 05.01.2009 (12:04:21)

Telefoniranje je u Srbiji od četvrtka (1. januar 2009. godine) skuplje za 33% nakon što je "Telekom Srbija" povećao cene fiksne telefonije u domaćem saobraćaju.Sada minut razgovora u skupljoj dnevnoj tarifi u lokalnom saobraćaju košta 47,7 para. Opširnije...
Nova cena minuta razgovora u međumesnom saobraćaju iznosi 2,38 dinara u skupljoj tarifi, odnosno od 7 do 15h i od 17 do 21 h radnim danom, a pozivanje mobilnog sa fiksnog telefona košta 14,3 dinara po minutu. Cene svih vrsta telefonskih poziva u "slabom saobraćaju", odnosno posle 21h i od 15 do 17h i tokom vikenda, upola su jeftinije.
www.ekapija.com (Zatvori)
 05.01.2009 (12:03:25)

Strukovna komora preduzeća i preduzetnika za računovodstvo Srbije porenula je inicijativu da se finansijski izveštaji za 2008. godinu dostavljaju samo jednoj državnoj instituciji, umesto kao do sada u tri institucije. Opširnije...
- Naš je predlog da se finansijski izveštaji već za 2008. godinu dostavljaju samo Narodnoj banci Srbije, a ostale institucije podatke mogu preuzeti elektronski- izjavio je predsednik te komore Dragoljub Sovilj.
On je podsetio da se prema važećim zakonima identični izveštaji dostavljaju Narodnoj banci Srbije, Agenciji za privredne registre i Poreskoj upravi.
- Potpuno je neracionalan takav način rada i predstavlja opterećenje za privredu i privrednike - istakao je Sovilj.
On je pojasnio da se izveštaji predaju do 28. februara pa, prema njegovom mišjenju, ima dovoljno vremena da se državne institucije dogovore i olakšaju poslovanje privrede.
www.ekapija.com (Zatvori)
 05.01.2009 (12:02:31)

Koncern "Bambi-Banat" otvara drugu fabriku čokolade u Vršcu, koja će za početak proizvoditi 1.500 tona čokoladnih proizvoda, bombonjera i keksa, izjavio je generalni direktor tog koncerna Miroslav Miletić. Opširnije...
Miletić je rekao da je reč o fabrici koja je decenijama čekala na instaliranje opreme u Vršcu i koja će se nalaziti na novoj lokaciji već postojeće fabrike "Banat".
Prva proizvodnja čokolade kreće već početkom ove godine, a proizvodiće se čokolade u tablama od 80 i 100 grama.
www.ekapija.com (Zatvori)
 05.01.2009 (12:01:44)

Cilj monetarne politike u 2009. godini je da se nivo inflacije, i pored oscilacija, zadrži na nivou od 8%, navedeno je u Programu monetarne politike Narodne banke Srbije u ovoj godini. Opširnije...
Prema tom programu, inflacija u ovoj godini meriće se na osnovu rasta potrošačkih cena, umesto kao do sada na osnovu rasta cena na malo.
Prema sporazumu između NBS i Vlade Srbije, koji je vlada usvojila 19.decembra, centralna banka počev od 2009. godine sprovodi režim ciljanja inflacije. Monetarna politika u 2009. godini zasnivaće se namemorandumima NBS o monetarnoj strategiji i o utvrđivanju ciljane stope inflacije za period od 2009. do 2011. godine, koji se zasnivaju na sporazumu sa vladom.
Kao i do sada, NBS će sprovoditi režim "rukovođeno plivajućeg" deviznog kursa, a intervencije na deviznom tržištu biće ograničene samo na slučajeve znatnih dnevnih oscilacija kursa dinara, ugroženosti finansijske i cenovne stabilnosti i zaštite adekvatnog nivoa deviznih rezervi.
www.ekapija.com (Zatvori)
 31.12.2008 (12:26:38)

Dinar je u 2008. godini, od 1. januara do danas (31. decembar 2008. godine), oslabio 11,8% prema evru. Opširnije...
Prema zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije, jedan evro poslednjeg dana 2008. godine vredi 88,6 dinara, odnosno 9,36 dinara više nego 1. januara.
Dinar je tokom 2008. godine najslabiji prema evru bio 4. decembra kada je jedan evro dostigao vrednost od 91,6317 dinara, a najjači 7. avgusta, kada je srednji kurs bio 75,7543 dinara za evro.
www.ekapija.com (Zatvori)
 31.12.2008 (12:25:46)

Od 1. januara će se članice grupe NLB u Srbiji ujediniti i poslovati pod nazivom NLB banka Beograd. Opširnije...
"Od 2009. godine će se članice NLB grupe u Srbiji, NLB Continental banka u Novom Sadu i NLB LHB banka Beograd poslovno i informacijski ujediniti i početi zajednički da deluju pod imenom NLB banka Beograd", navedeno je u današnjem listu za privredu i finansije "Finance".
Vlasnički kapital ujedinjene banke iznosi 70 mil EUR, a njen platni bilans 465 mil EUR odnosno malo više nego što je iznosila krajem 2007. godine bilansna suma NLB Banke Domžale.
NLB nije saopštila ko će voditi udruženu banku, koja će imati 950 zaposlenih i 120 poslovnih jedinica.
Predsednik Izvršnog odbora NLB Continental banke je Zoran Đurović, a NLB LHB banke Beograd Srđan Brajović.
www.ekapija.com (Zatvori)
 31.12.2008 (12:24:48)

Gorivo u Srbiji bi od naredne nedelje moglo da pojeftini za oko pet dinara, saznaje "Blic". Ipak, ukoliko povećanje akciza koje se planira od Nove godine, stupi na snagu, pojeftinjenje bi na žalost vozača moglo da bude neutralisano. Opširnije...
Akciza na benzin trenutno iznosi 35,91, a na dizel 19,1 dinar, a Vlada je najavila da će od naredne godine akcize na benzin biti povećane za jedan, a na dizel goriva za pet dinara.
Nebojša Atanacković, predsednik UO AD "Nafta", kaže da u takvim okolnostima dizel verovatno neće ni pojeftiniti.
- Pojeftinjenje bi trebalo da iznosi pet dinara, ali sa podizanjem akciza benzin će verovatno pojeftiniti za oko četiri dinara po litru, dok se dizel gorivima cena neće ni promeniti - objašnjava Atanacković.
Prema Uredbi Vlade, promene cena naftnih derivate trebalo bi da izvrši Ministarstvo energetike 5. januara, u skladu sa kretanjima cene nafte na svetskom tržištu, pa bi nove cenovnike na pumpama trebalo očekivati od narednog utorka. Tako bi benzin mogao da košta 73 dinara, dok bi dizel D2 zadržao cenu od 59,90 dinara po litru.
Atanacković takođe dodaje da se još ne zna hoće li akcize biti promenjene u februaru, što je inače redovna godišnja korekcija u skladu sa inflacijom.
www.ekapija.com (Zatvori)
 31.12.2008 (12:24:05)

Dozvole za pružanje telefonskih usluga preko interneta (VoIP) dobilo je osam srpskih internet operatera i informatičkih kompanija i jedna regionalna kompanija, objavljeno je juče (30. decembar 2008. godine). Opširnije...
Kako se navodi na sajtu Republičke agencije za telekomunikacije (Ratel), dozvole su dobili internet operateri "Verat", "YUBC" i "Beotelnet", povezane firme "Eunet" i "Yunet" kao i informatička kompanija "Informatika" i firma za internet komunikacione sisteme "INT CS".
Dozvole su dobile i telekomunikacione firme "Maxtira" i "Art comunication" i regionalna firma za internet usluge "Akton", čije sedište je u Sloveniji, a prisutna je i u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji.
Ratel je dozvole za VoIP, za povezivanje sa inostranim internet mrežama i za korišćenje telekomunikacionih mreža odobrio 22. decembra, a dozvole su zavedene u registar 30. decembra.
Odobrenja za međunarodno povezivanje dobili su "Art communication" za povezivanje sa mrežom Hrvatskog telekoma, kablovski operater SBB za povezivanje sa mrežom rumunske kompanije "Pantel" i internet operater YUBC za povezivanje sa mrežom Hrvatskog telekoma i rumunske firme "Prime Telecom".
Odobrenja za korišćenje telekomunikacionih mreža dobili su SBB, "Art communication" i UBC.
Ratel je dozvole izdao na osnovu pravilnika koji su objavljeni 17. oktobra u Službenom glasniku. To su prve dozvole koje su izdate na osnovu tih pravilnika za liberalizaciju tržišta interneta i telekomunikacija, a broj kompanija koje mogu da dobiju dozvole nije ograničen.
Korisnici VoIP za sada neće moći da dobiju broj telefona na koji bi ih drugi zvali, pa će i dalje moći da primaju pozive samo preko "Telekoma" ili mobilnih operatera. Potpuna liberalizacija tržišta fiksne telefonije planirana je za 2009. godinu.
Nekoliko firmi u Srbiji je korisnicima nudilo VoIP i pre nego što su pravilnici usvojeni. Cene njihovih ponuda bile su do oko sedam puta niže nego u fiksnoj telefoniji u Srbiji za pozive u inostranstvo, dok su njihove cene za pozive u Srbiji bile više nego kod fiksnog operatera "Telekoma".
Odobrenja za povezivanje sa inostranim mrežama će, prema ranijim navodima predstavnika Ratela i Ministarstva za telekomunikacije, značiti faktičku liberalizaciju tržišta interneta, što bi trebalo da dovede do poboljšanja kvaliteta i snižavanja cena interneta u Srbiji.
www.ekapija.com (Zatvori)
|
 21.02.2012 (13:30:47)
Kriza valuta koja je obeležila 2011. donela je pravo bogatstvo onima koji su se pre desetak godina setili da ulažu u zlato.
 21.02.2012 (11:15:14)
4 od 15 investicionih fondova u mesecu januaru beleži smanjenje vrednosti investicionih jedinica.
 21.02.2012 (11:00:40)
Prema podacima NBS ukupna vrednost privatnih penzionih fondova u Srbiji je prošle godine dostigla tek 12,45 milijardi RSD, odnosno 120 miliona EUR. Kada se to uporedi sa skoro 800 milijardi RSD štednje građana položene u bankama, odnosno 7,6 mlr EUR,
 01.02.2012 (10:09:26)
Beograd - Dostigavši nivo od 106,06 dinara za evro, domaća valuta juče se našla na najnižem nivou vrednosti još od 11. januara 2011. godine, kada je kurs iznosio 106,18 dinara.
 31.01.2012 (11:56:59)
Prema raspoloživim podacima, uoči Drugog svetskog rata Kraljevina Jugoslavija je posedovala 84.574 kilograma čistog zlata.
|