Ključna stvar novog proračuna je povećanje poreza bankama i bogatima kako bi se smanjio proračunski deficit, ali i smanjivanje financiranja tisuća raznih programa. Obama predlaže ulaganje 100 milijardi dolara u porezne olakšice za male poduzetnike, programe socijalne sigurnosti te za državne i lokalne vlade. Zbog smanjivanja deficita, nekim od najvećih banaka uvest će se nova davanja, ali i ukinuti porezne olakšice za obitelji koje zarađuju više od 250.000 dolara godišnje.

Zamrznut će se, također, oko 17 posto proračunske potrošnje na domaće programe koji nisu vezani uz nacionalnu sigurnost. U ovoj će se, naime, fiskalnoj godini koja završava 30. rujna doseći rekordni raskorak između proračunskih prihoda i rashoda u iznosu od 1.600 milijardi dolara, a u 2011. godini on će ipak pasti na 1.300 milijardi.

- Ne možemo nastaviti trošiti kao da nas se deficit uopće ne tiče - upozorio je Obama, prenosi BBC.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

Kako se navodi, suficit je rezulat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda i to žitarica, proizvoda od žitarica i pića.

Izvoz Srbije iznosi 2,6 milijarde dolara, a uvoz je 1,2 milijarde dolara. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 208%.

Najviše se uvoze gvožđe i čelik, električna energija i proizvodi od nemetalnih minerala.

Spoljnotrgovinski deficit Srbije u 2009. godini iznosio je 5,2 milijarde EUR, što je 39,2% manje nego prethodne godine.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije 2009. godine iznosila je 17,1 milijardi evra, što je 25,3% manje nego 2008. godine.

Izvor: www.ekapija.com
(Zatvori)

U ovom švajcarskom zimskom turističkom centru oko 2.500 uticajnih ljudi pet dana žustro je raspravljalo da li je u finansijskoj oblasti potrebno više propisa, kako se suočiti s nezaposlenošću i naći način da se oporavak održi i ove godine.

Atmosfera propasti s prošlogodišnjeg foruma, ove godine je zamenjena osećajem zadovoljstva zbog skromnog oporavka ali i neizvesnošću kako dalje i kako bi banke trebalo da reaguju.

Direktor Deutsche Bank Jozef Akerman rekao je na završnom panelu da je najgora finansijska ekonomska kriza "prilično uspešno" savladana, ali da sada treba odgovoriti na pitanje: "Da li treba više rizikovati, biti kreativna snaga rasta ili bi trebalo da se usredsredi na sigurnost?"

Direktor britanske Standard Chartered Bank Piter Sends rekao je da se mora uspostaviti ravnoteža "između stvaranja sigurnijeg bankarskog sistema i finansijskog sistema koji može podržati dinamiku i rast u stvaranju radnih mesta".

"Pogrešimo li u jednom, imamo rizik od nove krize; pogrešimo li u drugom, smanjićemo snagu oporavka i šanse za stvaranje novih radnih mesta", rekao je Sends.

Na ovogodišnjem najvećem svetskom skupu vodećih poslovnih ljudi i predstavnika vlada dominirala je ekonomija, za razliku od ranijih foruma kada su bile aktuelne i druge goruće svetske teme.

Francuski predsednik Nikola Sarkozi zatražio je u obraćanju učesnicima Svetskog ekonomskog foruma vraćanje morala u biznis i kritikovao kapitalizam otvorenog tržista.

Osnivač foruma Klaus Švab zatvorio je sastanak pozivom poslovnim liderima i vodećim političarima da razmišljaju "o vrednostima" i društvenoj odgovornosti.

Sarkozi je međunarodnim bankarima poručio upravno ono što nisu želeli da čuju: smanjititi bonuse direktorima, pooštriti propise o bankama i uvesti nova pravila u finansije. To je bio odjek zahteva radnika u SAD, Evropi i Aziji, ali i podudarno zahtevu američkog predsednika Baraka Obame (Barack) da se reformiše Vol strit.

Najvažniji sastanak možda je bio onaj nenajavljen - juče su na marginama foruma zvaničnici vlada, ministri finansija i centralni bankari iz SAD i Evrope na dvočasovnom sastanku s direktorima banaka izložili planove za finansijske reforme.

Slavne ličnosti koje se bave humanitarnim radom, poput Andželine Džoli (Angelina Jolie) i Bonoa, koje su ranije bile u središtu pažnje, ove godine su izostale.

Učesnici su takođe uočili odsustvo visokorangiranih zvaničnika administracije američkog predsednika - najviši zvaničik je bio Loren Samers, direktor Nacionalnog ekonomskog saveta Bele kuće.

Izvor: www.emportal.rs
(Zatvori)

To je najveća kvartalna stopa od trećeg tromesečja 2003, saopštilo je američko ministarstvo trgovine koje navodi i da je to drugi uzastopni kvartal privrednog rasta i znak da je najteža recesija od tridesetih godina prošlog veka završena 2009. godine.

Bruto domaći proizvod (BDP) SAD je u četvrtom tromesečju zabeležio najveći rast od trećeg kvartala 2003, nakon što je u trećem kvartalu povećan 2,2 odsto na godišnjem nivou. Rast u trećem i četvrtom prošlogodišnjem tromesečju usledio je nakon rekordna četiri kvartala pada privrednih aktivnosti SAD.

U saopštenju se navodi da su ekonomskom rastu na kraju prošle godine najviše doprinele kompanije koje su popunjavale ispraženjene zalihe i da bi taj trend uskoro mogao da prestane. Saopšteno je i da su privredne aktivnosti SAD u prošloj godini pale 2,4 odsto, najviše od 1946. godine.

Skroman rast zarada u SAD

Zarade i druge isplate američkim radnicima povećane su u poslednjem kvartalu 2009. za pola procenta, saopštilo je Ministarstvo rada SAD. Za celu prošlu godine zarade i druge isplate su porasle procenat i po na godišnjem nivou, što je najmanji rast od 1982, od kada se taj podatak prati.

Anemičan rast zarada doprineo je povećanju bojazni oko održivosti i trajanja ekonomskog oporavka SAD. Strahuje se naime od pada potrošnje, koja u ukupnim privrednim aktivnostima učestvuje sa 70 odsto, ukoliko domaćinstvima ne porastu prihodi.

Izvor: www.b92.net
(Zatvori)

Na Wall Streetu je prošloga tjedna indeks Dow Jones oslabio 1,1 posto, na 10.067 bodova, dok je S&P 500 pao 1,7 posto, na 1.073 boda. Indeks Nasdaq potonuo je 2,6 posto, na 2.147 bodova. Unatoč vrlo dobrim kvartalnim poslovnim rezultatima većine kompanija i solidnim makroekonomskim podacima u SAD-u, na najvećoj svjetskoj burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale jer ulagače ne oprezu drži neizvjesnost u vezi prijedloga američke vlade o ograničavanju veličine banaka i njihovog trgovanja vrijednosnim papirima.

Ulagači su suzdržani i zbog novih naznaka zaoštravanja monetarno-kreditne politike u Kini kako bi se zauzdao presnažan rast trećeg po veličini svjetskog gospodarstva, što bi moglo potaknuti rast inflacije.

Na tržište loše utječe i rast proračunskih deficita u Grčkoj, Portugalu i Španjolskoj, premda je Grčka poručila da će ispuniti sve svoje financijske obveze, dok je iz Europske Unije opovrgnuta mogućnost pomoći toj članici eurozone.

"Tržište je pod pritiskom strahovanja od neispunjavanja dužničkih obveza pojedinih europskih zemalja, pa kad se tome pridoda zaoštravanje monetarne politike u Kini i neizvjesnost u vezi reforme bankarskog sustava u SAD-u, jasno je zašto se ulagači povlače s tržišta", kaže Robert Francello, direktor u tvrtki Apex Capital.

Zbog toga ulagače nije ohrabrio ni podatak da je američki bruto domaći proizvod u četvrtom kvartalu prošle godine porastao 5,7 posto, znatno više od očekivanih 4,5 posto.

"Gledajući samo površinu, izvješće djeluje sjajno, no kada pogledate detaljnije, vidite da pokazatelji nisu baš tako dobri. Skok BDP-a posljedica je punjenja ispražnjenih zaliha i pitanje je jesu li visoke stope rasta gospodarstva održive", kaže Alan Gayle, strateg u tvrtki RidgeWorth Investments.

Analitičari upozoravaju i na to da u siječnju nije bilo takvog priljeva svježeg kapitala na tržište, kao što je to uobičajeno početkom godine.

"Bez svježe infuzije novca, portfelj menadžerima preostalo je samo da pokupe zaradu od lanjskog snažnog rasta cijena dionica. Zbog ovog vala loših vijesti i nesigurnosti, mnogi profesionalni investitori procjenjuju da je trenutno prodaja najbolja odluka. Jednostavno, tržište je u procesu podešavanja, pa očekujem daljnje slabljenje cijena", kaže Gayle.

Zbog svega toga, na Wall Streetu su cijene dionica pale u sedam od posljednjih 10 trgovinskih dana. Time su izbrisani svi dobici od početka mjeseca, pa je u cijelom siječnju Dow Jones indeks izgubio 3,5 posto, dok je S&P 500 pao 3,7, a Nasdaq indeks 5,4 posto.

To je najveći mjesečni pad tih indeksa od veljače prošle godine, što zabrinjava mnoge sudionike na tržištu koji vjeruju da kretanje cijena dionica u siječnju pokazuje kakva će biti cijela godina, a to potvrđuje i statistika. Prema Stock Trader's Almanacu, od 1950. godine to se pokazalo točnim u više od 90 posto slučajeva.

No, siječanjske brojke mogu i prevariti. U siječnju prošle godine indeks Dow Jones strmoglavio se 11,4 posto, što je bio njegov najveći siječanjski pad u povijesti. Ipak, u cijeloj prošloj godini taj je indeks ojačao 18,8 posto. I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski indeks FTSE potonuo je 2,1 posto, na 5.188 bodova. Frankfurtski indeks DAX oslabio je 1,5 posto, na 5.608 bodova, dok je pariški CAC pao 2,1 posto, na 3.739 bodova. Na Tokijskoj burzi indeks Nikkei jeprošloga tjedna potonuo 3,7 posto, na 10.198 bodova, najnižu razinu u posljednjih šest tjedna.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

 

 

 

 

 

SAD

Datum	CET	Pokazatelj	Period	Aktuelno	Predviđanje analitičara	Prethodni
25.1.	16:00	Existing Home Sales	Decembar	5.450.000	5.900.000	65.400.000
26.1.	16:00	Consumer Confidence	Januar	55,9	53.5	53.3
27.1.	16:00	New Home Sales	Decembar	342.000	370.000	355.000
27.1.	16:30	Crude Inventories	22.1.	-3.890.000	-	-471000
28.1.	14:30	Initial Claims	23.1.	470.000	450.000	482.000
28.1.	14:30	Continuing Claims	16.1.	4.602.000	4.600.000	4.599.000
28.1.	14:30	Durable Orders	Decembar	0,30%	2.0%	0.2%
29.1.	14:30	GDP-Adv.	Q4	5,70%	4.6%	2.2%
29.1.	14:30	Chain Deflator-Adv.	Q4	0,60%	1.3%	0.4%
29.1.	14:30	Employment Cost Index	Q4	0,50%	0.4%	0.4%
29.1.	15:45	Chicago PMI	Januar	61,5	57.4	58.7
29.1.	15:55	University of Michigan Sentim.	Januar	74,4	73.0	72.8

Euro zona

Datum	CET	Pokazatelj	Aktuelno	Predviđanje analitičara	Prethodni
25.1.	8:00	Germany - Consumer Climate	3,2	3,2	3,4
26.1.	10:00	Germany - Ifo Business Climate Index	95,8	95	94,7
26.1.	10:30	UK - GDP (QoQ)	0,10%	0,40%	-0,20%
26.1.	10:30	UK - BBA Mortgage Approvals	45.900	45.000	44.700
27.1.	12:00	UK - CBI Distributive Trade Survey	-8	12	13
27.1.	-	Germany - CPI (MoM)	-	-0,20%	0,80%
28.1.	9:55	Germany - Unemployment Change	6.000	17.000	-3.000
28.1.	9:55	Germany - Unemployment Rate	8,20%	-	8,10%
29.1.	11:00	Euro area - CPI (YoY)	1,00%	1,20%	0,90%
29.1.	11:00	Euro area - Unemployment Rate	10,00%	10,10%	10,00%

Više o pokazateljima možete pogledati ovde.

Izvor: Ilirika (Bloomberg) - www.moj-fond.rs.

(Zatvori)

Dow Jones indeks potonuo je 115 bodova, ili 1,13 posto, na 10.120 bodova, što je već šesti pad tog indeksa u posljednjih devet dana.

S&P 500 indeks pao je, pak, 1,18 posto, na 1.084 boda, dok je Nasdaq indeks oslabio 1,91 posto, na 2.179 bodova.

Pod najvećim je pritiskom jučer bio tehnološki sektor, jer su Motorola i Qualcomm izvijestili o slabijim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima i objavili procjene daljnjeg poslovanja, koje su ispod očekivanja analitičara.

Cijena dionice Qulacomma strmoglavila se više od 14, a Motorole više od 12 posto.

No, u petak bi moglo doći do oporavka tehnološkog sektora, jer su nakon jučerašnjeg zatvaranja Wall Streeta Microsoft i Amazon.com objavili bolja poslovna izvješća nego što se procjenjivalo.

Dobit najvećeg svjetskog proizvođača softvera povećana je u posljednjem lanjskom kvartalu za 60 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok su mu prihodi porasli respektabilnih 14 posto. Stoga je cijena dionice Microsofta porasla više od 1 posto.

Međutim, ulagače su zabrinule i makroekonomske vijesti, posebice s tržišta rada jer je nezaposlenost najbolnija rana američkog gospodarstva.

Jučer je objavljeno da je broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima prošloga tjedna pao za samo 8.000, na 470.000, dok su analitičari očekivali znatno veći pad.

Uz to, u prosincu su narudžbe trajnih proizvoda u američkoj industriji porasle za anemičnih 0,3 posto, dok su analitičari očekivali rast od 2 posto.

Na tržište je loše djelovalo i upozorenje rejting agencije Standard & Poor's da britanski bankarski sustav više ne smatra "najstabilnijim i niskog rizika". To je dodatno povećalo zabrinutost oko porasta razine duga u europskim zemljama jer je već dulje vrijeme u fokusu ulagača dužnička kriza Grčke.

Zbog svega toga ulagače nije oraspoložila ni vijest da je Senat jučer izglasao povjerenje Benu Bernankeu za drugi mandat od četiri godine na mjestu predsjednika američke središnje banke Feda.

"Previše je razočaravajućih naslova. Zaoštravanje monetarne politike u Kini i reforma bankarskog sustava u SAD-u, pa Grčka, Britanija, nejasni signali iz kompanija...", kaže Jonathan Corpina, partner u tvrtki Meridian Equity Partners.

Pad cijena dionica posljednjih tjedan dana prilično zabrinjava neke analitičare jer je petak posljednji radni dan u siječnju, a siječanj je dobar barometar kako će proteći cijela godina. Ako u siječnju cijene dionica porastu, bit će na dobitku i u cijeloj godini, i obrnuto.

Prema Stock Trader's Almanacu, od 1950. godine to se pokazalo točnim u 91,5 posto slučajeva, a netočnim samo pet puta. Ulagači se tješe da je i prošla godina bila iznimka od pravila, jer su nakon pada u siječnju cijene dionica zabilježile jedan od najvećih godišnjih uspona u povijesti Wall Streeta.

Bilo kako bilo, u dosadašnjem dijelu siječnja S&P 500 indeks na gubitku je 2,7 posto, dok je u u odnosu na svoju najvišu razinu u posljednjih 15 mjeseci, dosegnutu prije tjedan dana, u minusu 5,7 posto. Ipak, to se još uvijek ne smatra korekcijom, koja se najčešće definira kao pad od najmanje 10 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 1,37 posto, na 5.145 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 1,82 posto, na 5.540 boda. Pariški CAC indeks oslabio je 1,89 posto, na 3.688 bodova.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

Senat je sa 70 glasova za i 30 protiv potvrdio mandat 56-godišnjem bivšem profesoru ekonomije sa sveučilišta Princeton, koji je 2006. naslijedio Alana Greenspana.

Bernanke je u Senatu naišao na najveće protivljenje koje je bilo kandidat za guvernera središnje banke doživio u protekla tri desetljeća.

Senatori su ga optužili da nije prepoznao i spriječio dolazak najveće financijske krize od Velike Depresije 1930-ih, te da je prekoračio svoje ovlasti sudjelujući u spašavanju tvrtki s Wall Streeta, uključujući osiguravateljskog diva AIG i banku Citigroup.

"Ako ste vi bodovni sudac našeg oporavka, onda se to može svesti na dvije riječi: banke pobjeđuju", rekao je u raspravi demokratski senator Sheldon Whitehouse.

Pristaše su Bernankeu odali priznanje da je spriječio dublju recesiju, srezavši referentnu kamatnu stopu FED-a gotovo na nulu, i ubacivši tisuću milijardi dolara u gospodarstvo.

"Nitko nije bio važniji za spriječavanje kolapsa financijskog sustava i spašavanje gospodarstva od onoga što je izgledalo kao neizbježni slobodni pad od predsjednika Bernankea", rekao je senator Charles Schumer, demokrat iz New Yorka.

Dan prije potvrde Bernankea u Senatu, Odbor za otvoreno tržište FED-a odlučio je u cilju potpore daljnjem oporavku gospodarstva zadržati referentnu kamatnu stopu na razini od nula do 0,25 posto, kako je to bilo od prosinca 2008.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)