Izvor: www.smedia.rs
(Zatvori)

Dow Jones oslabio je 0,1 posto, na 10.552,52 boda, Nasdaq je ojačao 0,3 posto dok je S&P 500 ojačao tek jedan jedini bod unatoč rastu telekomunikacijskog indeksa od 1,1 posto. Najveći dobitnik tržišta bio je Cisco koji je uzletio 3,7 posto jer investitori očekuju da će sutra objaviti kako telekom kompanije mogu povećati internetske brzine kako bi odgovorili na povećanu potražnju. Te su nade podigle cijeli telekom sektor. Tako je Sprint Nextel skočio 3,8 posto dok su Verizonm Communications i AT&T porasli po 1 posto.

Zdravstveni sektor bio je pod priutiskom kako se bliži dan ozakonjenja zdravstvene refome predsjednika Obame. Dionice Pfizera oslabile su 0,7 posto nakon što je Vrhovni sud odlučio provesti žalbeni postupak u slučaju u kojem se sumnja da su cjepiva ovog proizvođača izazvale neke bolesti kod djece.

Odluka AIG-a da proda svoje drugo najveće životno osiguranje Alico MetLifeu podigla je obje dionice uključene u priču. AIG je ojačao 3,6 posto dok je MetLife uzletio 5,1 posto. američke depozitarne dionice Tata Motors potonule su 3 posto jer je objavljeno kako će Daimler prodati udjel u indijskom divu. MC Donald's je ojačao 2,3 posto nakon što je objavljeno kako je imao globalnu prodaju veću od očekivane u veljači.

Izvor: www.seebiz.eu

(Zatvori)

Cijene barela sirove nafte porasle su na američkom tržištu 68 centi na 82,18 dolara, dosegnuvši nakratko i 82,41 dolar, najvišu razinu od 11. siječnja. Na tržištu u Londonu bile su u plusu 70 centi, dosegnuvši 80,78 dolara za barel.

Valutni tečajevi mogli bi u aktualnom razdoblju ključno utjecati na cijene nafte s obzirom na moguću nejasnu situaciju s potražnjom u razdoblju oporavka gospodarstva, tumače analitičari. Pritom je indeks dolara na početku tjedna oslabio 0,29 posto učinivši naftu jeftinijom za imatelje drugih valuta. Neki analitičari predviđaju i da bi tržište uskoro moglo ponovno dotaknuti najvišu razinu u ovoj godini nadomak 84 dolara za barel. "Mogli bismo uskoro ponovno dotaknuti najvišu razinu u 2010. od 83,95 dolara", kazao je analitičar Edward Meir iz tvrtke MF Global.

Krajem prošlog tjedna cijene sirove nafte dobile su na američkom tržištu potporu od vladinog izvješća koje je pokazalo da je SAD u veljači izgubio manje radnih mjesta nego što se očekivalo. Stopa nezaposlenosti ostala je nepromijenjena u odnosu na siječanj i iznosila je 9,7 posto. Dodatnu potporu cijenama nafte dale su danas vijesti da će Kina sagraditi dvije baze strateških rezervi nafte, što bi moglo potaknuti potražnju u drugom najvećem svjetskom potrošaču.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je izvijestila da je cijena referentne košarice njezine nafte u petak iznosila 77,27 dolara po barelu, 85 centi više u odnosu na dan ranije.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

Veći dio prošloga tjedna protekao je u opreznom trgovanju jer niz makroekonomskih podataka ukazuje na određena poboljšanja u američkom gospodarstvu, no nedovoljna da bi se moglo očekivati ubrzanje oporavka. To je potvrdila i najnovija bež knjiga američke središnje banke Feda, koja pokazuje da se gospodarska aktivnost poboljšava u devet od 12 regija, ali sporo.

"Jedrimo kroz različite gospodarske pokazatelje iz dana u dan, iz tjedna u tjedan, no nemamo osjećaj da su stvari strukturalno dovedene u red. To nisu dovoljna poboljšanja da bi učvrstila povjerenje u oporavak", kaže Tom Samuels, direktor u fondu Palantir Fund.

Beskrvno trgovanje trajalo je sve do petka, kada su ulagače oraspoložili podaci o manjem padu zaposlenosti nego što se očekivalo i rastu potrošačkih kredita. Prema tim podacima, u veljači je u SAD-u bez posla ostalo 36.000 Amerikanaca, manje od 50.000, koliko su očekivali analitičari. Stopa nezaposlenosti ostala je, pak, nepromijenjena na 9,7 posto, dok se očekivao rast na 9,8 posto.

"Ulagači su se jako plašili izvješća o zaposlenosti, a dobili smo bolji podatak nego što se očekivalo, koji ukazuje na postupnu stabilizaciju tržišta rada. Mislim da će to pozitivno utjecati na tržište i dugoročnije, pa očekujem daljnji rast cijena dionica u ožujku", kaže Marc Pado, strateg u tvrtki Cantor Fitzgerald & Co. Ulagače je ohrabrila i vijest o prvom rastu potrošačkih kredita u godinu dana, što najavljuje povećanje potrošnje. Prema podacima američke središnje banke Feda, u siječnju je iznos tih kredita porastao za 4,9 milijardi dolara, što je njihov najveći mjesečni rast od sredine 2008. godine.

Na jačanje potrošnje ukazuju i prodajni rezultati trgovačkih lanaca. Od 28 trgovačkih lanaca, prošloga je mjeseca njih 76 posto ostvarilo bolje rezultate nego što se očekivalo. Pritom je najveći među njima, Wal-Mart najavio i povećanje dividende za 11 posto. To je potaknulo rast cijena dionica u trgovačkom i financijskom sektoru, a snažno su prošloga tjedna porasle i dionice u energetskom sektoru jer je cijena nafte u petak dosegnula 81,50 dolara po barelu, najvišu razinu u osam tjedana.

No, unatoč nizu dobrih vijesti, obujam trgovanja na burzama je i dalje vrlo nizak. Prošloga je tjedna dnevno na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika mijenjalo između 7 i 8 milijardi dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 9,65 milijardi.

"Obujam je prilično mršav, što pokazuje da se mnogi ulagači još ne vraćaju na tržište. Mislim da čekaju politički napredak u Washingtonu po pitanju reformi zdravstvenog i bankarskog sektora", kaže Jason Weisberg, analitičar u tvrtki Seaport Securities.

Prošloga je tjedna predsjednik SAD-a Barack Obama predstavio konačnu verziju zakona o reformi zdravstva, koja već godinu dana izaziva žučnu polemiku, i pozvao Kongres da glasa o prijedlogu. Nesigurnosti na tržištu pridonijeli su i novi detalji prijedloga regulacije financijskog sustava, prema kojemu bi se američkim bankama zabranilo rizično trgovanje vrijednosnim papirima za vlastiti račun, dok bi se ostalim velikim financijskim kompanijama takvo trgovanje ograničilo.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks ojačao 2,3 posto, na 10.566 bodova, dok je S&P 500 skočio 3,1 posto, na 1.138 bodova. Nasdaq indeks osvojio je 3,9 posto, dosegnuvši 2.326 bodova. Za Dow Jones i S&P 500 indeks to su najviše razine u posljednjih šest tjedana, a za Nasdaq u 18 mjeseci. Sva tri indeksa sada su u pozitivnom području u odnosu na početak godine.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna snažno porasle. Londonski FTSE indeks skočio je 4,5 posto, na 5.599 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je 4,9 posto, na 5.877 bodova, dok je pariški CAC skočio 5,4 posto, na 3.910 bodova.
 

Izvor: www.seebiz.eu (Zatvori)

"Iako će se medjusobna zavisnosti Evrope i Rusije održati, Evropa više od drugih trpi zbog viška ponude gasa u svetu", rekao je potpredsednik "Vud Mekenzija" (Wood Mackenzie), istraživanja na sektoru energetike Tim Lambert.

On je naglasio da je azijsko tržište u perspektivi veoma privlačno za Rusiju, jer joj omogućava diversifikaciju isporuka i prodaju gasa iz istočnog Sibira.

Potpredsednik Upravnog odbora "Gasproma" Aleksej Medvedev je za Rojters izjavio da koncern planira početak isporuka za Kinu 2015. godine.
Ruski holding je ove godine pristao da delimično revidira sistem dugoročnog formiranja cena i primenjuje spot cene u ugovorima sa evropskim klijentima.

Evropa može da smanji kupovinu ruskog gasa krajem decenije i zbog povećanog uvoza tečnog prirodnog gasa (LPG) i gasa koji se transportuje cevovodima iz severne Afrike i centralne Azije, smatraju analitičari.

"Planovi ruskog holdinga za razvoj poslovanja u severnoj Americi, zasnovani na isporukama tečnog gasa, nailaze na ozbiljne prepreke" navodi u izveštaju "Vud Mekenzi", objašanjavajući da cene u dugoročnoj perspektivi teško da mogu da opravdaju skupe projekte za njegovu proizvodnju, kao što su Štokman i Jamal.

Kompanija za razradu gigantskog ruskog nalazišta Štokman u Barencovom moru - "Štokman divelopment" je odlučila da odgodi početak eksploatacije do 2016-2017. godine.

Izvor: www.b92.net
(Zatvori)

Njegova izjava dolazi uoči dolaska grčkog premijera Jorgosa Papandreua na razgovore sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Istovremeno, Papandreu kaže da Grčka ne želi novac ostalih država Evropske unije da bi rešila dužničku krizu.

"Izraziću se apsolutno jasno: Grčka ne želi od nemačkih poreskih obveznika ni cent", izjavio je Papandreu i dodao da Grčka "traži političku podršku, ne finansijsku".

Papandreu je upozorio da evro ugrožavaju ogromne špekulacije na finansijskim tržištima i dodao da je Grčka, bar za sada, poslednja žrtva neregulisanih tržišta.

"Dok se od grčkih penzionera i državnih službenika zahteva drastična štednja, špekulanti na račun Grčke svaki dan zaradjuju milijarde", upozorio je on i dodao da smatra da Grčka mora da dobije mogućnost da pozajmljuje uz takve kamatne stope koje se mogu otplatiti.

On je dodao da je grčka vlada odlučna da obnovi poverenje u svoju zemlju i smanji budžetski deficit.

Prema rečima grčkog premijera, ne radi se o tome da Evropa i Nemačka obezbede pomoć "nepouzdanoj zemlji". "Ako Evropa pomogne Grčkoj, i evropska privreda će se brže oporaviti", tvrdi Papandreu.

Angela Merkel: Grčka nije tražila finansijsku pomoć

Premijer Grčke Jorgos Papandreu i nemačka kancelarka Angela Merkel

Nemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da Grčka nije tražila finansijsku pomoć i pozvala da se okončaju spekulacije da prezadužena Grčka neće isplatiti svoje obaveze.

"Nemačka može da izrazi svoju solidarnost", rekla je Merkel posle razgovora s grčkim premijerom Jorgosom Papandreuom.

Agencija AP navodi da se njena izjava nadovezije na spekulacije da EU možda priprema neku vrstu finansijske pomoći Grčkoj kako bi izašla
iz krize. Merkel je zatražila da se okončaju spekulacije da Grčka neće platiti svoje dugove i dodala da Nemačka može pomoći svojom
ekspertizom, ali i na druge načine.

Francuska podržava Grčku

Vlada premijera Papandreua je usvojila i dodatne mere štednje u vrednosti od 4,8 milijardi evra. Planom je predvidjeno povećanje poreza i smanjenje plata zaposlenih u javnom sektoru za najviše osam odsto. EU je pozdravila taj, treći po redu, paket mera u isto toliko meseci i istakla da Atina može da računa na solidarnost Evrope.

Francuska će podržati Grčku u naporima za smanjenje budžetskog deficita i nema nameru da gleda kako ta zemlja propada, izjavio je francuski predsednik Nikolas Sarkozi.

"Moramo da podržimo Grčku zato što se ta država trudi, ili u suprotnom evro više neće postojati", izjavio je francuski predsednik.

U planu je da grčki premijer Georgos Papandreu u nedelju poseti Pariz u sklopu turneje po evropskim prestonicama, u
pokušaju da pridobije podršku za plan spasa svoje prezadužene zemlje.

Francuski zvaničnici su naveli da trenutno nema potrebe da se Grčkoj daje novčana pomoć, ali je Sarkozi istakao kako bi Pariz bio spreman da pomogne ukoliko bi Grčkoj pretio budžetski slom.

Grčka ove godine mora da dobije na tržištu približno 53 milijarde evra, pri čemu samo u aprilu i maju moraju da plate na ime rata kredita, dugoročnih hartija od vrednosti i kamata ukupan iznos od 20 milijardi evra. Atina želi iste kamatne stope kakve imaju ostale zemlje evrozone jer bi zbog viših kamatnih stopa morala da na kredite u iznosu od pet milijardi evra plati čak 750 miliona evra više nego, recimo, Nemačka kada bi uzela kredit iste vrednosti.

Izvor: www.b92.net
(Zatvori)

„Komisija je spremna predložiti takav europski instrument koji ima podršku eurozone”, rekao je Rehn za i dodao da bi pomoć koju bi europski fond davala bila „vezana za stroge uvjete”.

„Blisko surađujemo o ovom pitanju s Njemačkom, Francuskom i drugim zemljama članicama EU”, rekao je finski diplomat.

Nekoliko europskih političara, uključujući i talijanskog predsednika Giorgia Napolitana i njemačkog ministra financija Wolfganga Schaublea, reklo je da podržavaju formiranje Europskog monetarnog fonda u svjetlu grčke krize.

„Za stabilnost eurozone potrebna nam je jedna institucija koja ima iskustvo MMF-a i analognu mogućnost za intervenciju”, rekao je danas njemački ministar financija za dnevnik Welt am Sonntag.
 
Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

 

 

 

 

 

SAD

Datum	CET	Pokazatelj	Period	Aktuelno	Predviđanje analitičara	Prethodni
1.3.	8:30	Personal Income	Januar	0,10%	0,40%	0,40%
1.3.	8:30	Personal Spending	Januar	0,50%	0,40%	0,20%
1.3.	8:30	PCE Prices - Core	Januar	0,00%	0,00%	0,10%
1.3.	10:00	Construction Spending	Januar	-0,60%	-0,50%	-1,20%
1.3.	10:00	ISM Index	Februar	56,5	57,8	58,4
2.3.	7:30	Challenger Job Cuts YoY	Februar	-77,40%	-	-70,4
3.3.	8:15	ADP Employment Change	Februar	-20.000	-10000	-22000
3.3.	10:00	ISM Services	Februar	53	51	50,5
3.3.	10:30	Crude Inventories	26.2.	4.030.000	-	3030000
4.3.	8:30	Initial Claims	27.2.	469.000	475000	495000
4.3.	8:30	Continuing Claims	20.2.	4.500.000	-	4617000
4.3.	8:30	Productivity-Rev.	Q4	690,00%	6,2	6,2
4.3.	8:30	Unit Labor Costs	Q4	-5,90%	-4,40%	-4,40%
4.3.	10:00	Factory Orders	Januar	1,70%	1,20%	1,00%
4.3.	10:00	Pending Home Sales	Januar	-7,60%	1,70%	1,00%
5.3.	8:30	Unemployment Rate	Februar	9,70%	9,80%	9,70%
5.3.	8:30	Nonfarm Payrolls	Februar	-36000	-20000	-20000
5.3.	8:30	Hourly Earnings	Februar	0,10%	0,20%	0,20%
5.3.	8:30	Average Workweek	Februar	33,8	33,7	33,9
5.3.	15:00	Consumer Credit	Januar		-$3,8B	-$1,7B

Euro zona

Datum	CET	Pokazatelj	Aktuelno	Predviđanje analitičara	Prethodni
1.3.	10:00	Euro area - Manufacturing PMI	54,2	54,1	54,1
1.3.	10:30	UK - Manufacturing PMI	50,6	56,7	56,6
1.3.	11:00	Euro area - Unemployment rate	9,90%	10,10%	9,90%
2.3.	11:00	Euro area - CPI (YoY)	0,90%	1,00%	1,00%
2.3.	11:00	Euro area - PPI (MoM)	0,70%	0,70%	0,10%
3.3.	1:01	UK - Nationwide Consumer Confidence	80	71	73
4.3.	11:00	Euro area - GDP (QoQ)	0,10%	0,10%	0,10%
5.3.	10:30	UK - PPI Input (MoM)	0,10%	0,10%	2,00%
5.3.	12:00	Germany - Factory orders (MoM)	4,30%	1,50%	-2,30%

Više o pokazateljima možete pogledati ovde.

Izvor: Ilirika (Bloomberg) - www.moj-fond.rs.

(Zatvori)