Dow Jones spustio se 1,04 posto, na 9.908,39 bodova, S&P 500 oslabio e 0,89 posto, na 1.056,75 bodova dok je Nasdaq prošao najbolje padom od 0,7 posto, na 2.126,05 bodova. Najveći gubitnici u sastavu Dow Jonesa bili su Bank of America koja je srezana 3,5 posto, American Express koji se spustio 2,8 posto, Travelers koji je zaključio u minusu od 2,5 posto te JP Morgana koji je spušten 1,6 posto. Dionice Nasdaq OMX-a srezane su 4 posto nakon što su prognoze operativnih troškova bile iznad očekivanja analitičara. Dow Jones je od svog 15-mjesečnog maksimuma dosegnutog 19. siječnja oslabio 7,6 posto.  Najveći sektorski gubitnik u sastavu S&P 500 indeksa bio je financijski sektor koji je spušten 2,2 posto.

Investitore je zaplašila informacija Wall Street Journala prema kojoj Bernanke razmatra zauzdavanje kredita u drugom dijelu godine, pa bi uskoro moglo završiti razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa.

Među dobitnicima se istaknuo Rubbermaid koji je ojačao 1,7 posto nakon što je Moragn Stanley poboljšao preporuke za te dionice. Isti je poticaj dionice Home Depota podigao 2,2 posto. Sjajni rezultati katapultirali su dionice Hasbroa 12,7 posto, a proizvođač igračaka očekuje rast prihoda i dobiti i ove godine.

O razmjerima rasprodaje dovoljno govori podatak kako su na svakog dobitnika dolazila po tri gubitnika.

Izvor: www.seebiz.eu

(Zatvori)

Pod utjecajem pada dionica iz bankarskog sektora indeksi su nastavili prošlotjedni pad. Banke su prošli tjedan predvodile pad europskih indeksa koji su na tjednoj razini izgubili od 2,5% (FTSE 100) do 4,7% (CAC 40) zbog zabrinutosti za stabilnost eura i monetarne unije. Na početku današnjeg trgovanja dionice banaka su porasle, zajedno sa dionicama iz rudarskog i naftnog sektora. Cijene metala i nafte oporavile su se danas što je potaklo rast cijena dionica kompanija iz tih sektora. Tijekom dana euro je nastavio slabiti u odnosu na dolar. Pad indeksa u popodnevnom dijelu trgovanja pratio je pad bankarskog sektora. Indeksi su kratko vrijeme bili prešli i u negativno područje. Zabrinutost ulagača oko Grčke i prelijevanja efekta fiskalne nestabilnosti na Španjolsku i Portugal nastavit će djelovati na raspoloženje ulagača dok se neizvjesnost konačno ne riješi.

Veći minus i prelazak u negativno spriječio je rast dionica iz defenzivnog sektora. Dionice rudarskih kompanija nastavile su oporavak. Anglo American raste 0,66%, BHP Billiton 0,99% a Xstrata 1,79%. Od defenzivnih dionica u farmaceutskom sektoru Astra Zeneca raste 1,12%, Sanofi Aventis 2,15% a Roche 2,30% dok Unilever raste 1,10%. Barclays pada 2,38%, Lloyds 2,65%, Royal Bank of Scotland 1,55%, Standard Chartered 1,35%, BNP Paribas 0,44% a Credit Suisse 2,09%.

Američki indeksi nisu nastavili pozitivan kretanja od petka pa je današnje trgovanje započelo u minusu nastavljajući prošlotjedne gubitke. Na američkom tržištu sentiment još uvijek određuje zabrinutost oko zaduženosti pojedinih članica Europske Unije i način smanjivanja proračunskog deficita. Iako je najavila oštro smanjenje deficita i rezanje proračunskih izdataka, što bi trebalo smanjiti proračunski deficit sa prošlogodišnje razine od 12% BDP-a na, mastriškim kriterijima prihvatljivih, 3% do 2012. godine, mnogi sumnjaju u ostvarenje toga plana. To je danas dodatno potaknuto najavom grčih sindikata da će organizirati štrajk ako vlada prihvati plan rezanja troškova., što bi uključivalo i smanjivanje plaća. To je dovelo do nastavka jačanja dolara, ali su unatoč tome porasle i cijene nafte i zlata. Dobri rezultati CVS Caremarka i Hasbroa koji su nadmašili očekivanja nisu djelovali na šire tržište, ali su smanjili gubitke indeksa

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

Prema njezinim riječima, u veljači prošle godine formiran fond Dubai Financial Support Fund (DFSF), čija je zadaća pomoć zaduženim državnim korporacijama, u proteklih je 12 mjeseci u grupaciju Dubai World Group ulio više od 6,2 milijarde dolara.

"DFSF je spreman u tu tvrtku uliti značajno više novca, kao što je i najavljeno u prosincu, kada je vlada izdvojila 4,1 milijardu dolara za pokrivanje dospjelih obveznica tvrtke Nakheel, dijela Dubai World-ovog poslovanja s nekretninama", kazala je ona.

Nakheel je u zadnji trenutak spašen od sigurne propasti zahvaljujući pomoći susjednog Abu Dhabija, čime je ukupna financijska pomoć tog emirata Dubaiju u razdoblju financijske krize dosegnula 10 milijardi dolara. Središnja banka Ujedinjenih Arapskih Emirata također je u veljači prošle godine pomogla s 10 milijardi dolara. Iako je tvrtka Dubai World u vlasništvu države, pomoć joj je dodijeljena isključivo na komercijalnoj osnovi, ističe nadalje vladina glasnogovornica. Dubai je potresao globalna financijska tržišta kada je krajem studenoga priopćio da radi restrukturiranja mora zamrznuti sve isplate dugova Dubai Worlda na najmanje šest mjeseci. To je potpirilo strahovanja od mogućeg zapadanja tog nekada prosperitetnog grada-države u dužničku krizu, s akumuliranim dugovanjem između 80 i 100 milijardi dolara.

Izvor: www.seebiz.eu

(Zatvori)

Na početku prošloga tjedna cijene su dionica porasle zahvaljujući solidnim makroekonomskim podacima i poslovnim rezultatima kompanija u SAD-u. Tako je, primjerice, američki Institut za menadžment nabave (ISM) izvijestio da je njegov indeks industrijskog sektora u siječnju porastao već šesti mjesec zaredom, i to s 54,9 na 58,4 boda, najvišu razinu od kolovoza 2004. godine. Ti, kao i slični podaci o jačanju proizvodnje u Kini i Europi, potaknuli su rast cijena dionica u industrijskom sektoru, a zahvaljujući tome Dow Jones indeks skočio je više od 200 bodova.

Međutim, u četvrtak dolazi do preokreta u kojemu su izbrisani svi dobici od početka tjedna. Daljnji rast nezaposlenosti u SAD-u i eskalacija proračunskih problema u zemljama eurozone izazvali su toga dana na Wall Streetu pad cijena dionica za više od 2,5 posto, što je njihov najveći dnevni pad u devet mjeseci. Proračunski problemi u Grčkoj, Portugalu i Španjolskoj izazivaju strahovanja da te članice eurozone neće biti u stanju vraćati dugove, što je natjeralo ulagače na povlačenje iz rizičnih ulaganja, kao što su dionice, i potragu za sigurnim utočištem za kapital.

"Ulagači su odahnuli nakon što je nedavno gospodarska situacija u svijetu krenula na bolje, zahvaljujući fiskalnim i monetarnim mjerama vlasti. No, sada postaju svjesni da se plimi novca koja je lani zapljusnula tržište bliži kraj i da na naplatu dolaze bolnički računi", kaže Karl Mills, direktor u tvrtki Jurika, Mills & Keifer.

Pad sklonosti ulagača prema riziku izazvao je, pak, jačanje dolara, pa je njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga tjedna skočio iznad 80 bodova, najvišu razinu u sedam mjeseci.

Pritom je američka valuta najviše ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura, po prvi puta od svibnja prošle godine, zaronila ispod razine od 1,37 dolara. Jačanje dolara izazvalo je, pak, pad cijena nafte i sirovina. Tako se, primjerice, cijena 'crnog zlata' prošloga tjedna strmoglavila sa 77 na 71 dolar po barelu. Zbog toga su među najvećim gubitnicama bile dionice u rudarskom i energetskom sektoru.

Ulagače nije uspio u petak ohrabriti ni podatak da je u siječnju stopa nezaposlenosti u SAD-u pala s 10 na 9,7 posto, dok se očekivao njezin rast na 10,1 posto. Izvješće o zaposlenosti, ipak, nije sasvim pozitivno jer je, unatoč padu stope nezaposlenosti, broj zaposlenih Amerikanaca pao za 20.000, dok se očekivao rast za 5.000 osoba.

Ti, ali i niz drugih podataka, pokazuju da se američko gospodarstvo oporavlja sporije nego što su se ulagači nadali, pa je moguć, kažu analitičari, nastavak korekcije cijena dionica. Nakon prošlotjednog pada, Dow Jones indeks u minusu je za više od 6,5 posto u odnosu na 19. siječnja, kada je dosegnuo najvišu razinu u 15 mjeseci. U istom razdoblju S&P 500 potonuo je oko 7, a Nasdaq indeks gotovo 8 posto. Po definiciji, korekcijom cijena dionica smatra se njihov pad za 10 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 2,4 posto, na 5.060 bodova. Frankfurtski DAX oslabio je 3,1 posto, na 5.434 boda, dok je pariški CAC pao 4,7 posto, na 3.563 boda.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks oslabio 0,6 posto, na 10.012 bodova. S&P 500 pao je 0,7 posto, na 1.066 bodova, a Nasdaq indeks 0,3 posto, na 2.141 bod. To je već četvrti tjedan zaredom kako cijene dionica na Wall Streetu padaju.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

Čelnici osiguravajuće kompanije AIG, koja je preživela finansijsku krizu zahvaljujući izdašnoj pomoći vlade, trebalo bi da dobiju bonuse u vrednosti od 100 miliona dolara. Mnogi Amerikanci, uključujući i članove Kongresa, gnevno reaguju na tu vest, mada se čini da je sve legalno.
Kritičari kažu da se slučaj AIG-a svodi na to da se novac oduzme od poreskih obveznika da bi se prelio u novčanike službenika ove kompanije.

„AIG i dalje duguje više milijardi dolara poreskim obveznicima,“ kaže Metju Lukas Miler, analitičar TV mreže „Blumberg“.

Nakon što je spasen paketom od 100 milijardi dolara AIG sada deli bonuse menadžerima u ukupnom iznosu od 100 miliona dolara.“

„Sada pokušavamo da povratimo što više para od pomoći koju su dobili. Potpuno sam svestan gnevne reakcije na bonuse," ukazujeKenet Fajnberg, zvaničnik Obamine administracije.

Vodeći republikanski član senatskog odbora za finansije izdao je saopštenje u kome tvrdi da je Obamina administracija nadmudrena i da pregovori iza zatvorenih vrata samo jačaju sumnju u to da će poreski obveznici ikada dobiti svoj novac nazad.

Bonusi bi trebalo da budu podeljeni u odseku AIG-a za finansijske proizvode – istom koji je skoro doveo do njenog kolapsa. AIG, medjutim, tvrdi da ima ugovorne obaveze prema zaposlenima još iz 2007.

„To su ugovori koji imaju snagu zakona,“ kaže Kenet Fajnberg.

Možda je ironično da bi AIG, u slučaju da ne isplati bonuse, mogao da košta poreske obveznike još više.

„Bonusi koji se isplaćuju službenicima AIG-a imaju za cilj da ih zadrže kako bi održali kompaniju u dobrom stanju i pomogli joj da se oslobodi manje uspešnih jedinica, kako ne bi imala još veće gubitke,“ ističe Metju Lukas Miler iz „Blumberga“.

AIG je apelovao na službenike da se dobvorovoljno odreknu 10 do 20 odsto svojih bonusa, ali su neki od njih zapretili da će se obratiti sudovima. Ugovori koji obavezuju kompaniju da isplati bonuse ističu u martu.

Izvor: www.economy.rs
(Zatvori)

Na kraju dvodnevnog sastanka ministara finansija i guvernera centralnih banaka, zvaničnici su rekli da će nastaviti da obezbeđuju podršku vlada u cilju obezbeđenja prelaska na održiv rast.

Govoreći u ime G7, kanadski ministar finansija Džim Flaerti rekao je da su lideri industrijski najrazvijenih zemalja takođe raspravljali o strategijama koje će koristiti pošto se sledeće godine ukinu stimulacije koje privredi daju vlade ili kad dođe do snažnijeg ekonomskog rasta.

Sastanak je održan pošto je ove nedelje došlo do potresa na finansijskim tržištima usled strahovanja da bi kriza s budžetskim deficitima u pojedinim evropskim državama mogla da poremeti globalni oporavak.

Skup je završen raspravom o svetskoj ekonomiji, reformi bankarskog sektora i predlozima o smanjenju spoljašnjeg duga Haitija, kako bi se ta karipska država oporavila od zemljotresa.

Izvor: www.emportal.rs
(Zatvori)

Prošloga je tjedna dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao 1,3 posto, na 80,34 boda, najvišu razinu od srpnja prošle godine. Pritom je prema europskoj valuti dolar ojačao 1,4 posto, pa je cijena eura pala na 1,3677 dolara. U jednom je trenutku zaronila na samo 1,3586 dolara, najnižu razinu od lanjskog svibnja.

Europska je valuta oslabila i prema japanskoj, i to za 2,5 posto, na 122,07 jena, a prethodno je potonula i na najnižu razinu u gotovo godinu dana - 120,72 jena. Osim prema europskoj, japanska je valuta ojačala i prema američkoj, pa je tečaj dolara pao 1,23 posto, na 89,23 jena.

Strah ulagača od izbijanja dužničke krize u Europi osnovni je razlog poniranja eura već nekoliko tjedana. Tečaj eura prema dolaru potonuo je oko 10 posto od prosinca prošle godine, kada je vrijedio više od 1,51 dolar.

Vlasti u Grčkoj, Portugalu i Španjolskoj nastoje smanjiti proračunske deficite, no s obzirom na njihove budžetske obveze i slabosti gospodarstva, to im teško polazi za rukom. Troškovi osiguranja državnih dugova Grčke, Portugala i Španjolske dosegnuli su prošloga tjedna rekordne razine, jer se ulagači plaše da će te zemlje imati problema s vraćanjem dugova, s obzirom na preveliku javnu potrošnju.

Europska komisija u srijedu je odobrila plan grčke vlade za smanjenje ogromnog proračunskog manjka na 8,7 posto BDP-a u ovoj godini, a plan sadrži zamrzavanje plaća u javnom sektoru, podizanje dobne granice za umirovljenje, te podizanje cijena benzina. No, to nije umirilo ulagače na valutnim tržištima.

"To što je Europska komisija dala zeleno svjetlo planu grčke vlade za uspostavu kontrole nad javnim financijama vjerojatno neće u potpunosti otkloniti zabrinutost tržišta glede cjelokupne pozicije te zemlje. Bit će potrebni dokazi o stvarnom napretku ili konkretniji signali Europske komisije da je spremna poduprijeti Grčku, da bi se posve neutralizirao pritisak na grčke obveznice", kaže Ben May, analitičar tvrtke Capital Economics.

Ulagači su prošloga tjedna nestrpljivo očekivali i podatke o zaposlenosti u SAD-u u siječnju, koji su pokazali klizanje stope nezaposlenosti na 9,7 posto, najnižu razinu u proteklih pet mjeseci, ali i daljnji pad broja zaposlenih.

"Iako bolje brojke ublažavaju napetosti na svim tržištima, ne mogu riješiti proračunske probleme Španjolske, Portugala i Grčke. U okolnostima pojačane averzije prema riziku i slabosti tržišta dionica, ulagači se ponovno okreću relativno sigurnijim utočištima dolaru i jenu", kaže Jane Foley, analitičarka on-line tvrtke Forex.com.

Slabljenje eura nagnalo je u petak švicarsku središnju banku na intervenciju na tržištima kako bi potaknula pad vrijednosti švicarskog franka prema euru, s obzirom da je tečaj eura prema franku zaronio na najnižu razinu u 15 mjeseci - na 1,4551 franak. "U trenutku kada je oporavak još vrlo krhak, a Europu pritišću vlastiti problemi, posljednje što Švicarskoj treba je snažnija valuta", kaže Mitul Kotecha, analitičar tvrtke Calyon.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

Dow Jones potonuo je 2,6 posto, na 10.002,18 bodova, S&P 400 srezan je 3,1 posto, na 1.063,11 bodova dok je Nadaq spušten 2,99 posto, na 2.125,43 boda. Jedan od najvećih gubitnika u sastavu Dow Jonesa bila je Alcoa koja je potonula 4 posto, na 12,94 dolara.

Pad financijskih dionica predvodila je Bank of America koja se spustila 4,2 posto, na 15,89 dolara. U financijskom je sektoru najteži pad doživio MasterCard koji je potonuo 10,3 posto,  nakon što je objavio rezultate ispod očekivanja analitičara. Upravo suprotno od Vise koja je rezultatima ugodno iznenadila pa su dionice ojačale 0,1 posto, na 83,63 dolara. Jedini dobitnik u sastavu Dow Jonesa bio je Cisco koji je ojačao 0,7 posto, na 23,24 dolara nakon što je objavio rast prihoda iznad očekivanja.

Jedan od najvećih gubitnika bio je CME Group, operater američkih burzi, koji je srušen 8,9 posto nakon što je rezultatima potpuno iznavjerio očekivanja. Težak dan imao je i Buffettov Berkshire Hathaway koji je izgubio AAA kreditni rejting Standard&Poor'sa kao posljedicu nedavnog preuzimanja Burlington Northerna. Dionice Berkshirea klase B kao posljedica takvog raspleta oslabile su 2,3 posto.

O razmjerima nervoze investitora dovoljno će reći podatak kako je indeks straha VIX danas uzletio čak 20,9 posto.

Izvor: www.seebiz.eu

(Zatvori)