 26.03.2010 (09:24:31)

Odlazeći guverner NBS Radovan Jelašić je kritikovao potrošački model privrednog rasta, koji je do sada primenjivan u Srbiji i ukazao da je centralna banka zbog toga bila prinuđena da svojim instrumentima smanji negativne efekte na standard građana. Opširnije...
Guverner Radovan Jelašić je, na forumu u organizaciji Srpske
asocijacije menadžera, rekao da je dugi vremenski period na snazi bio
"kreditni bum" i nova zaduživanja, dok su prihodi od privatizacije i to
više od 50 odsto završavali u budžetu, a onda umesto u investicije, ta
sredstva su odlazila u javnu potrošnju.
Rast BDP-a Srbije ostavrivan je na račun
sektora usluga, a generisao ga je uvoz robe i potrošnja te uvezene robe
u zemlji, kazao je on i podsetio da je sve to imalo za posledicu
povećanje prihoda budžeta od poreza na dodatu vrednost i od carina, što
je ciklično stvaralo nove prihode za javnu potrošnju.
Jelašić
je ponovio svoj stav da povećanje plata i penzija u ovom trenutku ne bi
bilo dobro, čak ni za privrednike koju su bili večeras prisutni na
skupu, jer država nema dodatne izvore novca za to u budžetu. Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)
 26.03.2010 (09:23:30)

Pejpal, najpoznatiji svetski sistem za plaćanje putem Interneta, ove godine dolazi u Srbiju. Time bi internet trgovina u Srbiji trebalo da bude znatno olakšana. Američka kompanija Ibej, koja je vlasnik Pejpala, prošle godine je bila u pregovorima sa Ministarstvom za telekomunikacije jer je bila veoma zainteresovana da uključi Srbiju u svoj sistem elektronskog plaćanja. Opširnije...
„Njihovi menadžeri su izrazili zabrinutost da naša zakonska
regulativa njima neće omogućiti da posluju kao što rade u drugim
zemljama“, kaže ministarka Jasna Matić za Novosti i dodaje da je u komunikaciji sa NBS rešen taj problem.
Sigurnost za onlajn plaćanje je najveći problem koji muči većinu firmi
u svetu povodom elektronske trgovine, ali se i u našoj zemlji polako
rešava. Matićeva kaže da odeljenje MUP koje se bavi tehnološkim
kriminalom polako pravi pomake i da se svakodnevno identifikuju
različiti slučajevi.
Ministarstvo za telekomunikacije je saopštilo u februaru da je
kompanija Ibej najavila da tačan datum početka funkcionisanja Pejpal
usluge u Srbiji ove godine zavisi isključivo od dinamike koju ova kompanija odredi u skladu sa svojom poslovnom politikom. Podsetimo, još u junu prošle godine,
ministarka Matić je najavila da će Vlada Srbije do kraja godine
uskladiti zakonsku regulativu kako bi građani mogli da plaćaju putem
Interneta. Pejpal je, inače, globalni lider u novčanim
transakcijama putem Interneta, koji godišnje obrne oko tri milijardi
dolara. Srbija je jedna od retkih zemalja na svetu koja i dalje nema
vezu sa tim servisom, koji je najpoznatij sistem plaćanja na internetu.
Izvor: b92.net
(Zatvori)
 26.03.2010 (09:19:02)

Rajfajzen banka (Raiffeisen) u Srbiji je prošle godine, uprkos uticaju globalne finansijske krize, ostvarila profit od 34 miliona evra koji će, kao i prethodnih godina, biti reinvestiran u kapital banke. Opširnije...
Tokom prethodne godine i kapital Rajfajzen banke je održan na veoma
visokom nivou, tako da iznosi 492 miliona evra, saopštila je danas ta
članica Rajfajzen internešenala (International), jedne od vodećih
bankarskih grupa u srednjoj i istočnoj Evropi.
Broj klijenata Rajfajzena je tokom 2009. povećan na više od 579.000 a
mreža filijala pokriva čitavu Srbiju i broji 99 poslovnica.
Rajfajzen je, kako navodi, potvrdio poziciju jednog od vodećih
kreditora u Srbiji i kreditni portfelj u segmentu privrede je na kraju
2009. bio veći od 803 miliona evra, uključujući prekogranične kredite
direktno iz Rajfajzen internešenela.
U banci kažu da su i u uslovima krize ostvarili visok kvalitet
kreditnog portfelja, tako da je procenat učešća loših plasmana znatno
manji od polovine proseka u Srbiji.
Vrednost kreditnog portfelja u segmentu poslovanja sa stanovništvom i
mirko preduzećima je dostigla 425 miliona evra dok je depozitni
portfelj u tom segmentu na kraju 2009. bio 657 miliona, navodi
Rajfajzen banka.
U tekućoj godini Rajfajzen planira da nastavi da odgovorno upravlja
rizikom i troškovima i spreman je da intenzivira kreditnu aktivnost
shodno kreditnoj sposobnosti klijenata.
Rajfajzen banka, koja u Srbiji posluje od 2001, aktivnosti razvija u
tri pravca - poslovanje sa stanovništvom i mikro preduzećima,
poslovanje sa privredom i upravljanje sredstvima i investiciono
bankarstvo. Izvor: www.economy.rs
(Zatvori)
 26.03.2010 (09:16:43)

Novac od prodaje 40 odsto Telekoma će ići u budžetski fond i biti namenjen, pre svega, infrastrukturnim projektima, izjavio ministar ekonomije Mlađan Dinkić.
Opširnije...
On je danas, u razgovoru sa austrisjkim privrednicima u Beču, rekao da
su kompanije iz Austrije dobrodošle na tenderima za gradnju puteva.
Dinkić je ocenio da je Austrija vrlo važan ekonomski partner
za Srbiju, jer je najveći investitor u Srbiji, i da je na šestom mestu
po nivou spoljnotrgovinske razmene.
S druge strane, austrijski investitori su izuzetno ozbiljni i
niko od onih koji su do sada investirali nije se povukao, precizirao je
on. Izvor: www.emg.rs
(Zatvori)
 26.03.2010 (09:14:18)

Kako saznaje SEEbiz, prema nezvaničnim informacijama dobijenim od sagovornika iz Telekoma Srbije, predstavnici Deutche Telekoma boravili su tokom jučerašnjeg popodneva u prostorijama direkcije Telekoma u ulici cara Dušana. Opširnije...
Predstavnici nemačke firme trazili su uvid u dokumentaciju Telekoma
Srbije, što im je i dostavljeno od strane rukovodećih u ovom sektoru.
Osim uvida u dokumentaciju, "gosti" su deo vremena iskoristili za
razgledanje kancelarija i celokupnog poslovnog prostora zgrade u ulici
Cara Dusana, navodi naš izvor.
Već danima se u medijima špekuliše o Deutche Telekomu kao budućem
većinskom vlasniku Telekom Srbije. Prema navodima štampe, vrednost
Telekoma procenjena je na oko 3,5 milijardi evra. Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)
 26.03.2010 (09:12:53)

Ministarka za telekomunikacije i informatičko društvo Jasna Matić izjavila da udeo državnog kapitala u Telekomu Srbija, namenjenh prodaji, ne mora da bude 40 odsto, već da to zavisi od procene konsultantske kuće, koja tek treba da bude angažovana.
Opširnije...
Iako je načelno odlučeno da to bude paket koji će sadržati 40 odsto
akcija, ako finansijski konsultant zaključi da to nije optimalno, onda
će ta odluka biti izmenjena", rekla je Jasna Matić sinoć za RTS.
Ne želeći da precizira minimalnu cenu paketa akcija, ona je dodala da to takođe zavisi od procene konsultanta.
Jasna Matić je objasnila da Vlada Srbije najpre mora da raspiše
tender za nabavku konsultantskih usluga za finansijske
usluge."Neophodno je da nas neko posavetuje kako da prodamo akcije,
koji je paket najbolji i kako da tražimo kupca", kazala je ona i dodala
da će potom biti raspisan tender za strateškog partnera, koji će biti
poznat tokom jeseni.
Matić je istakla da najavljena prodaja Telekoma nije
uslovljena punjenjem budžeta. "Formirana je funkcionalna regulatorna
agencija, a imamo i neophodne zakonske i podzakonske akte koji to
omogućavaju", podsetila je ona i dodala da je, iako izgleda da je
odluka o prodaji doneta naglo, ona pripremana godinu dana.
Liberalizacijom tržišta i davanjem licence za još jednog
operatora za fiksnu telefoniju omogućen je sledeći korak, a to je
privatizacija Telekoma, objasnila je Jasna Matić. Izvor: www.emg.rs
(Zatvori)
 25.03.2010 (13:46:10)

Podatak je objavila ovlašćena agencija čileanskog Ministarstva poljoprivrede, praveći paralelu da je izvoz maline iz Čilea iznosio 34.669 tona, a zarada 122.985.698 dolara (3.547 po toni). U 2009. godini plasman Srbije iznosio od 63.300 tona i ukupan prihod od 200 miliona dolara (3.154 dolara po toni). Opširnije...
Srpski izvoznici su prošle godine trgovali i zamrznutim zalihama iz
prethodne berbe, tako da je izvezeno maline i više nego što je rodilo.
Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država (USDA) objavilo
je da je 2009. godine u svetu proizvedeno ukupno 325.000 tona i da su
najveći proizvođači SAD (75.000) i Srbija (60.000). Najveći potrošač
maline je Nemačka sa 793 grama po stanovniku godišnje i uvozom od
60.000 tona.
Neobično je da Srbija stalno uvozi malinu, iako strancima prodaje više
od 95 odsto svog roda. Tokom 2008. godine, srpski trgovci uvezli su
890.382 kilograma plativši 2.875.554 dolara. Oko 77 odsto
prošlogodišnjeg uvoza odnosilo se na dopremanje ovg voća iz Bugarske i
Čilea, a ostalo iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Reč je,
najverovatnije, o reeksportu ili preradi u našim pogonima, iako nijedna
od pomenutih zemalja ne može da se meri sa Srbijom po kvalitetu maline.
Za „Politiku” mr Aleksandar Leposavić iz čačanskog Instituta za
voćarstvo, koji se posvetio istraživanju u malinarstvu izjavio je:
"Naša malina je bez premca u svetu i to će, uveren sam, da bude
dokazano i ove godine. Iako se, čak i u akademskim krugovima pojavljuju
procene da su nam zasadi stari i iscrpljeni, srpska malina će sledećeg
jula vredeti 10 ili 20 odsto više od čileanske"
U Čileu je trenutno u toku nova berba maline i proizvođači su, kao i
čitava zemlja, bili suočeni sa velikim neprilikama u nedavnom
zemljotresu. Ceni se da je zbog te nepogode izgubljeno dva do tri odsto
ovogodišnjeg roda. U prvi mah farmerske cene pale su na samo 73
evrocenta, ali su se polovinom marta vratile na 1,20 – 1,25 evra za
kilogram. U dve glavne luke oštećena je roba spremljena za transport,
dok je 80 odsto hladnjača bilo bez struje čak četiri dana pa su
koristile agregate na dizel.
Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)
 25.03.2010 (09:02:52)

Srpski premijer Mirko Cvetković izjavio je danas da je odluka Vlade Srbije da proda 40 odsto akcija Telekoma odlična, jer će se tako privući veći broj kupaca. Opširnije...
Procenat koji će biti prodat "odlično je izabran" kako bi se
privuklo što više zainteresovanih kupaca i kako bi se obezbedila prava
konkurencija, rekao je Cvetković na okruglom stolu u Beogradu koji je
organizovao londonski Ekonomist.
Prema njegovim rečima, na taj će način država zadržati
manjinski deo u Telekomu, a istovremeno će privući strateškog partnera
koji će ulaganjima obezbediti dalji razvoj te telekomunikacione
kompanije.
Vlada Srbije najavila je da će na sednici u petak razmatrati
odluku o tenderskoj prodaji 40 odsto akcija Telekoma Srbije koje su u
vlasništvu države.
Cvetković je rekao da je stav da će se tako dobiti najbolja
moguća cena, ali je istakao da Vlada neće izlaziti sa procenama koliko
vrede akcije koje će uskoro biti ponuđene na prodaju.
Srpski premijer je apelovao da se ne izlazi sa spekulacijama o
ceni jer će, kako je kazao, postupak prodaje biti potpuno
transparentan.
Cvetković je precizirao da će biti objavljen tender, a nakon
toga će biti organizovana aukcija i postupak će biti sličan kao kod
prodaje bivšeg Mobtela.
On je kazao da će novac od prodaje akcija Telekoma biti usmeren
u poseban fond i da će biti najvećim delom namenjen uglavnom za putnu
infrastrukturu i da neće ići na ličnu potrošnju.
Cvetković je precizirao da novac od prodaje Telekoma neće ići
na glavne putne infrastrukturne projekte jer je za njih novac već
obezbeđen od međunarodnih institucija, već za manje saobraćajnice kao
što su deonice Beograd-Čačak, Čačak-Pojate, Požega-Vrška Čuka i
Niš-Prokuplje.
Premijer Srbije Mirko Cvetković je kazao i da se nada da će
novac od Telekoma na najbolji način biti iskorišćen za poboljšanje
okruženja i kvaliteta života gradjana Srbije.
Vlada Srbije je preko PTT Srbija vlasnik 80 odsto Telekoma
Srbija, a 20 odsto je u vlasništvu grčke kompanije OTE, čiji je
većinski vlasnik Dojče telekom.
Izvor: www.blic.rs
(Zatvori)
|
 21.02.2012 (13:30:47)
Kriza valuta koja je obeležila 2011. donela je pravo bogatstvo onima koji su se pre desetak godina setili da ulažu u zlato.
 21.02.2012 (11:15:14)
4 od 15 investicionih fondova u mesecu januaru beleži smanjenje vrednosti investicionih jedinica.
 21.02.2012 (11:00:40)
Prema podacima NBS ukupna vrednost privatnih penzionih fondova u Srbiji je prošle godine dostigla tek 12,45 milijardi RSD, odnosno 120 miliona EUR. Kada se to uporedi sa skoro 800 milijardi RSD štednje građana položene u bankama, odnosno 7,6 mlr EUR,
 01.02.2012 (10:09:26)
Beograd - Dostigavši nivo od 106,06 dinara za evro, domaća valuta juče se našla na najnižem nivou vrednosti još od 11. januara 2011. godine, kada je kurs iznosio 106,18 dinara.
 31.01.2012 (11:56:59)
Prema raspoloživim podacima, uoči Drugog svetskog rata Kraljevina Jugoslavija je posedovala 84.574 kilograma čistog zlata.
|