju mogućnost da svoj račun prenesu u
drugi dobrovoljni penzijski fond po sopstvenom izboru, pri čemu je
društvo obavezno da te članove obavesti o pravu na besplatan prenos
računa i da im to pravo omogući u roku od 60 dana od dana obaveštavanja
o tom pravu.
Izvor: www.nbs.rs
(Zatvori)
 19.02.2010 (09:18:01)

Narodna banka Srbije je na međubankarskom deviznom tržištu danas prodala 10 miliona evra da bi podstakla promet i obezbedila nesmetano funkcionisanje deviznog tržišta.
Opširnije...
Indikativni kurs formiran u prepodnevnoj trgovini na međubankarskom
deviznom tržištu danas je bio 98,8603 dinara za evro, objavila je NBS.
NBS je od početka godine prodala 361,5 miliona evra na
međubankarskom deviznom tržištu, uključujući i današnju intervenciju,
da bi ublažila prekomernu oscilaciju kursa i obezbedila nesmetano
funkcionisanje tržišta.
Dinar je danas oslabio prema evru za 0,27 odsto, tako da je zvanični srednji kurs evra 98,6950 dinara. Izvor: www.emportal.rs
(Zatvori)
 19.02.2010 (08:59:34)

Stručnjaci Instituta ekonomskih nauka u Beogradu ocenili SU da se postepeni ekonomski oporavak Srbije očekuje tokom ove godine, ali da će do rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) doći tek u poslednjem kvartalu 2011. godine. Opširnije...
Na predstavljanju biltena Makroekonomske analize i prognoze, koji je
počeo da izlazi nakon četiri godine, istaživači Instituta i Beogradske
bankarske akademije su ocenili da očekuju da će dinar do kraja godine
biti 102 dinara za evro, ali da će valuta biti uglavnom stabilna u
naredne tri godine.
Istraživač Branko Živanović je ocenio da devizne rezerve Srbije nisu
ugožene intervencijama Narodne banke na međubankarskom tržištu, gde je
od početka godine prodato 361,5 miliona evra.
Istraživači Instituta su ocenili i da veliki problem predstavlja
spoljna zaduženost zemlje koja sada iznosi 68 odsto BDP-a, ali koja,
prema njihovoj oceni, "raste dramatično".
Treba očekivati i pad direktnih investicija, slabu likvidnost,
povećanje rizika, što će dovesti do toga da cena kapitala bude visoka,
rečeno je na predstavljanju biltena.
U prvom broju biltena Makroekonomske analize i prognoze objavljene su
analize stanja u ekonomiji tokom proteklih nekoliko godina, zaključno
sa 2009. godinom.
Bilten će, kako je saopšteno, izlaziti dva puta godišnje. Izvor: www.economy.rs
(Zatvori)
 18.02.2010 (15:10:26)

Oba indeksa Beogradske berze danas su zabeležili pad svojih vrednosti, pri obimu od 60,6 miliona dinara. Vrednost akcija koje ulaze u sastav BELEX15 umanjena je za 0,59%, dok je BELEXline umanjio svoju vrednost za 0,03% i na kraju trgovačkog dana iznosi 1.371,19 poena. Opširnije...
Najtrgovanija akcija je izdavaoca AIK banka A.D. (AIKB) sa obimom od 17,2 miliona dinara. Akcije Vitala A.D. (VITL) i Agrobanke A.D. (AGBN) takodje su bile u fokusu investitora danas, što je rezultiralo obimom od 10,1, odnosno 7,5 miliona dinara. Najveći rast cene zabeležen je pri trgovanju akcijama BIP Beograd A.D. (BIPB), gde je cena na zatvaranju iznosila 73 dinara, što predstavlja rast od 19,67%. Cena akcija Lasta A.D. (LSTA) danas je iznosila 690 dinara, što je povećanje od 10,40%, dok su akcije Progres A.D. (PRGS) uvećale svoju cenu za 7,30%, odnosno na 191 dinara. Detaljnije...Izvor: Ilirika Investments
(Zatvori)
 18.02.2010 (10:13:17)

Generalni direktor "Jat ervejza" Srđan Radovanović kaže da će predstavnici proizvođača aviona Erbas u poslednjoj nedelji februara doći u Beograd. Navodeći da će biti u potpunosti otvoren za pregovore, Jat je saopštio da je konačna odluka na Vladi Srbije, kao vlasniku kompanije. Opširnije...
Radovanović je naveo da je Jat proteklih meseci imao "žive" kontakte sa Erbasom. "Dolazak
državno privredne delegacije Nemačke Jat je iskoristio za kontakte sa
predstavnicima EADS-a, koji je većinski vlasnik Erbasa. Poslednje
nedelje februara predstavnici Erbasa posetiće Beograd, kada ćemo
nastaviti razgovore", precizirao je direktor Jata. "Na
osnovu informacija koje je Jat podneo Vladi Srbije, formirana je radna
grupa na čelu sa državnim sekretarom u Ministarstvu za infrastrukturu
Miodragom Miljkovićem. Smatramo da ne bi bilo poslovno korektno da o
detaljima pregovora govorimo bez saglasnosti Erbasa kao druge strane'', izjavio je Radovanović. Jat nema para, Erbas ne odustaje od prodaje
Ugovor vredi preko 700 miliona dolara? Jat
je potpisao 1998. godine sa Erbasom ugovor o nabavci osam aviona,
vredan 580 miliona dolara i uplatio avans od oko 23,5 miliona dolara,
ali se ispostavilo da njegova realizacija ne bi bila ekonomski
isplativa za srpskog avioprevoznika, pa je to pitanje već godinama
ostalo nerazrešeno. Početna vrednost ugovora je vremenom još i porasla
zbog klauzule koja predviđa promenu cene usled rasta troškova
materijala i radne snage tako da je do novembra 2007. cena sa kamatama
premašila 700 miliona dolara. |
|
|
Prema saznanjima Danasa, Erbas je izneo dva predloga Jatu. Prvi je da umesto osam aviona A319, broj aviona u ugovoru bude smanjen na dva ili četiri, ali bi ti avioni bili zapravo ustupljeni drugoj kompaniji od koje bi ih Jat iznajmljivao pošto nema novac za kupovinu. Drugi
predlog Erbasa bio je još skuplji za srpsku kompaniju. Evropski
proizvođač predložio je da Jat umesto osam aviona kupi jedan luksuzni
avion. Međutim, u srpskom prevozniku procenili su da ne bi
imali dovoljno putnika za takvu letelicu pa je zato prva opcija jedina
koja je u igri. Erbas je odbacio predlog srpske strane da za
vrednost depozita koji je položen (23,5 miliona dolara) dobije jedan
manji avion tipa ATR. Problem za Jat, pored toga što nema
novac za kupovinu aviona, jeste i činjenica da Erbas ne odustaje od
realizacije ugovora. Dodatna otežavajuća okolnost za srpsku kompaniju
je i to što bi sa Erbasovim letelicama dobila i treći tip aviona u
floti što nema gotovo nijedna aviokompanija u svetu i što bi povećalo
troškove održavanja. Takođe, ni mehaničari „Jat tehnike“
nemaju sertifikate za rad na Erbasovoj floti. U Jat ervejzu više ne
kriju da je reč o štetnom ugovoru za tu kompaniju. Izvor: www.b92.net
(Zatvori)
 17.02.2010 (15:26:11)

Oba indeksa Beogradske berze danas su zabeležili rast svojih vrednosti, pri obimu od 50,3 miliona dinara. Vrednost akcija koje ulaze u sastav BELEX15 uvećana je za 0,02%, dok je BELEXline uvećao svoju vrednost za 0,12% i na kraju trgovačkog dana iznosi 1.371,66 poena. Opširnije...
Najtrgovanija akcija je izdavaoca AIK banka A.D. (AIKB) sa obimom od 34,6 miliona dinara. Akcije Tigara A.D. (TIGR) i Sojaproteina A.D. (SJPT) takodje su bile u fokusu investitora danas, što je rezultiralo obimom od 2,03, odnosno 1,8 miliona dinara. Najveći rast cene zabeležen je pri trgovanju akcijama BIP Beograd A.D. (BIPB), gde je cena na zatvaranju iznosila 61 dinara, što predstavlja rast od 15,09%. Cena akcija Informatika A.D. (INFM) danas je iznosila 3,780 dinara, što je povećanje od 11,18%, dok su akcije Fidelinke A.D. (FIDL) uvećale svoju cenu za 9,19%, odnosno na 197 dinara. Detaljnije...Izvor: Ilirika Investments
(Zatvori)
 17.02.2010 (14:17:24)

Agencija za privatizaciju danas raskinula ugovor o privatizaciji Beogradske industrije piva, saopšteno iz Agencije.
Opširnije...
BIP je 2007. kupio litvansko-švedski konzorcijum koji čine firme
Alita i United Nordic Beverages, a privatizacioni ugovor je raskinut
jer kupac nije poštovao odredbe ugovora. Alita i United Nordic
Beverages nisu uložile 2,6 miliona evra u drugoj godini poslovanja,
kako je to predviđeno ugovorom, a nisu raspolagale imovinom u skladu sa
ugovorom i nisu izvršile obavezan otkup akcija.
Kao jedan od razloga za raskid privatizacije navedeno je i
neizmirivanje poreskih obaveza, pa je izvršena prinudna naplata putem
prodaje osnovnih sredstava.
Agencija za privatizaciju je do sada zbog nepoštovanja ugovornih
obaveza raskinula 517 ugovora, a u slučaju BIP-a Akcijski fond će
imenovati privremenog zastupnika koji će upravljati tim akcionarskim
društvom. Izvor: www.emportal.rs
(Zatvori)
|
 21.02.2012 (13:30:47)
Kriza valuta koja je obeležila 2011. donela je pravo bogatstvo onima koji su se pre desetak godina setili da ulažu u zlato.
 21.02.2012 (11:15:14)
4 od 15 investicionih fondova u mesecu januaru beleži smanjenje vrednosti investicionih jedinica.
 21.02.2012 (11:00:40)
Prema podacima NBS ukupna vrednost privatnih penzionih fondova u Srbiji je prošle godine dostigla tek 12,45 milijardi RSD, odnosno 120 miliona EUR. Kada se to uporedi sa skoro 800 milijardi RSD štednje građana položene u bankama, odnosno 7,6 mlr EUR,
 01.02.2012 (10:09:26)
Beograd - Dostigavši nivo od 106,06 dinara za evro, domaća valuta juče se našla na najnižem nivou vrednosti još od 11. januara 2011. godine, kada je kurs iznosio 106,18 dinara.
 31.01.2012 (11:56:59)
Prema raspoloživim podacima, uoči Drugog svetskog rata Kraljevina Jugoslavija je posedovala 84.574 kilograma čistog zlata.
|