2010. godina bi prema svim pokazateljima mogla biti godina obrta,
tako da se veće perspektive otvaraju „smelijim ulagačima“, dok će za
„konzervativne ulagače“ to zasigurno biti daleko manje profitabilna
godina.
Tim portala Kamatica.com je istraživao koji su vidovi ulaganja za
građane najpovoljniji sa aspekta sigurnosti ulaganja, roka ulaganja i
visine prinosa. Analizirano je šest najzastupljenijih vidova ulaganja u
našoj zemlji:
DINARSKA ŠTEDNJA
Dinarska štednja je izuzimajući kraj prethodne i početak 2009.
godine, bila vrlo atraktivna. Prednosti dinarske štednje su viša
kamatna stopa u odnosu na devizne uloge i neoporezive ostvarene kamate.
Glavni nedostatak dinarske štednje je najvećim delom psihološkog
karaktera i predstavlja strah od slabljenja vrednosti dinara.
Ekonomski analitičari su poprilično podeljeni oko prognoze
kretanja kursa u 2010. godini, ali je generalni stav da osetnijih
fluktuacija dinara neće biti (preko 5% u oba smera), sem u prva tri
meseca naredne godine, kada se očekuje klizanje kursa do granice 100
dinara za jedan evro.
Očekivani pad referentne kamatne stope Narodne banke Srbije u
narednoj godini bi mogao ovu štednju učiniti manje atraktivnom za
ulagače, posebno ako se ima u vidu da su državni zapisi ozbiljna
konkurencija dinarskoj štednji u bankama. Jasno je da će kamatne stope
na bankarske depozite u narednoj godini padati, tako i na dinarsku
štednju.
Dinarsku štednju ne preporučujemo samo onima koji štede sa svrhom
kupovine proizvoda i usluga koji se plaćaju u stranoj valuti u tačno
određenom vremenskom periodu, zbog mogućih kratkoročnih depresijacija
dinara. Za sve ostale namene, ovo bi mogla biti isplativija opcija od
devizne štednje, ukoliko se u obzir uzmu takozvani oportunitetni
troškovi prelaska na deviznu štednju (troškovi konverzije, niže kamatne
stope na deviznu štednju i sl.). Imajte u vidu da je ovo jedina vrsta
štednje kod koje ćete imati zasigurno veću kamatnu stopu na uložena
sredstva u odnosu na stopu inflacije. Takođe, dinarska štednja će
zasigurno ostati neoporezovani vid ulaganja i nakon 2009. godine, za
razliku od devizne štednje. Država garantuje dinarske uloge do visine
protivvrednosti 50.000 evra.
DEVIZNA ŠTEDNJA
Za devizne štediše je 2009. godina bila „zlatna“. Kamatne stope su
se kretale od 5-9%, tako da je 2009. godina bila godina najviše
prosečne kamatne stope na deviznu štednju u poslednjih nekoliko
decenija (ne računajući kamatne stope piramidalnih banaka u devedesetim
godinama). Kraj godine obeležava osetan pad kamatnih stopa, što ukazuje
na blagi oporavak finansijskog sistema, a verujemo da će takav trend
biti nastavljen.
U 2010. godini biće vraćen i porez na ostvarenu kamatnu stopu, ali
ovog puta u manjem procentualnom iznosu – 10%. Uz pad kamatnih stopa na
devizne depozite u poslovnim bankama, uvođenje poreza bi moglo dodatno
oslabiti atraktivnost devizne štednje.
Država garantuje devizne uloge do visine protivvrednosti 50.000 evra po računu na ime u svakoj pojedinačnoj banci.
Upoređujući efekte dinarske i devizne štednje, može se reći da je
2009. bila godina devizne štednje, a da će 2010. ipak biti više godina
dinarske, nego devizne štednje. Na strani dinarske štednje su više
kamatne stope, neoporezivanje ostvarene kamate, niža inflacija nego u
2009. i očekivanja relativno stabilnog kursa dinara prema evru (+/-5%).
INVESTICIONI FONDOVI
Investicioni fondovi su u 2009. godini bili rizična investicija i
vrlo neizvesna investicija, te smo u preporukama za ulaganja u 2009.
godini i preporučili izbegavanje ulaganja radi kratkoročnih prinosa.
Ulaz na „velika vrata“ investicionih mogućnosti u Srbiji je završio
neslavno po investicione fondove. U 2009. godini, broj investicionih
fondova se smanjio, uložena sredstva su desetkovana, a vrednost
investicione jedinice je fluktuirala tokom godine, uglavnom zavisno od
kretanja indeksa Beogradske berze. U ovoj godini su usvojene i izmene
Zakona o investicionim fondovima, koje bi mogle omogućiti veći
manevarski prostor fondovima i mogućnosti da postanu nezavisniji od
kretanja indeksa Beogradske berze.
Ostajemo pri stavu da i u 2010. godini ulaganje u investicione
fondove radi kratkoročnih plasmana nisu preporučljiva investicija, ali
ulaganje u investicione fondove radi dugoročnijih prinosa (3 i više
godina) je svakako dobra investicija, imajući u vidu vrlo nizak nivo
vrednosti investicionih jedinica. Ove preporuke ne važe za fondove
očuvanja vrednosti imovine (novčane fondove), gde se preporučuje
ulaganje ukoliko želite da štedite u dinarima u rokovima kraćim od
godinu dana, jer ćete u kratkom roku dobiti višu kamatnu stopu nego u
poslovnim bankama, a sredstva će vam biti dostupna u svakom trenutku.
Država ne daje garancije za uloge u investicione fondove.
DRŽAVNI ZAPISI
U 2009. godini su emitovani prvi državni zapisi, kojima je država
prikupila značajna sredstva za finansiranje uglavnom budžetskog
deficita. Prve emisije ovih zapisa su nosile kamatnu stopu i do blizu
18%, što u trenutnim uslovima predstavlja ogroman prinos na uložena
sredstva.
Danas su, međutim, prinosi na ovaj vid ulaganja oko 10% i kreću se
u nivou referentne kamatne stope Narodne banke Srbije. Zbog toga se
očekuje da pad prinosa po osnovu ovih ulaganja nastavi sa padom,
obzirom da je realno očekivati pad referentne kamatne stope Narodne
banke Srbije tokom 2010. godine.
Procena portala Kamatica.com na početku 2009. godine je bila da će
ovo tokom 2009. godine biti najatraktivniji vid ulaganja u Srbiji, što
se i ostvarilo. Za 2010. godinu prognoziramo nešto manju atraktivnost
ovog vida ulaganja i njihovo uravnoteženje sa kamatnim stopama na
dinarsku štednju poslovnih banaka. Ipak, imajući u vidu da je kod ove
vrste ulaganja prisutan najviši nivo sigurnosti i neoporezovanost
ostvarenih prihoda, državni zapisi će ostati važan vid ulaganja za sva
fizička i pravna lica, ali i ozbiljan konkurent dinarskoj štednji u
poslovnim bankama.
Ovi zapisi se emituju sa rokom dospeća od 90 dana, 180 i 365 dana,
po kamatnoj stopi koja se određuje na aukciji, a koja se kreće u malom
rasponu oko referentne kamatne stope. Vrednost pojedinačnog zapisa je
10.000 dinara, a minimalna kupovina može biti 20 zapisa po jednom
klijentu.
PENZIONI FONDOVI
Penzioni fondovi su se pokazali veoma izdržljivim uprkos svim
problemima sa svetskom finansijskom krizom. Tokom 2009. godine su svoju
vrednost uvećali u nivou dinarske štednje u poslovnim bankama, što je
impozantan rezultat imajući u vidu kretanja na tržištu kapitala.
Imajući u vidu dugoročnost ulaganja u ove fondove i njihovu relativnu
nezavisnost u odnosu na kratkoročna kretanja, posmatrajući ukupne
efekte ulaganja, preporučujemo ulaganja u ove fondove i tokom 2010.
godine.
Imajte u vidu da je ulaganje u penzione fondove dugoročno ulaganje
i da ne postoji mogućnost povlačenja sredstava pre napunjenih 53
godine. Zavisno od visine mesečnih ulaganja i perioda ulaganja krajnji
prinosi su različiti.
AKCIJE NA BEOGRADSKOJ BERZI
Katastrofalan pad oba berzanska indeksa i gotovo svih akcija na
Beogradskoj berzi u prošloj godini i početkom ove godine, rezultirali
su i značajnim rastom na Beogradskoj berzi, koji je trajao od marta do
oktobra. Oni koji su na vreme kupili i prodali hartije od vrednosti,
mogli su zaraditi i preko 100% prinosa na svoja ulaganja. Trenutno je
prisutan pad indeksa na Beogradskoj berzi, ali to predstavlja novu
šansu za ulaganje i nadprosečne prinose.
Ulaganje u hartije od vrednosti na Beogradskoj berzi treba
posmatrati kao dugoročnu investiciju u kojoj ima prostora da se u
periodima rasta cena akcija uzme ostvareni prinos na uloženi kapital.
Kratkoročno investiranje je rizičan, ali često i vrlo isplativ način
ulaganja, te od preferencija ulagača zavisi kakvu će strategiju sebi
postaviti kao osnovnu.
(Zatvori)