FTSEurofirst 300 je u podnevnoj trgovini ojačao 0,5 odsto, na 996,52 poena, ali je od početka ove godine opao 4,7 procenata, posle rasta od približno 26 odsto u toku 2009.

Regionalni indeksi akcija su širom Evrope takodje bili u porastu. Prema izveštaju agencije Rojters, nemački pokazatelj kretanja cena akcija DAX uvećan je 0,8 procenata, britanski FTSE 100 za 0,9 odsto, a francuski CAC 40 za 0,6 procenata.

Cene akcija velikih evropskih banaka (HSBC, Lojd banking grup, Dojče bank i Kredi Suis) danas su, inače, bile u porastu od 1,8 do pet procenata.

Poskupele su, takodje, deonice energetskih i rudarskih kompanija, nakon što je na londonskoj berzi, pod uticajem nešto slabijeg dolara, zabeležen skok kotacija sirove nafte i nekih baznih metala, uključujući i bakar.

Cene akcija su danas živnule i na azijskim berzama, a globalni indeks deonica MSCI ojačao je 0,4 odsto, dok je ključni japanski indikator - Nikei bio u plusu za 0,2 procenta.

Poslovanje na evropskom deviznom tržištu proticalo je u znaku nešto jačeg evra, koji je u ranoj podnevnoj trgovini na indikativnom tržištu u Londonu ojačao na 1,3652 dolara, ili 0,4 odsto u poredjenju sa zaključnim kursom na samom kraju prošlonedeljnog poslovanja.

Dolar na se na istoj berzi menjao za nešto manje od 90 jena, 1,5691 za funtu sterlinga i 1,074 švajcarska franka, što su takodje nevelike promene u odnosu na sam kraj protekle sedmice.

Izvor: www.smedia.rs
(Zatvori)

Cijena američke "lake" nafte za terminsku isporuku u ožujku je porasla za 1,23 dolara, na 75,36 dolara za barel, dok je europska "brent" nafta istovremeno poskupila za 1,52 dolara, na 74,03 dolara za barel, prenijela je agencija AP. Američka valuta je značajno ojačala u odnosu na euro tijekom prošlih nekoliko tjedana uslijed problema nekih članica Europske unije, prvenstveno Grčke, s velikim budžetskim deficitima.

Euro se nešto oporavio, na 1,3649 dolara, s jučerašnjih 1,3607 dolara, s obzirom da se čini da je Unija zauzela čvršći stav prema zahtjevima Grčke za pomoć u smanjenju deficita.

Često je prisutna korelacija između kretanja cijene "tekućeg zlata" i vrijednosti dolara, pri čemu apetit investitora za rizikom i drugi faktori utječu na stalne promjene količine novca koja se preliva između nafte i dolara. Dok su se ulagači tokom prošlih nekoliko mjeseci trudili  procijeniti stanje globalne potražnje sirove nafte, cijena tog energenta se kretala između 69 i 84 dolara za barel.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

FTSE je otvorio skokom od 50 bodova, DAX 65 bodova a CAC 40 40 bodova. Indeksi u posljednjih deset dana nadoknađuju gubitke s kraja pretprošlog tjedna kada je zabrinutost oko Grčke odnosno nedostatak informacija u načinu potpore Europske Unije u rješavanju grčkog proračunskog deficita najviše djelovala na tržišta. Europski indeksi su 5. veljače dosegli najnižu razinu ove godine kada je averzija ulagača prema riziku dosegnula vrhunac zbog pitanja stabilnosti Europske monetarne unije. Pitanje Grčke još uvijek zabrinjava ulagače ali ima manje utjecaja na tržišna kretanja. Na jučerašnjoj konferenciji ministara financija zemalja članica Europske Unije Grčka je zatražila potporu Europske Unije u provođenju fiskalne politike koju je najavila i upozorila da potpora Europske Unije, kao što je prošli tjedan obećana, možda neće biti dovoljna da se olakša zaduživanje zemalja kao što je Grčka.

Ministri Europske Unije upozorili su Grčku da što prije počne provoditi najavljeni plan, za što ima 30 dana, ali nisu ponudili nikakve nove detalje u vezi potpore koja je najavljena prošli tjedan. Današnji rast potaknuo je bankarski sektor nakon što je Barclays rezultatima nadmašio očekivanja. Dobit Barclaysa prošle godine je porasla na 11,6 milijardi funta, najviše zahvaljujući profitabilnosti investicijskog sektora. Upravo se na taj sektor banaka odnosi stroža regulativa koju predlaže američki predsjednik, a čije bi prihvaćanje mogla razmatrati i Europska Unija.

S obzirom da su američka tržišta jučer bila zatvorena zbog obilježavanja nacionalnog praznika, President's Day, a danas većina važnijih azijskih tržišta zbog proslave Nove godine po lunarnom kalendaru, na današnje kretanje europskih indeksa najveći utjecaj će imati europske korporativne i ekonomske vijesti, podaci o inflaciji u Velikoj Britaniji i njemački ZEW indeks i ZEW indeks euro zone. Rast su podržale, osim bankarskih, i dionice naftnih kompanija, nakon što je euro ojačao u odnosu na dolar pa je cijena nafte porasla na preko 75 dolara po barelu. Barclays raste 6,89%, HSBC 1,83%, Lloyds 4,72%, Royal Bank of Scotland 4,84%, BNP Paribas 2,29% a Societe Generale 0,56%. BG Group raste 1,22%, BP 1,36%, Royal Dutch Shell 0,84%, Tullow Oil 1,61% a Total 0,19%.

Izvor: www.seebiz.eu

(Zatvori)

"Za celu 2009. godinu pad BDP-a iznosi oko 15 odsto prema procenama Ministarstva ekonomije", navodi se u saopštenju.

Ministarstvo se poziva na tromesečne podatke državnog zavoda za statistiku koji je juče objavio pad BDP-a od sedam odsto u četvrtom kvartalu prošle godine u odnosu na isti period 2008. godine, ali nije dao procenu za celu 2009. godinu.

Ova bivša sovjetska republika ima 46 miliona stanovnika i bila je jedna od najdinamičnijih zemalja u regionu sa prosečnim godišnjim privrednim rastom od sedam odsto u periodu između 2000. i 2007. godine.

Međutim Ukrajina, čija se privreda uglavnom oslanja na izvoz sirovina, pre svega metala, teško je pogođena ekonomskom krizom i padom cena sirovina u svetu.

Izvor: www.emportal.rs
(Zatvori)

Odmah zatim, Kim je u Kinu uputio svog predstavnika da tamo razgovara o obnovi pregovora šest nacija o davanju međunarodne pomoći Pjongjangu u zamenu za njegovo odustajanje od nuklearnog programa.

Više kineskih državnih banaka i nekoliko multinacionalnih kompanija je, posle razgovora koje su njihovi predstavnici imali u Pjongjangu, navelo da su blizu sporazuma o ulaganju oko deset milijardi dolara za izgradnju putne mreže, luka i drugih objekata u Severnoj Koreji.

Kina je glavni saveznik Severne Koreje i njen glavni dostavljač pomoći, a uticaj Pekinga se smatra ključnim za odluku Pjongjanga o eventualnom vraćanju nuklearnim pregovorima, u koje su još uključene SAD, Rusije, Japan i Južna Koreja.

Severna Koreja je prošle godine istupila iz pregovora šest nacija, nakon čega je izvršila i svoju drugu nuklearnu probu, što joj je donelo nove sankcije UN.

Režim u Pjongjangu je, nakon toga, zatražio ukidanje sankcija i mirovne pregovore o formalnom okončanju Korejskog rata (1950-53) navodeći to kao svoj uslov za vraćanje u pregovore šest nacija. SAD, Japan i Južna Koreja su to odbili, ističući da Severna Koreja ne može diktirati uslove za nastavak pregovora.

Izvor: www.b92.net
(Zatvori)

S obzirom da ni američka tržišta jučer nisu bila otvorena, današnje trgovanje na azijskim tržištima obilježeno je malim pomacima indeksa i fokusiranosti ulagača na vijesti iz Europe, odnosno Grčke. Na jučerašnjoj konferenciji ministara financija zemalja članica Europske Unije Grčka je zatražila potporu EU u provođenju fiskalne politike koju je najavila i upozorila da potpora Europske Unije, kao što je prošli tjedan obećana, možda neće biti dovoljna da se olakša zaduživanje zemalja kao što je Grčka. Ministri Europske Unije upozorili su Grčku da što prije počne provoditi najavljeni plan, za što ima 30 dana, ali nisu ponudili nikakve nove detalje u vezi potpore koja je najavljena prošli tjedan. Većina azijskih ulagača ostala je danas zbog toga suzdržana iako tržišni analitičari smatraju da se smanjuje zabrinutost oko prelijevanja efekta grčke krize financiranja proračunskog deficita na ostale zemlje euro zone.

Australska tržišta porasla su na temelju dobrih korporativnih rezultata. ASX je porastao 0,5% nakon što su dobri rezultati Westpaca, treće najveće australske banke, povukle za sobom ostatak financijskog sektora.  Rast tijekom dana je bio i veći, ali su dionice rudarskih kompanija do kraja trgovanja smanjile dobitke. Korejsko tržište zabilježilo je rast od 0,46%, nakon negativnog početka trgovanja, podržan inozemnim ulagačima. Na južnokorejskom tržištu ipak je prevladao oprez u očekivanju kretanja na drugim važnijim svjetskim tržištima i reakcije na kinesko povećanje obveznih rezervi.

I na japanskom tržištu prevladavala je opreznost ulagača, s obzirom da je većina tržišta u Aziji bila zatvorena, ili je još uvijek zatvorena, zbog Nove godine, i očekivanje reakcija na potez kineskih monetarnih vlasti. Nikkei je porastao 0,2%. Rast su podržale vijesti iz korporativnog sektora.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

Bogatstvo 54-godišnjeg Lisina je naraslo na 18,8 milijardi dolara u odnosu na 2009. godinu kada je ono iznosilo 7,7 milijardi. Vlasnik investicijskog fonda Onexim Mihail Prohorov je zaradio 17,85 milijardi dolara, prenio je AFP. Bogati vlasnik londonskog nogometnog kluba Chelsea Roman Abramovič je na trećem mjestu sa 17 milijardi dolara, dok je prošle godine imao 13,9 milijardi, piše Finans.

Za samo godinu dana na listi milijardera se pojavilo njih 77 u 2010. godini, dok ih je prethodne godine bilo 49. Rusija je daleko od rezultata iz 2008. godine koja je bila puna rekorda, kada je u zemlji bio 101 milijarder.

Magazin Finans otkriva da deset glavnih bogataša kontrolira 139,3 milijarde dolara, dok se u 2009. godini radilo o 76 milijardi. Sve je to daleko od nivoa prije financijske krize kada je prvih deset imalo 221 milijardu dolara.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

Oni navode da su američke banke Grčkoj pomagale u "zaobilaženju" poštovanja Pakta stabilnosti evrozone i dodaju da je Atina uz pomoć banke Goldman Saks godinama u tajnosti držala dugove u milijardama.

Naime, ta banka je Grčkoj posudila nekoliko milijardi dolara, a da taj kredit nikada nije javno obznanjen. Sporazum je ostao sakriven od javnosti jer se tretirao kao prodaja valute, a ne zajam. Time su zaobiđena i evropska pravila o zaduživanju.

Slično kao i u slučaju sa američkim drugorazrednim hipotekarnim zajmovima, prava slika stanja nije bila vidljiva i tek se sada naziru razmere dugova Grčke.

Državna administracija te zemlje godinama je korišćenjem derivativnih financijskih instrumenata i tzv. ‘kreativnog računovodstva’ uspevala da sakrije da posuđuje novac jer je kreditiranje bilo maskirano kroz druge transakcije.

Goldman Saks je čak i tokom grčke krize, početkom novembra prošle godine, Grcima nudio da dugovanja grčkog zdravstvenog sistema ‘gurne’ u daleku budućnost u potezu koji je sličan onome kad potrošači podignu drugi hipotekarni kredit kako bi otplatili dugove napravljene kreditnim karticama.

Izvor: www.b92.net
(Zatvori)