 14.12.2009 (09:18:44)

Predstavnički dom usvojio je najveću reformu finansijskog sektora od perioda Velike depresije 1930-tih godina. Za predlog zakona, koji sadrži gotovo 1300 stranica, glasala su 223 zakonodavca, dok su 202 bila protiv. Opširnije...
U okviru odobrenih mera, biće formirana nova agencija koja će nadzirati
kreditne kartice, hipoteke i hiljade drugih finansijskih proizvoda i
usluga, kao i omogućiti državnim regulatorima da bolje procjenjuju
sistemske rizike. Današnji potez usledio je nakon niza pretresa i
pregovora o novim regulatornim ovlašćenjima, čiji je cilj da se izbegne
ponavljanje kraha američkih kreditnih tržišta zbog koga su Sjedinjene
Države zapale u najgoru recesiju od 1930-tih. Predsednik Barak Obama
pozdravio je usvajanje predloga zakona, ističući da je reč o još jednom
važnom koraku ka neophodnoj i sveobuhvatnoj finansijskoj reformi.
Republikanski zakonodavci glasali su protiv reforme, navodeći da će
suzbiti ekonomski rast, nepotrebno povećati troškove u finansijskom
sektoru, povećati birokratiju i dovesti do većeg gubitka radnih mesta u
periodu teške krize. O sličnim reformama trebalo bi da se raspravlja i
u Senatu.
Prethodno je saopšteno da američki potrošači gaje sve veći optimizam u
pogledu izlaska zemlje iz recesije. Takođe se beleži rast maloprodaje i
analitičari smatraju da bi ti podaci mogli biti dokaz o sve snažnijem
ekonomskom oporavku.
Sekretarijat za trgovinu saopštio je da je maloprodaja porasla za 1,3
odsto prošlog meseca, nakon što su potrošači trošili više novca na
gorivo i druge proizvode.
U odvojenom istraživanju univerziteta države Mičigen, navodi se da se
poverenje potrošača povećalo u decembru. Rast oba indikatora veći je od
očekivanog, a stručnjaci smatraju da su stabilnije tržište rada i manje
cene određenih proizvoda doprineli povećanom optimizmu kupaca. Izvor: www.economy.rs
(Zatvori)
 11.12.2009 (09:14:32)

Bruto domaći proizvod (BDP) Češke je u trećem tromesečju zabeležio rast od 0,8 odsto u odnosu na prethodni kvartal, čime je zemlja izašla iz recesije, objavila je Češka agencija za statistiku. Opširnije...
Medjutim, u poređenju sa periodom od jula do septembra prošle godine, privreda je zabeležila pad od 4,1 odsto. Prema ekonomistima, privreda se budi iz duboke recesija, u koju je
upala na početku godine, ali će na stvarno oživljavanje morati još da
se sačeka, preneo je sajt ihned.cz.
Na privredu je najveći uticaj imao godišnji pad industrijske
proizvodnje. Od ostalih značajnih oblasti, ispod prošlogodišnjeg nivoa
su ostale trgovina i energetika.
U poređenju sa prethodnim tromesečjem, rast je zabeležen pre svega
u oblasti finansija i osiguranja, gradjevinarstvu, saobraćaju i
uslugama.
Zaslugu za oživljavanje češke ekonomije ima i potražnja iz
inostranstva, smatraju neki analitičari i ukazuju da će od njenog
daljeg razvoja zavisiti i kada će privreda pokazati značajniji rast i
prema godišnjim podacima.
Opšte očekivanje je da će ova godina biti završena izrazitim padom
češke ekonomije, pri čemu je najveći optimista Češka narodna banka,
koja očekuje pad od 4,4 procenta.
Banka je optimista kada je u pitanju sledeća godina, u kojoj očekuje rast BDP od 1,4 odsto.
Ministarstvo finansija nije tako optimistično i sledeće godine
očekuje privredni rast od samo 0,3 odsto, dok za ovu predviđa pad od
pet procenata.
Prognoza Evropske komisije je u "zlatnoj sredini" - prema njoj će
naredne godine češka ekonomija porasti 0,8, a ove pasti 4,8 odsto.
Izvor: www.blic.rs
(Zatvori)
 09.12.2009 (09:12:00)

Negativni pokazatelji o kretanju industrijske proizvodnje u Nemačkoj, ali i novi talas zabrinutosti koji je izazivala finansijska kriza u Dubaiju uticali su danas da evropske akcije izgube deo predjašnje vrednosti, dok je na deviznim berzama evro pojeftinio. Opširnije...
Panevropski indeks
akcija - FTSEurofirst 300 - opao je tokom rane podnevne trgovine 1,4
odsto, na 1006,49 poena, nakon što je i sinoć tokom završne trgovine
bio u poluprocentnom minusu, prenosi agencija Rojters.
Veće evropske banke su tokom današnjeg poslovanja bile najveći
gubitnici, jer je izveštaj o velikim gubicima firme "Nakhel", koja
posluje u okviru prezadužene investicione kompanije "Dubai vorld", bio
osnovni razlog zbog koga su trgovci u Evropi oborili deonice
kontinentalnih bankarskih organizacija.
Trgovci na evropskim efektnim berzama takodje ukazuju da je važan
razlog za današnje pojeftinjenje deonica na londonskoj, frankfurtskoj i
drugim većim berzama i podatak o neočekivanom padu nemačke industrijske
proizvodnje za 1,8 odsto tokom oktobra, kao i činjenica da je
medjunarodna agencija "Fič" snizila kreditni rejting Grčke.
Sniženje grčkog kreditnog rejtinga usledilo je nakon što je
agencija Standard end Purs prethodno upozorila na rizike koji prete
bankarskom sistemu te članice zone evra.
Deonice velikih evropskih banaka - Berkliz, Rojal benk ov Skotland,
Sosijete ženeral i Standard čaterid - opale su u rasponu od 1,5 do šest
odsto, a na udaru su bile i akcije najvećih grčkih banaka.
Akcije grčke Eurobanke EFG, Pireus banke i Nacionalne banke Grčke
pojeftinile su od šest do 6,8 odsto, nakon što su na silaznoj putanji
bile i juče, posle saopštenja agencije Standard end Purs da će možda
sniziti kreditni rejting Grčke.
Širom Evrope smanjena je i vrednost većine nacionalnih indeksa
akcija. Tako su, na primer, britanski FTSE 100, nemački DAKS i
francuski CAC 40 opali izmedju 1,3 i 1,5 odsto, dok je glavni indikator
kretanja u emiratu Dubai skliznuo naniže za 6,2 procenta.
Na valutnim berzama dan prolazi u znaku novog skoka vrednosti dolara prema evru i korpi od šest drugih snažnih valuta.
Evro je na indikativnoj deviznoj berzi u Londonu kotirao 1,4788
dolara, ili 0,2 odsto niže nego sinoć u finalnoj trgovini, dok je
indeks dolara prema korpi šest jakih valuta napredovao minimalnih 0,1
procenat.
Jen je danas prema američkom takmacu ojačao oko jedan odsto i
menjao se po kursu od 88,45 za dolar, pošto je juče predsednik Uprave
federalnih rezervi SAD (Fed) Ben Bernanki "ohladio" špekulacije o
ranijem od očekivanog povećanju kamata pod nadleženošću američke
emisione banke.
Bernanki je rekao da se američka privreda postepeno uzdiže, ali da
je visoka nezaposlenost i dalje veliki problem. To znači, prema oceni
tržišnih stručnjaka, da Fed neće uskoro povisiti cenu zaduživanja, što
za investitore koji imaju dolarska sredstva nije ni malo povoljna vest.
Izvor: www.smedia.rs
(Zatvori)
 08.12.2009 (09:26:50)

Dolar je na evropskom deviznom tržištu napredovao danas prema evru do petonedeljnog maksimuma, nakon što su investitori procenili da bi američke kamate mogle da se uvećaju ranije nego što se donedavno očekivalo. Opširnije...
Cene akcija su na efektnim berzama širom sveta opale sa 14 - mesečnog
maksimuma dostignutog u petak, a posebno su bile na udaru deonice nekih
evropskih banaka, posle izveštaja da bi Velika Britanija mogla da uvede
neku vrstu poreza na bankarske bonuse.
Američka valuta je, prema izveštaju Rojtersa, u prepodnevnoj
trgovini ojačala na 1,4761 za evro, ili 0,6 procenata više nego na
kraju prošlonedeljnog poslovanja.
U ranoj popodnevnoj trgovini evro se, medjutim, "povratio",
premašivši granicu od 1,49 dolara, dok je u isto vreme "zelena valuta"
kotirala nešto više od 90 jena, 1,0218 švajcarskih franaka i 1,6334 za
funtu sterlinga.
Rojters podseća da je u petak dnevna vrednost američke valute
uvećana prema jenu najviše od februara 1999. godine, posle izveštaja
američkog Sekretarijata za rad u kome se navodi da je u vodećoj
svetskoj privredi tokom novembra izgubljeno svega 11.000 radnih mesta,
ili desetak puta manje nego što se predvidjalo.
Jen je pre nedelju dana, u odnosu na američkog takmaca, vredeo
najviše od sredine protekle decenije, ali su podaci sa američkog
tržišta rada naglo preokrenuli raspoloženje deviznih trgovaca i uticali
na snažan skok "zelene novčanice", ističu berzanski specijalisti u
Londonu.
Analitičari na čije mišljenje se poziva Rojters smatraju da bi
američka emisiona banka (Fed) mogla do avgusta iduće godine da poveća
vlastitu referentnu kamatu na 0,50 procenata, sa sadašnjih nula do 0,25
odsto.
Investitori će u svakom slučaju pažljivo pratiti sledeće poteze Fed
- a od kojih će, kako ističe agencija Blumberg, dosta zavisiti i
kretanje cena akcija i kurseva vodećih valuta.
Glavni evropski indeks akcija danas je oslabio tokom rane
prepodnevne trgovine jedan odsto, a opali su, za 0,6 procenata, i
indikatori koji ukazuju na smer kretanja cena akcija u 23
najrazvijenije zemlje, kao i u državama sa brzo rastućim privredama. Izvor: www.smedia.rs
(Zatvori)
 07.12.2009 (14:51:50)

Tokio - Francuski proizvođač guma "Mišelin", od sledećeg leta planira obustavljanje proizvodnje gume u Japanu zbog pada prodaje i opšte recesije
Opširnije...
"Mišelin" planira da zatvori svoju jedinu fabriku u Japanu u gradu Ota, u Gunma prefekturi, u kojoj je trenutno zaposleno 300 ljudi. Izvor blizak kompaniji rekao je da su već počeli pregovori o gašenju proizvodnje sa sindikalnim predstavnicama.
Portparol Japanske filijale "Mišelina" odbio je da iznese detalje odluke, naglašavajući da još nije postignut nikakav sporazum.
"Mišelin" je nedavno najavio da će, zbog manje prodaje kola i pneumatika, ukinuti 1.000 radnih mesta u Francuskoj.
U oktobru je kompanija objavila pad prodaje od 10,9 procenata u trećem tromesečju ove godine, na 3,75 milijardi evra zbog smanjivanja globalne potražnje.
"Mišlen" je sredinom novembra najavio, u okviru plana seljenja proizvodnje u zemlje manjih troškova, da će uložiti oko 900 miliona dolara u izgradnju fabrike u Indiji.
Novi pogon će snabdevati indijsko tržište, koje beleži visoku stopu rasta prodaje automobila, a izrađivaće i radijal pneumatike za kamione i autobuse, prenele su agencije.
Francuska kompanije će izdvojiti 40 milijardi rupija (867 miliona dolara) u podizanje nove fabrike u Tervoj Kandigaju, na oko 50 kilometara od Čeneja, glavnom gradu indijske države Tamil Nadu.
Fabrika bi trebalo da proradi u 2012. godini i da zaposli 1.500 radnika.
Izvor www.b92.net
(Zatvori)
 07.12.2009 (09:26:18)

Znatno manji od očekivanog gubitak radnih mesta u privredi SAD tokom novembra izazvao je, na deviznim berzama širom sveta, nagli rast vrednosti dolara i pojeftinjenje nafte i zlata. Opširnije...
Znatno manji od očekivanog gubitak radnih mesta u privredi SAD tokom
novembra izazvao je, na deviznim berzama širom sveta, nagli rast
vrednosti dolara i pojeftinjenje nafte i zlata.
Tržišni eksperti na čije mišljenje se poziva američka agencija
Blumberg navode da je boljitak na američkom tržištu rada naveo
investitore da sada sa povećanim optimizmom ocenjuju izglede za rast
kamata pod kontrolom američke Uprave federalnih rezervi (Fed).
"Podaci sa tržišta rada (u SAD) su učvrstili uverenje investitora
da dolazi period u kome će Fed uvećati kamate", ocenila je Kamila Saton
ekspert kanadske "Nova benk skoša".
Dolar je sinoć ojačao u odnosu na japanskog konkurenta za oko tri
odsto, na 90,56 jena, dok je u toku cele tekuće poslovne sedmice prema
toj valuti napredovao 4,7 procenata.
Berzanski stručnjaci u Njujorku navode da tako visok nedeljni skok
vrednosti dolara prema jenu nije zabaležen još od februara 1999.
godine.
Tokom sinoćne završne trgovine na matičnoj berzi u Njujorku dolar
je napredovao 0,9 odsto i prema evru i kotirao je 1,4858 za zajedničku
valutu 16 članica Evropske unije.
Evro je, medjutim, ojačao 3,8 procenata prema dalekoistočnom
takmacu i razmenjivao se na kraju jučerašnjeg poslovanja po kursu od
134,54 jena.
Tako značajna promena u kursevima tri vodeće svetske valute
dogodila se pošto je juče američko ministastvo rada saopštilo da su
poslodavci u najmoćnijoj privredi sveta tokom novembra ukunuli svega
11.000 radnih mesta, umesto očekivanih 125.000.
Stopa nezaposlenosti u SAD je, usled znatno manjeg od očekivanog
gubitka radnih mesta, u novembru opala na deset, sa oktobarskih 10,2
odsto.
Nagli skok vrednosti dolara, koji je obračunska valuta u trgovini
mnogim važnim proizvodima, uključjući naftu i zlato, odmah se odrazio i
na tržište sirovina, prenela je agencija Rojteres.
Barel severnomorske nafte tipa "brent" pojeftinio je na Londonskoj
berzi sirovina 82 centa, na 77,52 dolara, dok je cena za istu količinu
američke "lake" nafte opala na Merkantilnoj berzi u Njujorku za jedan
dolar, na 75,46 dolara.
Istovremeno je čvršći dolar oborio berzansku cenu zlata ispod važne psihološke granice od 1.200 dolara za finu uncu (31,1 gram).
Na terminskom tržištu u Londonu zlato je sinoć pojeftinilo, u
transakcijama za bliski rok isporuke, za više od 25 dolara, na 1.192,40
dolara po unci.
Ranije ove sedmice je na evropskom i američkom tržištu "najsijaniji
od svih metala" vredeo i više od 1.260 dolara za uncu, što je bila
najveća ikad zabeležena cena tog plemenitog metala. Izvor: www.smedia.rs
(Zatvori)
 04.12.2009 (15:40:59)

Objava ekonomskih podataka za SAD i Euro zonu 04.12.2009. Opširnije...
SAD
|
Datum |
CET |
Pokazatelj |
Period |
Aktuelno |
Predviđanje analitičara |
Prethodni |
|
30.11. |
15:45 |
Chicago PMI |
Novembar |
56,1 |
53 |
54,2 |
|
1.12. |
16:00 |
Construction Spending |
Oktobar |
0,00% |
-0,40% |
0,80% |
|
1.12. |
16:00 |
ISM Index |
Novembar |
53,6 |
54,8 |
55,7 |
|
1.12. |
16:00 |
Pending Home Sales |
Oktobar |
3,70% |
-0,50% |
6,10% |
|
2.12. |
13:30 |
Challenger Job Cuts |
Novembar |
-72,30% |
NA |
-50,70% |
|
2.12. |
14:15 |
ADP Employment Report |
Novembar |
-169.000 |
-148.000 |
-203.000 |
|
2.12. |
16:30 |
Crude Inventories |
27.11. |
2.090.000 |
- |
1.020.000 |
|
3.12. |
14:30 |
Initial Claims |
28.11. |
457.000 |
483.000 |
466.000 |
|
3.12. |
14:30 |
Continuing Claims |
21.11. |
5.465.000 |
5.517.000 |
5.423.000 |
|
3.12. |
14:30 |
Productivity-Rev. |
Q3 |
8,10% |
8,50% |
9,50% |
|
3.12. |
16:00 |
ISM Services |
Novembar |
48,7 |
51,5 |
50,6 |
|
4.12. |
14:30 |
Nonfarm Payrolls |
Novembar |
-11.000 |
-114.000 |
-190.000 |
|
4.12. |
14:30 |
Unemployment Rate |
Novembar |
10,00% |
10,20% |
10,20% |
|
4.12. |
14:30 |
Average Workweek |
Novembar |
33,2 |
33,1 |
33 |
|
4.12. |
14:30 |
Hourly Earnings |
Novembar |
0,10% |
0,20% |
0,30% |
|
4.12. |
16:00 |
Factory Orders |
Oktobar |
|
0,10% |
0,90% |
Euro zona
|
Datum |
CET |
Pokazatelj |
Period |
Aktuelno |
Predviđanje analitičara |
Prethodni |
|
30.11. |
11:00 |
Euro area - CPI (YoY) |
Novembar |
0,60% |
0,40% |
-0,10% |
|
1.12. |
8:00 |
UK - Nationwide HPI (MoM) |
Novembar |
0,50% |
0,40% |
0,40% |
|
1.12. |
9:55 |
Germany - Unemployment Change |
Novembar |
-7.000 |
5.000 |
-26.000 |
|
1.12. |
10:00 |
Euro area - Manufacturing PMI |
Novembar |
51,2 |
51 |
51 |
|
1.12. |
10:30 |
UK - Manufacturing PMI |
Novembar |
51,8 |
54 |
53,7 |
|
1.12. |
11:00 |
Euro area - Unemployment Rate |
Oktobar |
9,80% |
9,80% |
9,70% |
|
2.12. |
11:00 |
Euro area - PPI (MoM) |
Oktobar |
0,20% |
0,10% |
-0,40% |
|
3.12. |
11:00 |
Euro area - GDP (QoQ) |
Q3 |
0,40% |
0,40% |
0,40% |
|
3.12. |
13:00 |
Euro area - Interest Rate Decesion |
- |
1,00% |
1,00% |
1,00% |
Više o pokazateljima možete pogledati ovde.
Izvor: Ilirika (Bloomberg) - www.moj-fond.rs (Zatvori)
 04.12.2009 (11:10:43)

U postepenom procesu integracije dve kompanije, Volkswagen će najverovatnije iduće nedelje preuzeti 49,9 odsto udela u Porscheu. Ostatak imovine bi bio preuzet 2011, izjavio glavni finansijski direktor Volkswagena Hans Diter Peč.
Opširnije...
Proces imovinske transakcije je vrlo osetljiv i zahteva održanje
dugoročne finansijske stabilnosti, poručio je on juče u Hamburgu. Za
prvu ratu imovine predviđeno je da kompanija iz Volfsburga izdvoji 3,8
milijardi evra. Nakon četvorogodišnjeg sporenja dve kompanije su se
prošlog avgusta konačno sporazumele da se integrišu, pošto se dug
Porschea u šest meseci utrostručio na više od 10 milijardi evra u
pokušaju da Porsche prigrabi Volkswagen.
Ambicije Volkswagena sada su naglo porasle, pa glavni izvršni
direktor Martin Vinterkorn planira da do 2018. pretekne najveću
auto-kompaniju sveta, Toyotu. On je izjavio da će ovogodišnji globalni
plasman Volkswagenovih vozila malo preći prošlogodišnju brojku od 6,23
miliona jedinica. Govoreći o sadašnjoj krizi on je ustao protiv
neopravdanog optimizma, rekavši da još nije jasno koliko će sadašnji
oporavak biti održiv.
Porsche će biti 10. brend u grupaciji Volkswagena, u kojoj su i Lamborghini i Bentley. Izvor: www.emportal.rs
(Zatvori)
|
 21.02.2012 (14:27:37)
ECB protekle nedelje nije kupila nijednu državnu obveznicu, od posledica dužničke krize nemačka privreda oporavlja se već na proleće, zalihe pirinča idu ka najvišem nivou za poslednjih deset godina
 02.02.2012 (15:39:24)
Belgija ponovo zapala u recesiju, Amazon poslednjeg kvartala prošle godine generisao 57 odsto manji profit nego u istom periodu 2010 godine, vrednost zlata dostigla najvišu vrednost za poslednjih osam nedelja.
 31.01.2012 (14:06:07)
NEW YORK - Cena zlata raste već 11 godina neprestano, što je najduži period od 1920. U protekloj, 2011. cena je porasla za skoro 10 odsto.
 31.01.2012 (11:45:15)
Na azijskim berzama cene akcija su pale, nakon slabijeg od očekivanja rasta američke ekonomije. Evro je oslabio jer su ulagači oprezni uoči još jednog samita Evropske unije.
 23.01.2012 (10:43:30)
Izgleda da mnogi analitičari Kinu vide kao državu koja će sprečiti da svet potone u globalnu recesiju. Damjan Mencej, direktor Ilirike u razgovoru sa urednicom Danasa objašnjava usporavanje ekonomskog rasta Kine.
|