Rekavši kako među građanima postoji "deficit povjerenja" u državne institucije, Obama je pozvao američki Kongres da zanemari pojedinačne interese i zajednički radi na rješavanju problema koji najviše tište naciju. Posebno je naglasio kako otvaranje novih radnih mjesta mora biti jedan od prioriteta za vladu te je pozvao vladu i Kongres da prihvate svoju odgovornost za građane koji su ih izabrali.

"Moramo shvatiti kako se danas suočavamo s mnogo ozbiljnijim problemom od manjka novca. Suočavamo se s deficitom povjerenja građana - dubokim, nagrizajućim nepovjerenjem u državne institucije koje raste već godinama", upozorio je Obama.

Kako bi se vratilo povjerenje građana, predsjednik sugerira da se drastično umanji utjecaj lobista koji se bore za pojedinačne interese te da i vlada i Kongres počnu djelovati otvoreno, prenosi CNN.

Obama je također pozitivnim ocjenama branio predloženu zdravstvenu reformu te je najavio kako se može očekivati zamrzavanje javne potrošnje od 2011. godine u naredne tri godine kako bi se ograničio proračunski deficit. 
 
"Preuzeo sam predsjednički ured prije godinu dana između dva rata, s ekonomijom duboko nagriženom višestrukom recesijom, s financijskim sustavom na rubu kolapsa i s vladom u dugovima", podsjetio je Obama, dodajući kako se devastacija američke ekonomije nastavlja.

Svaki deseti Amerikanac još uvijek ne može naći posao, brojni biznismeni su propali, pale su cijene nekretnina, a posebno su teško pogođeni mali gradovi i seoske sredine, upozorio je američki predsjednik, zatraživši od Kongresa da snažnije prione rješavanju najakutnijih problema u državi.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

Kao što se i očekivalo Fed je ostavio referentnu kamatnu stopu, tzv. stopu federalnih fondova, blizu nula posto, što je razina na kojoj je od prosinca 2008. Ta stopa služi kao odrednica za široki spektar poslovnih i potrošačkih kredita.

U priopćenju objavljenom nakon dvodnevnog sastanaka Odbora za otvoreno tržište Feda ukazano je na povećanje poslovne potrošnje, uz ocjenu da će "oporavak vjerojatno biti umjeren neko vrijeme".

Fed je ponovio svoje prijašnje predviđanje da će "uvjeti vjerojatno opravdati iznimno nisku razinu stope federalnih fondova kroz produljeno razdoblje".

Predsjednik podružnice FED-a u Kansas Cityu, Thomas Hoenig, glasovao je protiv odluke. Prema priopćenju Fedov veteran Hoenig smatra kako su se ekonomski uvjeti dovoljno promijenili da za produljeno očekivanje niskih kamatnih stopa više nema opravdanja.

To je bilo prvo glasovanje protiv u odboru koji kreira politiku FED-a od siječnja 2009.

Odluka je objavljene dan uoči glasovanja u Senatu, na kojem bi trebao biti potvrđen drugi mandat predsjedniku FED-a Benu Bernankeu.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

Dow Jones ojačao je 0,5 posto, na 10.240,47 bodova, S&P 500 ojačao je 0,49 posto, na 1.097,50 bodova dok je Nasdaq bio najveći dobitnik rastom od 0,8 posto, na 2,221,41 bod.

Dow Jones uspio je porasti bez obzira na potonuće Caterpillara čiji su rezultati razočarali investitore pa su dionice potonule 4,3 posto. S druge strane, dobitnik dana bio je Boeing koji je uzletio 7,4 posto pa su investitori nagradili rezultate koji su nadmašili sva očekivanja. Među najvećim dobitnicima bila su financijska izdanja. Bank of America ojačao je 2,8 posto, JP Morgan podigoa se 2,3 posto dok je Wells Fargo uzletioo 4,5 posto. AIG je loše statao, ali je na kraju ipak porastao 2,1 posto nakon što je ministar financija Timothy Geithner ponudio više desetalja oko spašavanja AIG-a u trenucima najveće financijske krize.

Tehnološka izdanja predvodio je Apple čije su dionice porasle 0,9 posto kao rezultat promocije novog gadgeta iPada. Iako su dionice na početku trgovine spuštene nakon izjave Stevea Jobsa kako će novi gadget koštati 499 dolara, dogodila se inicijativa optimista koja je dovela do plusa. Yahoo se spustio 0,1 posto bez obzira na vrlo dobre rezultate u posljednjem prošloegodišnjem kvartalu.

Izvor: www.seebiz.eu

(Zatvori)

Globalni privredni oporavak snažniji je nego što se računalo ali se njegova brzina razlikuje od regiona do regiona, navodi se u danas objavljenom izveštaju Fonda.

MMF podseća da se nakon najdublje globalne krize u novijoj istoriji ekonomski rast stabilizovao i proširio na razvijene ekonomije u drugoj polovini 2009. godine.

U najrazvijenijim zemljama MMF očekuje da oporavak ostane spor dok će na brojnim perspektivnim tržištima i u zemljama u razvoju ekonomske aktivnosti biti relativno intenzivne, uglavnom predvođene rastućom domaćom tražnjom.

Privredni rast razvijenih ekonomija u 2010. Fond sada prognozira na dva odsto, za tri četvrtine procenta više nego što se očekivalo u oktobru, dok rast u 2011. predviđa na dva i po procenta.

Među rizike za ekonomski rast razvijenih zemalja MMF je ubrojio visoku nezaposlenost i veliki javni dug, kao i još "neizlečene sasvim" finansijske sisteme.

Rast perspektivnih ekonomija i zemalja u razvoju Fond prognozira na oko šest odsto u 2010, nakon dva procenta u 2009. Nova ovogodišnja prognoza viša je za gotovo procenat od one iz oktobra prošle godine.

Kada je o inflaciji reč, MMF u novom izveštaju prognozira da će u razvijenim zemljama inflacija sa prošlogodišnje nulte porasti ove godine na 1,25 odsto zato što će oporavak cena energije više nego kompnezovati usporavanje rasta troškova rada.

Inflacija u perspektivnim ekonomijama i zemljama u razvoju porašće ove godine na 6,25 odsto, prognozira Fond.

Izvor: www.emportal.rs
(Zatvori)

Britanski ured za statistiku (ONS) izvijestio je da je britanski bruto domaći proizvod (BDP) porastao 0,1 posto u razdoblju između listopada i prosinca. Analitičari su očekivali njegov rast za 0,4 posto.

"U četvrtom tromjesečju 2009. BDP je porastao za 0,1 posto, u usporedbi s padom za 0,2 posto u trećem tromjesečju", ističe se u priopćenju ONS-a.

"BDP je porastao zahvaljujući rastu u sektoru industrijske proizvodnje i usluga", dodaju u ONS-u.

Industrijska je proizvodnja u posljednja tri mjeseca 2009. porasla za blagih 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca a istu je stopu rasta zabilježio i uslužni sektor. Na godišnjoj razini proizvodnja je smanjena za 3,2 posto.

Na godišnjoj razini BDP je pao za rekordnih 4,8 posto. Osamnaestomjesečna recesija izbrisala je šest posto britanskog BDP-a, čime su posljedice krize u Britaniji dosegnule 100 milijardi funti (160 milijardi dolara).

Najnoviji podaci mogli bi produbiti sumnje u brzinu oporavka svjetskog gospodarstva budući da je Britanija prva među članicama skupine najrazvijenijih industrijskih zemalja G7 objavila podatke za četvrto tromjesečje lani.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

Nade u oporavak ekonomije prvo su pdigle dionice da bi zatim oprez u vezi preslagivanja na političkoj sceni prigušio rast indeksa. Investitori su već po običaju oprezni prije redovitog zasjedanja Feda koje je počelo danas. Sutra se očekuje priopćenje o stanju ekonomije i kamatnim stopama. Dow Jones oslabio je 0,03 posto, na 10.194,07 bodova, S&P 500 izgubio je 0,4 posto, na 1.092,13 bodova dok je Nasdaq spušte 0,32 posto, na 2.203,73 boda.

Dionice financijskih kompanija bile su najveći uteg Dow Jonesu. KBW Bank Index zato je izugbio na vrijednosti 1,8 posto. American Ineternational Group potonuo je 6,5 posto, Goldman Sachs izgubio je 2,7 posto dok je JP Morgan Chase korigiran 2 posto.

Verizon Communications oslabio je 1,7 posto nakon što je objavio kvartalni gubitak uzrokovan jednokratnim troškovima otpuštanja. Među svijetlim točkama tržišta istaknuo se Travelers koji je skočio 2,7 posto na krilima 50-postotnog rasta dobiti u četvrtom kvartalu, na rekordnu razinu od listanja 2002. godine. Apple je na krilima rekordnih rezultata u četvrtom kvartalu cijenu dionica povećao 1,4 posto, na 205,94 dolara. Microsoft je također bio među dobitnicima rastom od 0,7 posto, a objava njegovih rezultata također se očekuje ovoga tjedna. 

Ukupni je obujam danas iznosio 4,8 milijardi dionica, i dalje znatno niže u usporednbi s preko šest milijardi koliko se prodavalo tijekom trodnevne rasprodaje prošloga tjedna.

Izvor: www.seebiz.eu

(Zatvori)

Podaci Kongresne kancelarije za budžet potvrđuju da je pred predsednikom Barakom Obamom i njegovom Demokratskom strankom veliki problem, baš uoči 1. februara kada treba da podnese dokument o budžetu.

Bela kuća je saopštila da će Obama predložiti trogodišnje zamrzavanje budžeta američkih agencija, premda agencija AP ocenjuje da će te uštede malo toga popraviti.

Bela kuća je pod znatnim pritiskom da smanji deficit, koji je prošle godine iznosio 1.400 milijardi dolara. Ohrabreni prošlonedeljnom pobedom na izborima za senatora Masačusetsa, rivalski republikanci naglasasavaju problem budžetskog deficita.

Kongresna kancelarija za budžet procenjue da će deficit do 2015. pasti na 480 milijardi dolara, ali samo ako poreske olakšice na imovinu, investicije i velika imanja budu produžene krajem godine. Većina stručnjaka deficit vide kao veći kada se u račun uključe poreske olakšice i druge mere.

Ovoliki deficit za 2010. je u skadu s ranijim procenama i manji je nego prošle godine, ali nacrt zakona o otvaranju novih radnih mesta i veća sredstva za rat u Avganistanu koje je tražio Obama, tek treba uračunati.

Izvor: www.emportal.rs
(Zatvori)

Volksbank je prošle godine od države dobila "financijsku injekciju" od milijardu eura i njen direktor Gerald Wenzel priznao je da je traženje partnera jedna od opcija. Medijske spekulacije zasad govore kako bi Volksbanku mogla kupiti Raiffisenbank koja u njoj već drži 6 postotni udjel.  Banka je u utorak priopćila da je proces "ispitivanja svih opcija, uključujući strateško partnerstvo", počeo uz pomoć kompanije Lazard.

Austrijsko financijsko tržište uzdrmala je izjava zamjenika guvernera središnje austrijske banke Helmuta Ettla kako će se tamošnje banke suočiti s masovnim otpisima imovine zbog nenaplativih zajmova u istočnoj Europi. Analitičari pritom najviše prstom upiru u Erste koja je "podkapitalizirana".

Centralna banka Austrije prošlog mjeseca je priopćila da je "stres test" pokazao da kapital Volksbanke nije pao ispod propisima zahtijevane razine, kao i da je likvidnost banke čvrsta. Austrijska Volksbanka je većinski vlasnik Volksbanke international sa sjedištem u Beču, u okviru koje posluju Volksbank u Hrvatskoj i Srbiji i kćerke-banke u još osam zemalja središnje i istočne Europe.

Izvor: www.seebiz.eu

(Zatvori)