U Briselu napominju da je udeo Grčke u BDP-u evrozone samo dva do tri procenta i da joj zato ne može naneti nepopravljivu štetu. Ali, za samu Grčku, koja kao članica monetarne unije nema pravo da devalvacijom ublaži svoje probleme, proces oporavka biće bolan, smatra FT.

Istovremeno, profesor Njujorškog univerziteta Nuriel Rubini pesimistički ocenjuje perpektive Evropske unije i zajedničke monete - evra uz opasku da više od Grčke evrozonu ugrožava Španija. "U perspektivi, ne ove ili naredne godine, ali u budućnosti možemo očekivati raspad valutnog saveza u EU, i to je rastući rizik", rekao je Rubini.

Evrozona će, za sada, funkcionisati, "sa jakim centrom i nešto slabijom periferijom i u jednom trenutku neke od zemalja mogu izaći iz evrozone", odnosno napustiti evro, smatra Rubini koji je predvideo globalnu ekonomsku krizu.

Španiju i Grčku muče visoki budžetski deficiti i pad konkurentnosti. Te zemlje su u zoni evra, zato ne mogu da pribegnu devalvaciji što bi uz izvoz pomoglo za izlazak iz recesije, kaže Rubini.

"Španija kao četvrta ekonomija u regionu, bez obzira na sve probleme u Grčkoj, u većoj meri može da ugrozi evrozonu. U Španiji je slabiji bankarski sistem i stepen nezaposlenosti je viši, preko 19 odsto, gotovo duplo više od proseka EU", kaže on.

Prošle godine budžetski deficit Grčke preko četiri puta je premašio u EU utvrđenu kvotu od tri odsto BDP-a. Grčka je jedna od 13 zemalja koja po preporukama Evropske komisije u određenom roku treba da snizi budžetski deficit. Grčki dug ove godine mogao bi da dostigne 120 odsto BDP-a, što je najviše među zemljama članicama EU.

Prvi čovek Evopske centralne banke Žan Klod Triše, međutim, kaže da je apsurdno misliti da se evroblok može raspasti i da je to pitanje pokrenuto imajući u vidu tešku sistuaciju u Grčkoj koja se trudi da snizi budžetski deficit, dok Španija ima problema sa narastajućim dugom.

Izvor: www.b92.net
(Zatvori)

Britanski ministar finansija Alister Darling sastaće se tajno sa predstavnicima najvećih britanskih i američkih banaka kako bi od njih čuo pritužbe na nove oštre mere protiv bankarskog sektora, objavio je londonski "Tajms".

Kako je objavljeno na Internet strani tog lista, direktori britanskih banaka "HSBC", "Barkliz" i "Standard čarterd" i najvećih američkih banaka, uključujući "Džej-Pi Morgan" i "Morgan Stenli", pokušaće da uvere Darlinga da će svaka mera za ograničenje poslovanja banaka imati nepredvidive posledice po globalnu privredu. 

Domaćin sastanka u Davosu biće izvršni direktor banke "Standard čarterd" i jedan od idejnih tvoraca plana za spas britanskih banaka iz prošle godine, Piter Sends.

Bankari će, prema saznanjima "Tajmsa", na sastanku izneti i tvrdnju da bi produženje poreza na bankarske bonuse, o čemu je odluka donesena ove godine, mogla da ugrozi status Londona kao finansijske prestonice sveta.

Veruje se da ministar Darling pokušava da postigne konsenzus sa bankama sa sedištem u Londonu pre nego što u sve globalnijoj debati o stanju bankarstva iznese stav Velike Britanije, piše "Tajms".

Izvor: www.rts.rs

(Zatvori)

Izvor: www.emportal.rs
(Zatvori)

Ta odluka, koja je u sredu objavljena koordinisano, prvo je objedinjeno povlačenje centralnih banaka iz vanredne podrške finansijskom sistemu. Evropska centralna banka, Banka Engleske, Banka Japana, švajcarska Nacionalna banka i centralne banke Kanade, Australije, Novog Zelanda, Meksika, Brazila i Švedske su saopštile da će njihovi dolarski svop-aranžmani sa američkim Fedom isteći 1. februara.

Tražnja dolarskih svop-kredita, posredstvom kojih je Fed odobravao milijarde dolara stranim finansijskim kompanijama preko inostranih centralnih banaka, dramatično je smanjena s obzirom na poboljšanje tržišnih uslova širom sveta.

Izvor: www.emportal.rs

(Zatvori)

Loše vijesti koje su zabrinjavale ulagače prošlog tjedna, kineska najava restriktivnije monetarne politike povećanjem stope obveznih rezervi za neke banke, najava američkog predsjednika o promjenama dopuštenih bankarskih praksi koje su dovele do urušavanja financijskog sustava, zabrinutost zbog razine zaduženosti pojedinih članica Europske Unije i neizvjesnost oko Bernankeovog dobivanja drugog mandata, dovele su do snažnog pada europskih ali i svjetskih indeksa posljednjih dana. Niz je prekinut jučerašnjim rastom na Wall Streetu koje su pratile azijske a danas i europske dionice.

Odluke FED-a koje su bile u skladu sa očekivanjima dale su poticaj ulagačima. FED je zadržao kamatne stope na postojećim razinama još neko vrijeme kako bi monetarna politika nastavila podržavati oporavak gospodarstva kojeg usporava izrazito loša situacija na tržištu rada. I ocjena gospodarskog stanja bolja je od ocjene iz prosinca iako je izostavljen pozitivan komentar iz prošlog izvješća o stanju tržišta nekretnina. Što se tiče programa kupnje vrijednosnih papira, FED je ponovio namjeru nastaviti programe do njihovog planiranog isteka, ali i modificirati ih ovisno o stanju gospodarstva.

Rast azijskih indeksa, osim vijesti iz SAD-a, potakli su i short covering i rezultati domaćih kompanija. Dionice banaka, koje su zabilježile oporavak i na ostalim svjetskim tržištima, predvode danas rast na europskim burzama. Barclays raste 3,39%, HSBC 1,54%, Lloyds 3,01%, Royal Bank of Scotland 1,82%, Commerzbank 2,94%, Deutsche Bank 2,69% a BNP Paribas 2,26%.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

Ministarstvo za trgovinu je saopštilo da je prodaja novih stambenih jedinica prošlog meseca pala 7,6 odsto, na 342.000 objekata na godišnjem nivou, prema 370.000 jedinica prodatih tokom novembra, što je drugi mesec pada zaredom.

Navodi se i da je prodaja novih kuća 009. pala 22,9 odsto, na rekordno niskih 374.000 jedinica.

I pored pada prodaje, prosečna cena novih kuća prošlog meseca je porasla 5,2 odsto u odnosu na novembar, na 221.300 dolara, što je najviša cena u proteklih sedam meseci i najveće povećanje od aprila 2009.

Izvor: www.emportal.rs

(Zatvori)

FED vidi poboljšanja u segmentu zapošljavanja i investiranja i očekuje oporavak osobne potrošnje. I rast azijskih indeksa bio je skroman a analitičari upozoravaju da nije došlo do stvarne promjene sentimenta ulagača, a ni ekonomski podaci nisu bili ohrabrujući. Rast je dijelom uzrokovan i short covering-om. Jačanje dolara i pozitivne korporativne vijesti o kvartalnim rezultatima podigle su Nikkei 1,6%, čime je prekinut četverodnevni pad. Honda Motor, Sony i Canon dali su poticaj ulagačima za kupnju.Canon je porasao 1,9% nakon što su rezultati snažna nadmašili očekivanja a kompanija predviđa rast prihoda.

Sony očekuje da će četvrti kvartal 2009. godine biti profitabilan, nakon što je kompanija pet uzastopnih kvartala bilježila gubitke. Honda je porasla nakon novinskih napisa da bi profit kompanije u posljednjem kvartalu mogao biti dvostruko veći od profita u istom razdoblju prethodne godine. Kompanije koje nisu ispunile očekivanja kao što su Nippon Steel i Hitachi Construction zabilježile su pad.

Short covering u bankarskom sektoru također je potaknuo rast Nikkeia nakon što američki predsjednik u svom jučerašnjem govoru  nije izložio detaljnije plan strožih bankarskih propisa.  Short covering bio je prisutan i na korejskom tržištu pa je Kospi zaključio rastom od 1% predvođen dionicama banaka.

Izvor: www.seebiz.eu

(Zatvori)

- Potrebne su nam duboke, korjenite promjene, rekao je Sarkozy kao svoj komentar na raspravi u nužnosti "razbijanja" banaka koje su prijetnja za cjelokupni financijski sustav.

Sarkozy je izrazio želju da se u slobodno tržište aktivno uključi "moralna dimenzija", poručivši ako se uskoro ne donesu promjene bit će to znak ogromne neodgovornosti kako političara tako i samih bankara.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)