Pad na većini tržišta rezultat je praćenja kretanja Shanghai Compositea i Hang Senga. Na kinesko dioničko tržište i raspoloženje kineskih ulagača nastavlja djelovati zabrinutost oko nastavka kineske monetarne politike. Prošli tjedan objavljeni su podaci koji su pokazali brži rast potrošačkih i proizvođačkih cijena u Kini pa se očekuje reakcija središnje banke.

Osim toga, ulagači su suzdržani u kupnji prije odluka FED-a i japanske središnje banke o kamatnim stopama i susreta europskih ministara financija koji će raspravljati o rješenju grčkog problema. FED odluku donosi sutra a Bank of Japan u srijedu. Na japanskom tržištu izmjenjivali su se pozitivan utjecaj slabljenja jena na dionice japanskih izvoznika i unovčavanje profita, uoči novih vijesti o domaćoj i američkoj monetarnoj politici. Odluka Bank of Japana bit će posebno zanimljiva ulagačima s obzirom na snagu jena u odnosu na druge važnije valute, što poskupljuje japanski izvoz, i postojanje deflatornih pritisaka u japanskom gospodarstvu uz istovremene zahtjeve da središnja banka nastavi programe otkupa vrijednosnih papira od banaka i na taj način održava povećanu likvidnost.

Osim izvoznika, rast su zabilježile i dionice brodarskih kompanija koje su pratile rast BDI indeksa. Veći dio dana Nikkei je proveo u negativnom području, nakon pozitivnog početka, ali je pred kraj trgovanja smanjio gubitke i kraj trgovanja dočekao s minimalnim rastom. Nikkei je prošli tjedan zabilježio rast od 3,69%. 

Australski ASX je pao 0,66%. I na australsko tržište najveći utjecaj je imalo očekivanje daljnjih mjera kineske monetarne politike. Očekuje se da će kineska središnja banka već ovaj tjedan povisiti stopu obvezne rezerve kako bi smanjila inflatorne pritiske. Sredinom veljače kineska središnja banka je po drugi put ove godine povisila stopu obvezne pričuve.

 
Nikkei                          10.751,98   +0,01%

Hang Seng                  21.106,34    -0,49%

Shanghai Composite   2.976,94    -1,21%

Straits Times                2.882,05     +0,03%

Kospi                               1.649,50    -0,80%

ASX                                  4.799,40    -0,66%

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

"Udar po ruskoj privredi je bio manji nego što smi mi prethodno predviđali", kazao je Putin, uz opasku da je lani njegova zemlja ostvarila spoljnotrgovinski suficit veći od sto milijardi dolara i uspela da održi visok nivo deviznih rezervi.

Rusija trenutno raspolaže deviznim rezervama od 450 milijardi dolara. To je oko 150 milijardi dolara manje nego početkom avgusta 2008. kada su te rezerve bile rekordne.

Ruski mediji navode da plan ruske vlade, obelodanjen u decembru 2009. godine, predviđa za 2010. ekonomski rast od 3,1 odsto, u 2011. od 3,4 odsto i 2012. od 4,2 procenta.

Bruto domaći proizvod (BDP) Rusije je, prema podacima ministarstva za ekonomski razvoj, u januaru ove godine uvećan, 5,2 odsto u poredjenju sa istim mesecom 2009.

Rusija je od početka ove decenije pa sve do sredine 2008. stalno imala visok privredni rast, u proseku oko 6,5 do sedam odsto godišnje.

Nakon širenja finansijske krize iz SAD u Evropu i ostatak sveta, privredna aktivnost u Rusiji je, medjutim, naglo počela da jenjava pa ja lani zabeležen pad BDP -a veći od osam odsto, a prvi prvi put tokom ove decenije budžetski prihodi su nadmašili rashode.

Izvor: www.b92.net
(Zatvori)

Ni jučer objavljeni gospodarski podaci, kao i prethodni u tjednu koji je bio vrlo izazovan i za 'medvjede' i za 'bikove', nisu donijeli jasnu sliku ubrzava li se oporavak američkog gospodarstva ili ne. Doduše, promet u trgovini na malo porastao je u SAD-u u veljači za 0,3 posto, dok su analitičari očekivali pad od 0,2 posto. Međutim, razočarao je neočekivani pad indeksa raspoloženja potrošača u ožujku sa 73,6 na 72,5 bodova, što je ponajviše posljedica straha od gubitka radnog mjesta. Ni izvješće koje pokazuje da su zalihe u siječnju ostale na razini prethodnoga mjeseca, dok su analitičari očekivali porast od 0,2 posto, nije rasvijetlilo situaciju u gospodarstvu.

Unatoč nejasnim podacima o potrošnji Amerikanaca, jučer su cijene dionica trgovačkih lanaca porasle, pa je Dow Jones indeks tog sektora ojačao 0,5 posto. S druge strane, nakon rasta tijekom cijeloga tjedna, jučer je pao KBW indeks bankarskog sektora. Najviše je, 5 posto, potonula cijena dionice Citigroupa. No, kako je prethodnih dana snažno rasla, ta je dionica tjedan zaključila na dobitku od 13,4 posto.

Na oprez ulagača ukazuje i mršav promet. U petak je na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika zamijenilo oko 8,3 milijarde dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 9,65 milijardi. Pritom je odnos između dionica koje su dobile i izgubile na vrijednosti iznosio 5 naprema 4. U cijelom prošlom tjednu Dow Jones indeks ojačao je 0,55 posto, dok je S&P 500 porastao 1, a Nasdaq indeks 1,78 posto.

I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,15 posto, na 5.625 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,28 posto, na 5.945 bodova. Pariški CAC indeks oslabio je, pak, 0,04 posto, na 3.927 bodova.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

Slimovo bogatstvo poraslo je lani za 18, 5 milijardi dolara i sada iznosi 53,5 milijardi dolara. Bill Gates na drugom je mjestu s 53 milijarde dolara vrijednosti, dok je investitor Warren Buffet na trećem mjestu s 43 milijarde dolara,, prenosi BBC.

 U 2009. godini 332 imena ispalo je s popisa obzirom da nisu očito dobro podnijeli krizu, no ukupana broj svjetskih milijardera porastao je za njih 793 na 1011. Najveći prošlogodišnji dobitnik jest Brazilac, rudarski tajkun Eike Batista koji je dospio među prvih deset i zauzeo 7. poziciju.

Francuski vlasnik najveće svjetske tvrtke luksuznom robom Bernar Arnault s 27,5 milijardi dolara vratio se među desetoricu najbogatijih povečavši svoje bogatstvo 11 milijardi na ta ukupnu vrijednost od 27,5 milijardi dolara. Time su izgurali vlasnika Ikee Ingvara Kamprada i vlasnika Aldija iz prvih 10. Najbogatijih.

Obzirom na povećanje prosječnog bogatstva Forbseovih bogataša koji prosječno vrijede 3,5 milijardi kriza se povlači, jer u 2009. godini uspjeli su prosječno dodati 500 milijuna dolara vrijednosti svojim računima. Čak 97 njih debitira na ljestvici najbogatijih, dok ih se 167 vratilo na ljestvicu. Među njima je i osnivač Facebooka Mark Zuckerberg s 4 milijarde dolara vrijednosti, koji je ponovno najmlađi milijarder.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

Dow Jones porastao je minimalnih 0,03 posto, na 10.567,33 boda, S&P 500 ojačao je 0,45 posto, na 1.145,61 bod dok je najveći dobitnik bio Nasdaq rastom od 0,78 posto, na 2.358,85 bodova. AIG je uzletio 11 posto na krilima spekulacija kako je osiguravatelj na putu ozdravljenja nakon informacija o prodaji dijelova kompanije. Citigroup je ojačao 3,7 posto nakon što je objavljeno kako će prodati povlaštene papire da bi povećao kapital. Rastu u financijskom sektoru pridružili su se Fannie Mae koji je ojačao 2,8 posto dok je Freddie Mac porastao 2,3 posto, na 1,31 dolar.

Rast tehnoloških dionica predvodio je Google koji je ulzetio 2,9 posto na temelju informacija o početku pregovora s kineskim vlastima oko cenzure i nadgledanja Googleovih kineskih operacija.

Dobitnik dana je svakako Facet Biotech koji je katapultiran 67 posto nakon štpo je Abbott Laboratories pristao na preuzimanje ove kompanije za 722 milijuna dolara. Dionice Abbotta ojačale su 0,6 posto.

American Eagle Outfitters skočio je 6,1 posto nakon što je objavio kako će zatvoriti diviziju Martin + Osa i posvetiti se vlastitim brendovima.

Izvor: www.seebiz.eu

(Zatvori)

Cene akcija u 23 najrazvijenije zemlje sveta, merene vrednošću globalnog indeksa MSCI, uvećane su blago na 300,72 poena, što je blizu jednoipomesečnog maksimuma ostvarenog u ponedeljak.

Panevropski indikator FTSEurofirst 300 stagnirao je u ranoj popodnevnoj trgovini, ali je istovremeno glavni indeks akcija u Grčkoj uvećan za 1,8 odsto, nakon što su se delimično smirile tenzije zbog velikih dužničkih problema Atine.

Cene akcija na terminskom tržištu u SAD takodje su bile u porastu, od 0,1 do 0,3 odsto, što upućuje na zaključak da će deonice na Volstritu tokom današnje početne trgovine biti skuplje nego juče u završnom poslovanju, ističe se u izveštaju agencije Rojters.

Tržišni eksperti, na čije mišljenje se poziva britanska agencija, podsećaju na veoma visok skok vrednosti indeksa akcija u SAD od marta minule godine, kada su ti pokazatelji bili na višegodišnjem minimumu.

Američki indeks Standard end Purs 500 je, na primer, tokom proteklih godinu dana ojačao oko 70 odsto, a stručnjaci finansijske kompanije "Berkliz velt" ocenjuju da "ima još mesta za poskupljenje akcija", ali ne u tako visokom obimu kao od marta 2009. do istog meseca ove godine.

Na valutnim berzama funta je bila u centru pažnje deviznih trgovaca, jer je britanska valuta na evropskom tržištu ponovo opala ispod važne psihološke granice od 1,50 dolara.

Depresivan uticaj na berzanske pozicije funte ima ne samo loša fiskalna pozicija Velike Britanije, već i činjenica da je industrijska proizvodnja u trećoj po snazi evropskoj privredi neočekivano opala tokom januara.

Evro je tokom prvih minuta poslepodnevne trgovine na londonskoj berzi blago "preskočio" kurs od 1,36 dolara, nakon što je tokom prepodneva vredeo oko 0,60 centi manje.

Izvor: www.smedia.rs
(Zatvori)

Kao posledica krize u Grčkoj Evropska komisija predložiće uspostavljanje evropskog monetarnog fonda, rekao je u Briselu portparol komesara za privredu i monetarnu uniju Olija Rena – Amadeu Altafaj Tardio. Potvrđujući da je EK spremna da takav evropski instrument predloži on je, međutim, dodao da to zahteva podršku svih država članica evrozone.

On je naglasio da je o tome tek započeta diskusija i da ideja stvaranja EMF nije nikakva mera za pomoć Grčkoj, već da to mora biti pouka iz ove krize. Portparol EK je naglasio da se ne radi o stvaranju konkurencije Međunarodnom monetarnom fondu. Diskusija na ovu temu je u toku sa državama članicama i Evropskom centralnom bankom.

Još je, međutim, otvoreno pitanje da li bi EMF bio uspostavljen samo za države evrozone ili za sve članice EU, objasnio je Tardio dodavši da EK ne želi da isključi nijednu državu članicu.

– Zemlje koje dele zajedničku valutu moraju imati pojačanu koordinaciju svoje ekonomske politike”, ocenio je on.

Ideja za stvaranje evropskog monetarnog fonda čula se i prethodne sedmice kada je predsednik Italije Đorđo Napolitano izjavio u Briselu da bi bilo potrebno stvoriti evropski monetarni fond, prema uzoru na MMF. Evropski pandan MMF-u delovao bi u slučaju da nekoj od članica evrozone zatreba finansijska pomoć.

To bi, prema mišljenju italijanskog predsednika, rešilo aktuelne probleme, jer se pokazalo da na evropskom finansijskom polju nedostaje slična institucija koja bi bila sposobna da pomaže zemljama kakva je danas, recimo, Grčka.

Za profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu dr Đorđa Đukića ovakva ideja čelnika EU samo je dokaz više institucionalne krize te familije evropskih država. U temeljima EU postoji konstrukciona greška – fiskalno i političko nejedinstvo. Te dve činjenice ukazuju na to da EU nema efikasnost svojstvenu velikim državama poput SAD. 

– Čim su se pojedine zemlje udaljile od merila propisanih sporazumom u Mastrihtu, po kome budžetski deficit ne može biti veći od tri odsto BDP, već su ga, poput Grčke, dizale i preko 12 procenata, mogao se očekivati ovakav epilog. Na sve to došla je i finansijska kriza u kojoj su sve države pohrlile da pomognu svojim bankama i firmama u nevolji. U takvim okolnosti sasvim je razumljivo što EU formiranjem svog monetarnog fonda dograđuje ukupnu institucionalnu infrastrukturu kako joj se više ne bi dogodilo da joj fiskalna kontrola isklizne sasvim iz ruku – kaže Đukić i dodaje da, po njemu, „ovakvo rezervno rešenje ne može da popuni sve one slabosti koje izaziva fiskalna decentralizacija”. EU, dakle, predstoji da najpre postigne političko jedinstvo u formiranju Evropskog monetarnog fonda, ali mnogo više od toga neophodna joj je centralizacija fiskalne politike.

I za profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu dr Boška Živkovića suština problem Grčke, ali i još nekoliko članica EU, nalazi se „u nesaglasju fiskalnih politika zemalja članica EU”. Taj problem, po njemu, nije od juče, već od samog nastajanja te zajednice evropskih država. EU je, kaže, uspela da „napravi” monetarnu, ai ne i fiskalnu uniju. I tu leži njen najveći rizik za monetarnu stabilnost.

– Fiskalni sistemi svake od članica EU vezani su za njihovu tradiciju, jer EU nije država u pravom smislu reči. Ti problemi su eskalirali baš u jeku svetske finansijske i ekonomske krize kada su države članice krenule da uvećavaju javni dug preuzimajući i privatne gubitke svojih posrnulih banaka ili iznurenih fabrika automobila. To su ozbiljni rizici za svaku zemlju, a pogotovo za EU, koja je zajednica država. Ako bi taj EMF bio institucija slična MMF-u ona bi, verovatno, delovala sa istim ciljem kao i svetski pandan MMF – kao monetarni stabilizator. I to tako što bi najpre delovao kao fiskalni policajac, a sa druge strane i kao pozajmna kasa na kratak rok – rekao je dr Živković i dodao da za njega osnivanje takve institucije ne može biti rđavo rešenje ne samo za članice evrozone, već i za svih 27 država koliko ih je u EU.

S. Kostić

Izvor: www.politika.rs

(Zatvori)

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel napisat će zajedničko pismo predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu i iznijeti prijedloge za obuzdavanje odnosno zabranu spekulacija u kojima se tržišni akteri klade na pad vrijednosti dionica odnosno nemogućnost naplate potraživanja po kreditima.

Inicijativa uključuje i prijedloge o uspostavi mehanizama zaštite od spekulacija u kojima se akteri klade na stečaj cijelih zemalja.

Njemačka i Francuska bile su u prvim redovima nastojanja skupine 20 najvećih gospodarstava svijeta G20 da se nakon recesije koja je zahvatila svjetsko gospodarstvo u 2008. i 2009. postroži nadzor nad tržištima kapitala.

Münchenski dnevni list Süddeutsche Zeitung izvještava da Pariz i Berlin žele postrožiti kontrolu transakcija u kojima trgovci posuđuju i prodaju dionice u očekivanju pada njihove vrijednosti, kako bi zaradili na razlici u cijeni. Na meti je i trgovina instrumentima osiguranja od rizika neplaćanja po državnim obveznicama.

Izvor: www.seebiz.eu

(Zatvori)