Dow Jones oslabio je 0,18 posto, na 10.383,38 bodova, S&P500 oslabio je 0,17 posto i pado na 1.107,32 boda dok je Nasdaq spušten 0,08 posto, na 2.242,03 boda. Iako su većinu dana diponice bile u plusu, za pad su na kraju najviše krive dionice povezane sa sirovinama i robnim burzama.

Chevron je oslabio 1,5 posto dok je Exxon Mobil oslabio 0,7 posto i oni su bili najveći uteg Dow Jonesu. Dionice Schlumbergera srušene su 3,7 posto ususret ponudi za preuzimanje Smith Internationala teškoj 11 milijardi dolara. Dionice Smitha porasle su 8,8 posto, a dogovorom će se stvoriti najveća svjetska kompanija za usluge naftnih polja.

Financijski je sektor predvodila Bank of America koja je ojačala 2,1 posto nakon što je federalni sudac odobrio 150 milijuna dolara tešku nagodbu između banke i SEC-a oko bančinih problema prije akvizicije Merrill Lyncha prošle godine. Financijski sektor bio je najveći dobitnik među sektorskim indeksima s rastom od 1,1 posto.

Investitore i dalje nervoznima čini mogućnost Fedova povećanja kamatnih stopa i opasnosti ukidanja poticaja za oporavak gospodarstva. To je i razlog smanjenog volumena trgovine, pa je na NYSE razmijenjeno samo 3,9 milijardi dionica, znatno ispod ovogodišnjeg prosjeka.

Izvor: www.seebiz.eu

(Zatvori)

ECB će tima žrtvovati jačanje evra kako bi se sprečilo preveliko kresanje budžetskog deficita u ekonomijama zone evra, opterećenim velikim dugovima. "Agresivno fiskalno pooštravanje u Grčkoj, Španiji i Portugaliji bi verovatno ponovo gurnulo njihove ekonomije u recesiju, što zahteva labaviju monetarnu politiku", kaže direktor za kursnu strategiju u kompaniji "Barkliz" u Londonu Dejvid Vu.

U odnosu izmedju dve najaktivnije ugovarane valute - dolara i evra - došlo je do preokreta. Evro je u poslednja tri kvartala 2009. bolje stajao od dolara prema 15 velikih valuta koje prati Blumberg, ali je od početka ove godine izgubio 5,2 odsto vrednosti u odnosu na dolar. Zajednička evropska valuta je krajem prošle sedmice skliznula na 1,3444 dolara , na najnižu vrednost od maja prošle godine.

Budžetska kriza u Grčkoj podstiče špekulacije da bi se region evra mogao raspasti. Strateg u "Sosijete ženeralu" Albert Edvards smatra da bi fiskalna neravnoteža u toj zemlji mogla dovesti do propasti zone evra, a profesor Univerziteta Harvard Martin Feldstejn takodje ocenjuje da ta monetarna unija "ne funkcioniše".

Ekonomista Robert Mandel sa Univerziteta Kolumbija, koji je 1999. dobio Nobelovu nagradu za istraživanje koje je doprinelo formiranju zone evra, izjavio je da Italija, opterećena drugim po visini dugom u tom regionu, predstavlja "najveću pretnju" ekonomskom rastu u EU.

Ta četvrta po veličini ekonomija u Uniji oslabila je 0,2 odsto u četvrtom kvartalu, a njen dug bi ove godine mogao narasti na 117 odsto bruto domaćeg proizvoda, što bi bio drugi najveći dug u EU, posle grčkog, saopštila je Evropska komisija.

Soroš: Grčka nije jedina pretnja

Direktor za istraživanja finansijskih tržišta za Aziju u grupaciji "Rabobank" u Hongkongu Adrijan Foster je ukazao da bi evro "preživeo" bankrot Grčke, s obzirom da ta zemlja učestvuje sa samo oko 2,5 odsto u bruto domaćem proizvodu zone evra. "Ukoliko bi Grčka bankrotirala, ne vidim da bi to imalo bilo kave naročite posledice po sam evro", rekao je Foster.

Privremena pomoć bi trebalo da bude dovoljna za spasavanje Grčke, ali bi budućnost evra mogli da ugroze veći problemi sa kojima se suočava Evropa, upozorio je američki milijarder i investitor Džordž Soroš.

On je kazao da su Evropskoj uniji potrebni strože nadgledanje i institucionalni aranžmani za ograničenu pomoć, pri čemu bi bilo poželjno dobro organizovano tržište evroobveznica.

"Privremena pomoć trebalo bi da bude dovoljna za Grčku, ali ostaju Španija, Italija, Portugalija i Irska. Te zemlje zajedno predstavljaju suviše veliki deo evrozone da bi im se pomagalo na taj način", rekao je Soroš i dodao da bi "opstanak Grčke i dalje ostavio budućnost evra pod znakom pitanja".

Izvor: www.b92.net
(Zatvori)

Početkom prošloga tjedna cijene su dionica porasle zahvaljujući dobrim kvartalnim poslovnim rezultatima niza kompanija i makroekonomskim podacima koji ukazuju na stabilan oporavak najvećih svjetskih gospodarstava. No, u četvrtak navečer uslijedio je hladan tuš. Američka središnja banka neočekivano je, po prvi puta od 2007. godine, povećala diskontnu stopu s 0,50 na 0,75 posto, što je na svjetskim financijskim tržištima izazvalo strahovanja od zaoštravanje monetarne politike u SAD-u.

Poboljšani uvjeti na tržištu omogućuju središnjoj banci normalizaciju procesa, ali povećanje diskontne stope ne predstavlja zaokret u monetarnoj politici, poručio je Fed, nakon što je njegov neočekivani potez izazvao naglo jačanje dolara, a pad cijena sirovina i dionica na svjetskim tržištima.

Premda povećanje diskontne stope ne utječe izravno na kamate na kredite Amerikancima, jer se ta kamata naplaćuje bankama samo za izvanredne kredite, ulagači na svjetskim tržištima shvatili su taj potez kao dio strategije povlačenja izvanrednih mjera koje je Fed uveo prije više od godinu dana kako bi poboljšao likvidnost financijskog sustava, izazvao pad kamata i potaknuo izlazak američkog gospodarstva iz recesije.

"Prije otprilike dvije godine ciklus izvanrednog labavljenja monetarno-kreditne politike počeo je smanjenjem diskontne stope, što je poboljšalo likvidnost banaka. Stoga povećanje te stope znači da je počeo dug put prema normalizaciji politika Feda", objašnjava Robert Rennie, strateg u australskoj banci Westpac.

Pokušavajući ohladiti tržišta, koja su burno reagirala na povećanje diskontne stope, Fed je priopćio kako ne treba očekivati da će ova "modifikacija voditi u zaoštravanje financijskih uvjeta kompanijama i kućanstvima, te da to ne predstavlja nikakav signal u vezi gospodarskih izgleda, niti promjene monetarne politike".

Priopćio je, također, da će ključne kamate na savezne fondove, koje određuju kamate na kredite građanima i kompanijama, još neko vrijeme ostati nepromijenjene na rekordno niskim razinama od 0 do 0,25 posto.

"Povećanje diskontne stope dio je procesa normalizacije i time se ni na koji način ne najavljuje promjena kamate na savezne fondove", kazao je James Bullard, predsjednik Fedove podružnice u St. Louisu, dodavši da su očekivanja tržišta u vezi povećanja kamata pretjerana.

No, s obzirom da je i u Kini nedavno počelo zaoštravanje monetarne politike, ovaj potez Feda smatra se signalom da se bliži kraj razdoblju jeftinog novca, koji je više od godinu dana bio glavni pokretač izlaska najvećih gospodarstava svijeta iz recesije i osnovna poluga rasta cijena dionica na burzama.

Ulagači se plaše da neće proći puno vremena do povećanja drugih kamata, što bi moglo usporiti oporavak američkog gospodarstva, s obzirom da bi porasle kamate na kredite kompanijama i građanima. "Ulagači znaju da Fed kreće prema povećanju kamata. Pitanje je samo hoće li to biti dug ili kratak put", kaže Quincy Krosby, strateg u tvrtki Prudential Financial.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks ojačao 3 posto, na 10.402 boda, dok je S&P 500 porastao 3,1 posto, na 1.109 bodova. Nasdaq indeks osvojio je 2,8 posto, dosegnuvši 2.243 boda.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks skočio je 4,2 posto, na 5.358 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je 4 posto, na 5.722 boda, dok je pariški CAC osvojio 4,7 posto, dosegnuvši 3.769 bodova.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

Formiranje najveće svjetske banke koja zadovoljava šerijatske propise je u pripremi već nekoliko godina i promoviše je direktor bankarske grupacije "Al Baraka", šeik Saleh Abdulah Kamel.

Bilo je planirano da banka bude pokrenuta do četvrtog kvartala, ali je realizaciju projekta odložila globalna finansijska kriza 2009, podsjeća Reuters. Šeik Saleh je u aprilu prošle godine izjavio da je ta nova institucija do tada imala oko 10 akcionara, uključujući Islamsku razvojnu banku, Saudijsku investicionu banku i Kuvajtsku banku za nekretnine.

Rukovodilac za islamske finansije u kompaniji "Ernst & Young" Samer Abdi je ukazao da su "kapitalne aspiracije" te banke između tri i četiri milijarde dolara.

- Formiranje banke teče veoma, veoma brzo, čak i u ovako teškim tržišnim uslovima. Konvencionalne banke, kako regionalne, tako i međunarodne, vjerovatno će učestvovati u tom projektu, ali njihova tačna uloga još nije utvrđena. Moguće su razne opcije učešća - kao akcionari, tehnički konsultanti ili operateri - objasnio je Abdi.
 
Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

Prošloga je tjedna dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao 0,34 posto, na 80,63 boda. U jednom trenutku dosegnuo je i novu najvišu razinu u posljednjih osam mjeseci - 81,34 boda. Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 0,15 posto, pa je cijena eura pala na 1,3593 dolara. U jednom je trenutku zaronila na samo 1,3444 dolara, novu najnižu razinu od lanjskog svibnja. No, europska je valuta ojačala prema japanskoj, i to za 1,58 posto, na 124,56 jena. I dolar je ojačao prema jenu - za 1,77 posto, na 91,62 jena.

Početkom prošloga tjedna jedinstvena europska valuta blago se oporavila nakon što su ministri financija Europske unije zatražili od Grčke da u roku od 30 dana dodatno smanji proračunsku potrošnju i poveća poreze kako bi smanjila budžetski deficit. Kako su ministri obećali i konkretniju pomoć Ateni, ako ispuni te zadatke, na tržištima su splasnula strahovanja od širenja dužničke krize u eurozoni, što je pozitivno utjecalo na euro.

"Euro se blago oporavio zahvaljujući uvjerenju da su šanse za realizaciju najgoreg mogućeg scenarija vezanog uz Grčku, koji bi podrazumijevao da ne uspije ispuniti svoje dužničke obveze ili se mora povući iz eurozone, minimalne", kaže Michael Hewson, analitičar tvrtke CMC Markets.

No, u četvrtak se euro ponovno našao pod pritiskom jer je američka središnja banka, po prvi puta od 2007. godine, povećala diskontnu stopu, kamatu koju naplaćuje bankama za izvanredne kredite, za 0,25 postotnih bodova, na 0,75 posto.

Premda je Fed poručio da povećanje diskontne stope ne predstavlja zaokret prema zaoštravanju monetarne politike, američka je valuta naglo ojačala zbog špekulacija da bi Fed prije nego što se očekivalo mogao povećati i ključne kamatne stope, što je potaknulo nadu u povećanje prinosa na američku financijsku imovinu.

"Odluka Feda spustila je euro na najnižu razinu od svibnja prošle godine, ispod ključne granice od 1,35 dolara. Reakcija tržišta ukazuje na očekivanja da bi to mogao biti signal daljnjeg zaoštravanja monetarne politike te da bi Fedova ključna kamatna stopa mogla biti sljedeća na redu", kaže Michael Hewson.

Ipak, tržište se kasnije smirilo, a tečaj dolara izgubio dio prethodnih dobitaka jer je Fed poručio da će ključne kamate na savezne fondove, koje su važnije od diskontne stope jer određuju kamate na kredite građanima i kompanijama, još neko vrijeme ostati nepromijenjene na rekordno niskim razinama od 0 do 0,25 posto.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

Britanija je na putu da ove godine zabeleži deficit od 180 milijardi funti, ili 12,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i da po tom pokazatelju nadmaši Grčku, koja je sa deficitom od 12,7 odsto BDP sada najgora u Evropskoj uniji. Britansko ministarstvo finansija je u predbudžetskom izveštaju prognoziralo deficit u 2010. od 178 milijardi funti.

U Britaniji je već nekoliko sedmica u porastu bojazan da bi se ta zemlja mogla suočiti s krizom poverenja sličnoj onoj u Grčkoj, a u četvrtak je na tržištima, nakon objavljivanja tih razočaravajućih pokazatelja, zabeležena aktivna prodaja britanske funte i vladinih takozvanih „gilt obveznica“.

Ove godine je poreski prihod bio neuobičajeno slab kao odraz dubine recesije u 2008. i 2009. poreskoj godini. Pad zarade u finansijskom sektoru i opšte slabljenje ekonomije umanjili su ukupne prihode za devet odsto u odnosu na isti mesec 2009.

Javni izdaci, sa druge strane, beleže dvocifreni rast - od 15 odsto, kao posledica povećanja nadoknada za nezaposlene. Ekonomisti, međutim, ukazuju da ukupni britanski dug još zaostaje u poredjenju sa Grčkom, Portugalijom, Italijom, Irskom i Španijom - najzaduženijim zemljama u zoni evra.

Mada se ubrzano povećava, britanski dug iznosi oko 60 odsto BDP, u poređenju sa više od 100 odsto u većini tih ostalih zemalja. Britanski dug je takođe dugoročniji nego grčki, što olakšava njegovo refinansiranje.

Izvor: www.b92.net
(Zatvori)

Najveći podstrek za rast dolara došao je noćas iz Vašingtona, gde je Fed objavio novu procenu privrednog rasta SAD u 2010. U toj prognozi se predvidja da će najmoćnija svetska ekonomija ove godine imati uspon od 3,2 procenta.

U novembru prošle godine Fed je ekonomski rast SAD u 2010. procenio na tri odsto, a najnovija i nešto povoljnija prognoza predstavlja, prema rečima tržišnih eksperata čije mišljenje prenosi agencija Rojteres, još jedan dokaz da treba očekivati dalji oporavak američke privrede.

Juče objavljeni, bolji od očekivanih, rezultati poslovne aktivnosti u američkoj industriji i stambenoj izgradnji takodje su uticali na jačanje berzanskih pozicija "zelene valute", navodi agencija Blumberg u izveštaju iz Njujorka.

Rasprave o mogućnosti da Fed prvo smanji, a potom i sasvim obustavi velike podsticaje američkim finansijskim i drugim kompanijama, usled jasnih signala da se privredni oporavak može održati i bez toga, takodje su povoljno delovale na berzanske pozicije dolara.

Američka valuta je tokom rane popodnevne trgovine na indikativnoj deviznoj berzi u Londonu razmenjivana po kursu od 1,3566 za evro, 90,89 jena, 1,08 švajcarskih franaka i nešto manje od 1,56 za funtu sterlinga.

U odnosu na evro dolar je ojačao 0,3 odsto, a slično je napredovao i prema sve tri ostale pomenute valute, ističe Rojters i podseća da je zajednička valuta 16 članica Evropske unije i dalje "pod pritiskom", pre svega usled dužničke krize u Grčkoj.

Izvor: www.smedia.rs
(Zatvori)

Sjedinjene Države i Kina nalaze se u čudnom ekonomskom zagrljaju, ocjenjuje list, podsjećajući da je najmnogoljudnija zemlja na svijetu, otkako je postala važan globalni ekonomski faktor, zaradu od jeftine robe prodane na stranim tržištima koristila za kupovinu obveznica stranih vlada, na prvom mjestu američke, preneo je BBC.

Tijekom godina ekonomskog buma, Kina je tako pozajmljivala Americi novac da može nastaviti trošiti više nego što zarađuje. Kina sada sjedi na brdu obveznica, što je zabrinjavajući položaj, s obzirom na ogroman američki deficit.

Međutim, ona se ne može odjednom da riješiti svojih nagomilanih hartija od vrijednosti, jer bi to moglo da poljulja dolar i da izazove gubitak povjerenja, što bi moglo nanijeti veliku štetu kineskoj ekonomijii.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)