U fokusu ulagača bio je prošloga tjedna početak sezone objave poslovnih rezultata kompanija ostvarenih u posljednjem lanjskom tromjesečju. U prošloj su godini kompanije održavale umjeren pad dobiti otpuštanjima i smanjenjem troškova poslovanja, no koristi od rezanja troškova su iscrpljene. Ulagači se stoga nadaju da će ova sezona poslovnih izvješća ukazati na rast prihoda. No, sezona je loše počela. Najveći američki proizvođač aluminija Alcoa i naftni div Chevron ostvarili su slabije poslovne rezultate nego što se procjenjivalo, dok su najveći svjetski proizvođač čipova Intel i prehrambeni div Kraft Foods nadmašili očekivanja.

Najviše je, pak, ulagače pokolebalo izvješće JPMorgan Chasea. Doduše, dobit druge američke banke po veličini aktive u posljednjem lanjskom tromjesečju porasla je za više od četiri puta, na 3,28 milijardi dolara, no banka je upozorila da i dalje raste iznos loših hipotekarnih i potrošačkih kredita, zbog čega je rezervirala 7,2 milijarde dolara.

"JPMorgan smatra se jednom od najbolje vođenih banaka, pa me njezini gubici čine pesimističnim u vezi poslovnih rezultata ostalih banaka. Posebice zabrinjavaju gubici na kreditnim karticama, što pokazuje da zbog rasta nezaposlenosti sve više Amerikanaca nije u stanju plaćati svoje kreditne obveze. Do polovice ove godine gubici na kreditnim karticama JPMorgana mogli bi dosegnuti 10,5 posto, dok su u četvrtom lanjskom kvartalu iznosili 8,6 posto", kaže Alan Lancz, predsjednik tvrtke Alan B. Lancz & Associates.

Zbog toga je u petak cijena dionice JPMorgana pala 2,3 posto, dok su dionice Bank of America i Weels Farga pojeftinile više od 3 posto. Stoga je KBW indeks bankarskog sektora potonuo 2,1 posto. Pad cijena bankarskih dionica posljedica je, također, prijedloga američke vlade o uvođenje novog poreza na financijske usluge kako bi se u državni proračun vratilo 117 milijardi dolara, koliko je sanacija banaka koštala porezne obveznike.

"Vijesti o novom nametu unose nesigurnost na tržište, posebice u financijski sektor. Ulagači moraju znati detalje tog prijedloga. Što prije doznamo o čemu se radi, to će se prije tržište smiriti", kaže Quincy Krosby, strateg u tvrtki Prudential Financial.

Ni novi makroekonomski podaci ne ulijevaju sigurnost ulagačima. Dugo očekivani podatak o prometu u trgovini na malo u prosincu prošle godine pokazao je da je potrošnja Amerikanaca pala za 0,3 posto, dok su analitičari očekivali rast od 0,5 posto. Uz to, Reutersov indeks raspoloženja potrošača u siječnju je porastao sa 72,5 na 72,8 bodova, dok su analitičari očekivali rast na 73,9 bodova, što također ukazuje na suzdržanost Amerikanaca u potrošnji.

Ulagače je pokolebala i vijest da kineska središnja banka počinje zaoštravati monetarno-kreditnu politiku kako bi spriječila 'pregrijavanje' trećeg po veličini svjetskog gospodarstva i oživljavanje inflacije. Kako je Kina veliki uvoznik sirovina, ta je vijest izazvala oštar pad cijene nafte i metala. Tako je cijena crnog zlata prošloga tjedna potonula s otprilike 84 na 78 dolara po barelu. Zbog toga su osjetno pale cijene dionica u energetskom i rudarskom sektoru.

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks oslabio 0,1 posto, na 10.609 bodova, dok je S&P 500 pao 0,8 posto, na 1.136 bodova. Nasdaq indeks potonuo je 1,3 posto, na 2.287 bodova. I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,4 posto, na 5.455 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,6 posto, na 5.875 bodova. Pariški CAC indeks pao je, pak, 2,2 posto, na 3.954 boda.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

S prvim znacima poteškoća u financijskom sustavu vlade diljem svijeta nisu imale dvojbe koje instrumente primijeniti kako bi doskočili financijskoj krizi. U strahu od nepoznatog i neželjenog, posegle su za značajnom potporom kako bi pomogli čišćenju bilance financijskog sektora i omogućili ekonomski rast putem fiskalnih stimulansa. Mnoge zemlje su rekapitalizirale svoje banke, osobito one sustavno važne. Države su snabdjele financijski sustav značajnim izravnim paketima pomoći i kupovale nelikvidnu imovinu od financijskih institucija. Potpora središnjim bankama je osigurana prvenstveno kroz kreditne linije za financijske institucije, kupnjom imovinskih i drugih vrijednosnica.

Garancije su osigurane za bankovne depozite, međubankovne zajmove i, u nekim slučajevima, obveznice, a limiti osiguranja depozita su povećani u brojnim zemljama. Međutim, u rasplamsavanju financijske krize čini se da se nije mnogo razmišljalo o implikacijama primijenjenih politika, a danas je gotovo sigurno da će sve ove poduzete mjere za posljedicu imati izravni privremeni utjecaj na fiskalne bilance zemalja, a trajan utjecaj na razinu javnog duga.

Trošak paketa fiskalnih stimulansa kako bi se oživjela ekonomija ugrožena financijskom krizom kombiniran sa gubitkom poreznih prihoda uslijed smanjenja outputa nesumnjivo će biti veoma veliki. Srednjoročni proračunski neto trošak potpore financijskim operacijama, ceteris paribus, ovisit će o potencijalnim gubicima na izdate garancije, kao i o stupnju vrijednosti koji će dostići imovina stečena od strane vlada ili središnjih banaka, te mogućnosti da se takva imovina iznova investira bez gubitaka. No, ukoliko se recesija produbi uvjetujući dodatni gubitak prihoda države ili se financijski sustav dodatno destabilizira, to će zahtijevati daljnju financijsku podršku vlade, povećavajući razinu očekivane zaduženosti.

U istraživanju stanja javnih financija među G-20, MMF ukazuje da će se javni dug u ovim zemljama povećati do 2014. godine za skoro 25% u odnosu na razinu koja je zabilježena u pretkriznom periodu. 

Mnoge zemlje su najavile i realizirale planove fiskalnih poticaja. U prosjeku zemlje G-20 su usvojile i planiraju usvojiti poticajne mjere u iznosu od 1,5 posto BDP-a u 2009. godini te 1 posto BDP-a u 2010. godini, retrospektivno. S okončanjem fiskalne 2009. godine, ukazuje MMF, proračuni razvijenih gospodarstava G-20 pogoršat će se u prosjeku za 6 postotnih bodova BDP-u u odnosu na razinu iz 2007. godine, dok će deficit državnog proračuna u istom periodu dostići 8 posto BDP-a.

Međutim, pogoršanje omjera javnog duga i BDP-a bit će još izrazitije. U razvijenim zemljama očekuje se povećanje omjera duga prema BDP-u za 14,5 postotnih bodova samo tijekom posljednje dvije godine. Kako se u odnosu na 2007. godinu procjenjuje rast ovog omjera za 25 postotnih bodova do 2014. godine, vidljivo je da će efekt ovog rasta u razvijenim gospodarstvima biti dugotrajan. 

Tako se očekuje u 2012. godini kvantitativni omjer bruto javnog duga i BDP-a iznad 100 posto u Islandu, Italiji i Japanu, a između 60-100 posto u osam drugih razvijenih zemalja, dok se zaključno sa 2030. godinom u razvijenim zemljama očekuje njegov rast za oko 50 posto. Iz ove računice izuzete su potencijalno velike potencijalne obveze koje proizlaze iz eksplicitnih i implicitnih garancija države i operacija potpore središnjim bankama koje, zbog znatne margine nesigurnosti pri svojoj procjeni, MMF nije uzeo u obzir. Takvi dodatni troškovi se mogu materijalizirati u slučaju daljnje financijske nestabilnosti, i daljnjeg povećanje državnog duga u zemljama koje su primjenjivale ovaj vid potpore. 

Omjeri javnog duga i BDP-a  (u %)
Države                    Dug/BDP
                         2009.    2012.
Australija           7,9    5,6
Austrija             61,7    59,9
Belgija              88,1    88,5
Kanada             63,0    56,0
Danska             22,0    22,2
Finska              31,7    26,3
Francuska       72,3    80,3
Njemačka        76,1    78,9
Grčka                91,3    90,9
Island              108,6    100,7
Irska                 47,3    76,4
Italija              109,4    116,7
Japan             217,0    224,3
Nizozemska    42,5    34,0
Novi Zeland    24,5    40,6
Norveška          52,0    52,0
Portugal            69,0    74,6
Španjolska        48,6    55,6
Švedska            39,8    37,4
Velika Britanija 61,0    74,7
SAD                     81,2    97,3

Izvor: International Monetary Fund, 2009. „The State of  Public Finances:Outlook and Medium-Term Policies After the 2008 Crisis“.

Svjedoci smo da socijalizacija gubitaka i privatnog duga vodi oštrom porastu javnog duga. U SAD - u se nakon skoro 1,5 bilijuna dolara u protekloj fiskalnoj godini ne očekuje smanjenje deficita državnog proračuna ispod 1 bilijuna godišnje sve do 2020. godine. Congressional Budget Office procjenjuje, da će omjer javnog duga i BDP-a u SAD - u porasti od 40% do 80% u kratkom roku ili oko 9 bilijuna dolara. Dio unapređenje fiskalne pozicije posljednjih nekoliko godina bio je povezan, između ostalog, i sa rastom visoko oporezivih aktivnosti u stambenoj djelatnosti i građevinarstvu. Ali pod pretpostavkom da se dugoročne kamatne stope u SAD - u povećaju na 5%, posljedični porast kamatnih stopa na kratkoročne državne obveznice bit će oko 450 milijardi dolara ili 3% BDP-a. Tako, nakon 12 bilijuna dolara podrške likvidnosti, u vidu garancija, osiguranja i dokapitalizacija, financijski sustav SAD-a, a djelomice i Velike Britanije, navode američki ekonomisti, izgleda učinkovit samo pod kontrolom vlade.

Veliki iznos proračunskog deficita nema benigni karakter, jer potiče deficit vanjske trgovine i tekuće bilance i to iz dva razloga. Prvi je na realnoj strani ekonomije. Deficit državnog proračuna povećava domaću potražnju do razine kada ona premašuje potencijalni domaći output, ili proizvodnju, a ovaj nedostatak se potom nadomješćuje uvozom roba i usluga. Drugo, budžetski deficit stimulira priljev stranog kapitala. Domaća štednja je nedovoljna da podmiri potražnju za kapitalom na kreditnom tržištu kreiranu od strane javne vlasti, te se razlika nadopunjuje kapitalom iz inozemstva. Glavni mehanizam preko kojega viši domaći deficit vodi višem vanjskom deficitu je devizni tečaj. Dodatni dug koji vlada generira kako bi financirala debalans proračuna povećava kamatne stope koje istiskuju privatna ulaganja i prigušuju rast. Više kamatne stope privlače inozemni kapital koji, iako neutralizira efekt istiskivanja privatne potrošnje, povećava vrijednost valute. Ekonomisti predviđaju da će u SAD - u do 2030. godine deficit proračuna povisiti kamatne stope, a vrijednost dolara koja će korespondirati ovom rastu porast će za više od 20%, ugrožavajući prije svega konkurentnost vanjske trgovine SAD-a.

Deficit državnog proračuna, osim relativno predvidivih negativnih implikacija, prema mišljenjima pojedinih ekonomista, ima i izvjesne pozitivne efekte. On igra važnu stabilizirajuću funkciju jer dozvoljava privatnom sektoru povećanje štednje. Tijekom recesije postoji rast neizvjesnosti i nesigurnosti, te privatni sektor nastoji više štedjeti, a manje trošiti, što povećava stopu osobne štednje. U tekućoj recesiji u SAD - u, predviđanje je da će stopa osobne štednje dostići 10% u 2009. godini, a 14%-16% u 2010. godini. Tako veliko smanjenje potrošnje, međutim, vodi smanjenju prodaje, proizvodnje i BDP-a. Opasnost se dalje može manifestirati u tome što svako  smanjenje potencijalnog rasta uslijed krize može izazvati daljnji pritisak na javne financije, a potencijalne obveze koje se odnose na financijsko spašavanje i državne intervencije mogu povećati rizik održivost javnog duga.

U recesijskom okruženju uslijed smanjenja privredne aktivnosti prihodi država slijede opadajuću tendenciju. Ova činjenica primorava vlade na smanjenje javnih usluga, smanjenje javne administracije, porast poreza i drugih javnih prihoda. Takvi problemi sa kojima je suočena državna administracija neće izostati ni u narednim mjesecima. Zato će države neminovno morati umanjiti svoju potrošnju, kako bi manje porezne prihode koristile na otplatu uvećane razine duga. Mnoge razvijene privrede garantirale su znatna proračunska sredstva za financijsku potporu sektorima gospodarstva. Na pitanje koliko je slobodnog prostora na raspolaganju za buduću fiskalnu potporu, MMF ne može egzaktno odgovoriti. Višak zaposlenih i višak kapaciteta su evidentni u mnogim razvijenim gospodarstvima, a brojni sektori privrede sve više ovise od državnog novca. Ipak, adekvatna fiskalna politika usmjerena ka održivosti javnih financija morat će se fokusirati na kontrolu troškova. Oni se moraju smanjiti, budući da alternativu čini neizbježno povećanje poreza i novi teret pred invalentnim gospodarstvom.

Pogoršanje fiskalnih pozicija zemalja neizostavno implicira pitanje fiskalne solventnosti, imajući u vidu to da ekspanzija javnog duga može inicirati neželjene reakcije sudionika na tržištu. Postavlja se pitanje na koji će način vlade vršiti otplatu njihovih rapidno i značajno povećanih dugova, posebice u razvijenim zemljama. Da li nam nakon financijske i kreditne krize predstoji nova dužnička kriza, ili kriza solventnosti?

Relaksiran pristup brojnih administracija u primjeni ekspanzivne fiskalne politike navodi ekonomiste na zaključke o uvjerenju vlada da bezbrižno mogu slijediti primjer Japana u uzlaznoj putanji javnog duga. No, Japan ima tradicionalno štedljivo stanovništvo, i visoku razinu ukupne štednje, jaku proizvodnu bazu, suficit u vanjskoj trgovini, čestu dezinflaciju, a posljednjeg desetljeća deflaciju. 

Ipak, ukoliko investitori izgube povjerenje u kreditnu sposobnost vlada, malo je načina uvjeriti ih u isplativost ulaganja, posebice u državne obveznice. Kamatne stope će porasti, financijski sektor će biti dodatno destabiliziran i djelovanje fiskalnih stimulansa na potražnju će izostati. Prva od konsekvenci se može očitovati u povećanju troškova zaduživanja. Više kamatne stope (i tečajna deprecijacija u zemljama sa značajnim dugovima u stranoj valuti) mogu otežati otplatu javnog duga, i u nekim slučajevima rezultirati lavinom dugova, što bi dodatno pogodilo i otežalo privredni oporavak zemalja. Suočeni sa visokom razinom javnog duga vlasti mogu birati između politički nepopularnih mjera kao što su povećanje poreza ili smanjenje državne potrošnje, ili pribjeći nekim nestandardnim rješenjima u vidu inflatornog poreza kako bi umanjili realnu vrijednost duga.

Dok je rastuća uloga vlade neophodna kako bi se spriječilo prelijevanje teške recesije u depresiju, pogrešna javna politika može dovesti do podcijenjenog rasta u godinama koje dolaze. Restriktivna fiskalna politika koja obuhvaća bolan proces povećanja poreza i smanjenja državne potrošnje može smanjiti stopu gospodarskog rasta u srednjoročnom razdoblju. Takva fiskalna prilagodba može biti potrebna kako bi se osigurala srednjoročna održivost duga, ali će neodložno rezultirati smanjenjem agregatne potražnje. Snažan privredni rast je ključni čimbenik koji može pridonijeti kontinuiranom poboljšanju u javnim financijama zemalja. Ali se on ne temelji na neodgovarajućem restrukturiranju financijskog sektora i deflaciji koja ograničava sposobnost kućanstava na potrošnju, spremnost tvrtki na investiranje, a financijskih institucija na kreditiranje. Drugim riječima, potrebno je mnogo više nego masivan fiskalni poticaj kako bi se osigurao ekonomski rast.

Masivna monetizacija fiskalnog deficita koja se nastavlja od središnjih banaka razvijenih zemalja još nije poprimila inflatorni karakter. Ali ako središnje banke ne pronađu jasnu izlaznu putanju iz veoma ekspanzivne monetarne politike koja vodi do izrazitog povećanja monetarne baze, na kraju inflacija i/ili druga kreditna kriza uslijedit će kada globalno gospodarstvo izađe iz ove recesije, upozorava američki ekonomista Roubini. Inflacija doista može postati put manjeg otpora za kreatore ekonomske politike, budući da je lakše pokrenuti stroj za tiskanje novca, nego što je politički prihvatljivo implementirati povećanje poreza ili smanjenje javne potrošnje, ali sa stanovišta gospodarstva, inflacija nikako nije jeftino rješenje za smanjenje javnog duga.

Na koncu, neovisno od stanja javnih financija u nacionalnom gospodarstvu, u globaliziranoj i integriranoj privredi i rizici su globalni, i očito je u ekonomskom smislu irelevantno na kojoj ste strani svijeta ili kontinentu, bilo kao poduzetnik ili potrošač, izolirani od mjesta događaja.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

Dow Jones terminski indeks bio je oko 14 sati u minusu 45, a Nasdaq indeks 10,75 bodova. S&P terminski indeks na gubitku je 6,20 bodova i ispod fer vrijednosti, matematičke formule kojom se određuju cijene uzimajući u obzir kamatne stope, dividende i rok dospijeća terminskog ugovora.

Koliko je jučer Intel ohrabrio svojim kvartalnim poslovnim rezultatima, toliko je danas druga po veličini aktive banka u SAD-u razočarala.

"Prihodi JPMorgana znatno su slabiji nego što se očekivalo, pa stoga cijene dionica banaka padaju", kaže Peter Boockvar, strateg u tvrtki Miller Tabak.

Cijena dionice JPMorgana pala je 1,8 posto, dok je dionica Bank of America pojeftinila 1,4, a Wells Farga 1,7 posto.

Izvješće JPMorgana obeshrabrilo je i europske ulagače. Nakon što su jutros cijene dionica rasle, oko 14 sati londonski FTSE indeks bio je u minusu 0,2 posto, dok je frankfurtski DAX pao 0,8, a pariški CAC indeks 0,5 posto.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

"Hoćemo nazad svoj novac. Ne želimo da kaznimo banke, već da ih sprečimo da se ponašaju neumereno. Novi bonusi koji se daju zaposlenima su opsceni, a ja imam obavezu prema poreskim obveznicima", rekao je Obama.

On je naveo da su velike banke pokazale neodgovornost jer su ulazile u nepromišljene rizike zbog kratkoročnog profita i da su same sebe uvele u krizu.

Izvor: www.emportal.rs

(Zatvori)

Kina je početkom ove sedmice uzbunila ulagače pooštrenjem monetarne politike, što je izazvalo zabrinutost da bi brzina rasta tog, jednog od najvažnijih zamajaca globalnog privrednog razvoja mogla da bude usporena. Zabrinutost je, medjutim, kratko trajala, pa su investitori opet počeli da ulažu.

Glavni globalni indeks akcija MSCI, koji prati kretanje deonica u 23 najrazvijenije zemlje sveta, ojačao je na Londonskoj berzi za 0,3 odsto. Od početka godine je taj indeks porastao za tri odsto, povrh rasta od 31 odsto iz 2009.

Indeks FTSEurofirst 300, koji obuhvata najveće evropske kompanije, ojačao je istovremeno za 0,4 odsto, a japanski Nikei za 1,6 procenata i završio trgovanje na 15-mesečnom maksimumu.

Korporativni rezultati su danas u centru pažnje na svetskim berzama, a na njih će sigurno uticati izveštaji o poslovanju proizvodjača čipova "Intela", koji bi trebalo da bude objavljen popodne i banke "JP Morgan Čejs", najavljen za sutra, preneo je Rojters.

Očekuje se da kretanje indeksa i u narednih nekoliko nedelja u najvećoj meri zavisi od korporativnih rezultata.

"Sad sve zavisi od rezultata 'Intela' i 'JP Morgana'. Ako oni budu bolji od očekivanih, trend rasta indeksa će se produžiti, a ako budu lošiji, doći će do korekcije", izjavio je ekonomista firme "KBC sikjuritiz" Koen De Leus.

Kao što je bilo i očekivano, Evropska centralna banka (ECB) je zadržala "labavu" monetarnu politiku, donevši danas odluku da ne promeni rekordno nisku baznu kamatnu stopu od jedan odsto. Medjutim, pojavila se zabrinutost da bi velika zaduženost Grčke mogla uticati na evro-zonu. Analitičari Rojtersa smatraju da ima 20 odsto šanse da će Grčka zatražiti finansijsku pomoć, iako je premijer Jorgos Papandreu juče odbacio tu mogućnost.

Dolar je jutros oslabio prema evru i jenu, posle izveštaja o slabijoj od očekivane maloprodaji u SAD u decembru. Evro se posle tog izveštaja neznatno oporavio u odnosu na dolar, prešavši granicu od 1,45 dolara, ali se potom povukao, posle izveštaja o potezu ECB, na 1,4487 dolara.

Američka valuta je pala i u odnosu na jen, pa se menjala za 91,40 jena, u poredjenju sa 91,47 sinoć, dok je evro vredeo 132,54 jena, u poredjenju sa 132,71 u prethodnom trgovanju. Funta sterlinga je vredela 1,6291 dolara, a dolar 1,0200 švajcarskih franaka.

Australijski dolar je jutros ojačao na dvomesečni maksimum od 0,9331 američki dolar i približio se maksimumu iz 2009. od 0,9407 dolara. Do jačanja australijske valute je došlo nakon objave podataka o rastu zaposlenosti u toj zemlji u protekla četiri meseca, što je podstaklo očekivanja rasta kamatnih stopa i ohrabrilo ulagače da kupuju tu valutu.

Izvor: www.smedia.rs
(Zatvori)

Neposredan rizik od povecanja stopa takođe bi trebalo da ostane deo ocekivanja za predstojece kvartale. U svakom slucaju, sentiment u kombinaciji sa jakom likvidnošcu trebalo bi da i dalje pomaže tržištima da u 1. kvartalu 2010. godine budu vrlo uspešna.

OECD-ovi Kompozitni glavni indikatori (CLI) su jasno oznacili prelomnu tacku, potvrdujuci da je oporavak tržišta kapitala CIE realnost. Analiza 2009. godine ukazuje da je u martu zapoceo snažan oporavak tržišta u regionu CIE. Pre toga, oporavak je blokirala ogromna averzija prema riziku, izazvana katastrofalnim izveštajima iz rejting agencija itd. Promena ovog ekstremnog videnja rizika je dovela do zaista izuzetnih rezultata ovog regiona. Ovo pozitivno kretanje tržišta produženo je povratkom sve vece likvidnosti na tržišta i konstantnim poboljšanjem sentimenta.

Neka tržišta su više od drugih predvodila fundamentalni oporavak. Kod regionalnog uporedivanja, azijska tržišta idu više ispred ocekivanja (kao što pokazuju CLI) nego evrozona ili tržišta CIE.

Mada u okviru regiona CIE Turska, Rusija i Madarska najsnažnije usmeravaju svoj potencijal oporavka, analiticari Erste Grupe to svakako ne bi nazvali pregrevanjem – drugi ipak još uvek imaju više slobodnog prostora. Stoga procene vrednosti i dalje ukazuju da ce se adekvatan trend rasta za vecinu tržišta dostici tokom 2010. godine. Na celu su Rumunija i Rusija, uz dalje smanjenje averzije prema riziku i fokusa na robu kao pokretacke snage.

U pogledu sektora, ciklicni sektori su gotovo u potpunosti dostigli svoj potencijalni trend rasta. Ipak, analiticari Erste Grupe ocekuju da ti sektori ostanu u centru pažnje u 1. kvartalu, vodeni sentimentom i daljim tokovima likvidnosti. Tokom godine bi u centru pažnje mogle da budu defanzivnije ideje ukoliko se ne dogodi neocekivano poboljšanje fundamentalnih podataka.

Perspektiva

"Ekonomski gledano, tržišta CIE ce ostati razdvojena na dva dela. Ona tržišta koja su najniži nivo dotakla ranije – kao što je Ceška Republika ili Slovacka – trebalo bi da budu u stanju da zabeleže bolji rast za 2010. godinu. Rumunija odnosno Madarska ce, kao tržišta koja zaostaju u dostizanju najnižeg nivoa, zaostajati vremenski i u pogledu rasta", kaže Henning Eßkuchen, jedan od direktora istraživackog tima za CIE zadužen za tržišta Kompozitni glavni indikator u odnosu na referentnu seriju kapitala i autor izveštaja. "Mada ce rast ostati ispod potencijala u celom regionu, ipak ocekujemo da CIE objavi bolje rezultate nego evrozona tokom cele 2010. godine", dodao je Eßkuchen.

Alokacija po zemljama - Implicitni potencijal rasta po zemljama

• Rumunija jasno pokazuje najviši potencijal rasta, jer se tržište još uvek suocava sa visokom averzijom prema riziku. Pokazani potencijal uspešnosti se u velikoj meri oslanja na veliko opadanje averzije prema riziku i izvestan diskont za likvidnost. Potrebne su i dalje indikacije oporavka.
• Rusija je potencijalna najuspešnija zemlja koja pokazuje vrlo pouzdani rezultat regresije, mada je ovo tržište u velikoj meri zavisno od kretanja jednog produkta, naime cene nafte.
• Austrija, Ceška Republika, Turska, Poljska i Hrvatska se sve vide kao zemlje koje potencijalno pružaju trendove rasta izmedu 20% i 30%. Moc objašnjenja regresije smatra se dovoljno visokom da proizvede razumne rezultate.
• Madarska zauzima mesto na dnu poredenja potencijalnog trenda rasta Erste Grupe. Izgleda da ovo tržište ide ispred ocekivanja pa stoga ide ispred fundamentalnog oporavka više od drugih. Kao rezultat toga, potencijal rasta je ogranicen.

Predlog alokacije po zemljama

Pretpostavlja se da je tehnološki sektor još uvek najuspešniji, sa najvišim potencijalom rasta. Takode, i za sektor nekretnina analiticari Erste Grupe su u iskušenju da veruju u pokazani potencijal rasta, a sektor je još uvek znatno ispod svoje istorijske procene vrednosti u pogledu koeficijenta cene prema neto vrednosti sredstava. Otuda se ocekuje dalji oporavak. Takode se iza sektor hrane i pica, kao u osnovi prilicno defanzivan sektor, predvida da ce isto tako zabeležiti trend rasta. Procenjuje se da ce knjigovodstvena vrednost oba sektora –nekretnina i hrane i pica – u 2011. godini porasti za oko 10%. Sa pozitivne strane, banke su objavile snažna pozitivna salda na korekcijama prihoda do 2011. godine. Sa druge strane, iako se predvida da ce se prinosi na kapital oporavljati, oni ce ostati znatno ispod istorijskih nivoa, pa stoga nece dozvoljavati tako visoke procene vrednosti kakve su videne u prošlosti. Kod osiguranja, slika je donekle slicna. Na dnu pretpostavljenog potencijala rasta se nalaze ciklicni sektori za koje se predvida da ce objaviti nulte ili cak i negativne prinose. To bi se uklapalo u opštu pretpostavku da je euforija oporavka vec previše ukalkulisana u nekim slucajevima kao što su hemikalije, industrijske robe i usluge, gradevinarstvo i materijali, kao i kod osnovnih resursa.

Izvor: www.economy.rs
(Zatvori)

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica ojačao je do 9,30 sati 0,6 posto, na 1.065 bodova, nakon što je jučer osvojio 0,2 posto. U isto vrijeme pariški CAC, frankfurtski DAX i londonski FTSE indeks bili su na dobitku između 0,5 i 0,7 posto.

"Idućih nekoliko tjedana na cijene dionica najviše će utjecati poslovni rezultati kompanija. Do kraja ovoga tjedna sve ovisi o izvješćima Intela i JPMorgana. Ako budu bolji nego što se očekuje, nastavit će se trend rasta cijena dionica, a ako rezultati razočaraju, možemo očekivati korekciju", kaže Koen De Leus, ekonomist u tvrtki KBC Securities.

Najveći svjetski proizvođač čipova objavit će poslovno izvješće u četvrtak, dok će američka banka JPMorgan o rezultatima izvijestiti u petak. Jutros je među najvećim dobitnicima bankarski sektor. Cijene dionica Standard Chartereda, Barclaysa, Lloydsa, BNP Paribasa, Societe Generalea i Commerzbanke porasle su između 1 i 3,4 posto.

U rudarskom je sektoru najveća dobitnica dionica Rio Tinta, s rastom cijene za 2,7 posto, jer je ta kompanija u posljednjem lanjskom tromjesečju proizvela više željezne rudače nego što se planiralo, što se zahvaljuje pojačanoj potražnji iz Kine.

Danas se održava i redovita sjednica čelnika Europske središnje banke. Analitičari vjeruju da ECB neće povećati ključnu kamatu koja već dulje vrijeme iznosi rekordno niskih 1 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros skočio 1,6 posto, na 10.907 bodova, novu najvišu razinu u 15 mjeseci.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

Fed navodi das u se uslovi, iako je ekonomska aktivnost ostala na niskom nivou, skromno popravili. Na početku ove godine uslovi na tržištu rada su i dalje slabi, navodi Fed.

U istraživanju se zaključuje da će, umesto skromnog, biti potreban značajan ekonomski rast kako bi se smanjila nezaposlenost.

Izvor: www.emportal.rs

(Zatvori)