 16.04.2009 (09:35:52)

Cene stanova u Srbiji u ovoj godini, uprkos svetskoj krizi, neće drastično pasti, a najveći pad koji bi se mogao očekivati je 10 odsto, ocenili su juče stručnjaci iz oblasti nekretnina na okruglom stolu o budućnosti stanogradnje.
Opširnije...
Na skupu, „Aktuelni trenutak i budućnost stanogradnje u Srbiji - Hoće li biti jeftinijih stanova“ u organizaciji Asocijacije medija rečeno je da trenutno nije moguće veće pojeftinjenje, jer bi i pored svih ušteda u projektovanju i gradnji, veće sniženje ugrozilo buduće investicije. Kako je istaknuto, cene stanova ne mogu više da padnu, jer i pored smanjene tražnje, ponuda nije adekvatna, a i banke su postale osetljivije na rizik pa su pooštrile uslove davanja kredita. Direktor kompanije Montera Dragan Kopčalić rekao je da će problem predstavljati i to što banke ukidaju kreditiranje za projektno finansiranje i prate isključivo veće firme koje imaju vrstu bankarskog boniteta, odnosno kredibiliteta. To znači da će svi mali investitori, koji su činili 70 odsto tržišta nekretnina u Beogradu, biti ugroženi i doći će do drastičnog smanjenja novih investicija. Direktor Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita Aleksandar Jović izjavio je da su banke u Srbiji do sada za stambene kredite odobrile ukupno 1,6 do 1,7 milijardi evra, odnosno oko 50.000 stambenih kredita.
Izvor www.investicioni-fondovi.com
(Zatvori)
 16.04.2009 (09:34:18)

U Srbiji je prva tri meseca ove godine inflacija bila 3,8%. Cene u martu su porasle 0,4%. Opširnije...
Najviše su poskupeli nameštaj, pokućstvo i tekuće održavanje.
Inflacija će ove godine biti 8%, sa mogućim pomeranjima plus-minus dva procenta, ali samo pod uslovom da država cene koje su pod njenom kontrolom ne poveća za više od 15%, izjavio je juče u Kragujevcu guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić.
Izvor www.ekapija.com
(Zatvori)
 15.04.2009 (11:33:05)

Euforija za svim vrstama kredita polako se smiruje, jer prema podacima Kreditnog biroa Udruženja banaka Srbije, banke su u februaru plasirale 1,3 milijarde dinara, Opširnije...
što je za osam milijardi dinara manje u poređenju sa februarskim podacima. S druge strane, povećava se broj kako preduzeća i preduzetnika, tako i građana koji nisu u mogućnosti da redovno servisiraju svoje mesečne obveze.
Petar Grujić, direktor Sektora za poslove sa sanovništvom u Folks banci, potvrdio je za Danas da je sve više klijenata koji nisu u stanju da redovno izmiruju dug.
- Mi pravimo razliku između klijenata koji žele, ali ne mogu redovno da otplaćuju kredit i onih koji imaju, a ipak ne izvršavaju svoje obaveze prema banci. To praktično znači da klijentima koji su spremni da sarađuju pokušavamo da ponudimo neke modalitete otplate kredita, što između ostalog podrazumeva određeni grejs period ili restrukturiranje kredita. Drugim rečima, pokušavamo da pronađemo rešenje, koje će zadovljiti i banku i klijenta. Primera radi, ako je kredit u evrima, ili je bio indeksiran u toj valuti, to znači da se korisnik pozajmice suočio sa povećanjem rate, jer je dinar u trećem i četvrtom kvartalu prošle godine značajno deprecirao u odnosu na evro. U tom slučaju, klijentu preporučujemo da kredit refinansira u dinarski, uz fiksnu kamatnu stopu - objašnjava Grujić.
On napominje da Folks banka pribegava prinudnoj naplati samo u krajnjoj nuždi, kada su iscrpljene sve mogućnosti, jer „ako smo uvereni da je klijent upao u privremene poteškoće, i da postoji mogućnost naplate, ne primenjujemo tu drastičnu meru“. Grujićobjašnjava da je došlo do blagog pomeranja u kašnjenju mesečnih otplata kredita i da je to povezano sa posledicama ekonomske krize, ali dodaje da situacija u Folks banci ipak nije alarmantna. „Činjenica je, takođe, da više problema imaju klijenti koji su nenamenski koristili sredstva, u odnosu na one koji su pozajmice koristili za kupovinu kapitalnih dobara i koji se trude da redovno servisiraju svoje obaveze“, ističe Grujić.
I Zoran Petrović, zamenik predsednika Izvršnog odbora Rajfajzen banke, kaže za naš list da je broj onih koji se suočavaju sa problemom otplate pozajmica u blagom porastu.
- Da bi se ova situacija prevazišla, radimo na pronalaženju novih proizvoda koji će omogućiti „rizičnim“ klijentima da restrukturiraju dug. Međutim, postoje i oni kod kojih nema najmanje šanse da se naplati kredit, i tu će se pristupiti naplati, aktiviranjem koleterala, pri čemu se svaki slučaj posebno razmatra - upozorava Petrović.
U Hipo Alpe Adrija banci napominju da je dinamika ispunjavanja obaveza zadržana, mada je kod određenog broja klijenata zabeležena docnja u otplati, što u toj banci procenjuju kao stabilnom.
- Hipo banka svaki sporan slučaj rešava tako što kontaktira klijenta i u neposrednoj komunikaciji pokušavamo da prevaziđemo probleme. Inače, svi odobreni krediti podrazumevaju i instrumente obezbeđenja, ali je politika banke da obezbeđenje aktivira tek pošto se iscrpe sve druge mogućnosti. Slučajevi kašnjenja su individualni, i kao takvi tretiraju se individualno, u zavisnosti od konkretne situacije, ali i vrste i ročnosti uzetog kredita. Tako, recimo, Hipo banka ne tretira na isti način kašnjenje koje je nastalo u otplati kratkoročnog gotovinskog kredita i docnju u otplati rate stambenog kredita - podseća Rade Šević, direktor Sektora za odnose sa javnošću Hipo Alpe Adrija banke.
Dobar poslovni potez
Sosijete ženeral banka je jedna od retkih banaka u Srbiji koja je ponudila kredite sa fiksnom kamatom, što se u ovim lošim ekonomskim vremenima, pokazalo kao dobar poslovni potez. - Klijenti Sosijete ženeral banke uglavnom na vreme plaćaju rate. I mada neke od njih moramo da podsećamo na ugovorene obaveze, činjenica je da još nije zabeležen nijedan slučaj oduzimanja nekretnine aktiviranjem hipoteke - kaže za Danas Miroslav Rebić, član Izvršnog odbora Sosijete ženeral banke. Najčešći razlog kašnjena u izmirenju mesečnih obaveza je prema njegovim rečima, gubitak radnog mesta.
Izvor www.investicioni-fondovi.com
(Zatvori)
 15.04.2009 (11:28:52)

Njujork - Američka banka "Goldman Saks" je u prvom tromesečju ove godine ostvarila mnogo veći profit nego što su očekivali analitičari.
Opširnije...
To je rezultat većeg preuzimanja rizika u trgovanju, a banka je najavila i da će prodajom akcija obezbediti pet milijardi dolara za vraćanje sredstava pozajmljenih od države.
U saopštenju "Goldman Saksa" se navodi da je profit u tri meseca, zaključno sa 27. martom, iznosio 1,66 milijardi dolara ili 3,39 dolara po akciji, u odnosu na prognoze analitičara od samo 1,49 dolara po akciji.
Poređenja radi, ta banka je u odgovarajućem prošlogodišnjem tromesečju ostvarila profit od 1,47 milijardi dolara, a samo u decembru 2008. je zabeležila gubitak od jedne milijarde dolara.
Pošto je pre samo nekoliko dana još jedna velika američka banka, "Vels Fargo", objavila da očekuje rekordan profit u prvom kvartalu od tri milijarde dolara, neki analitičari su izjavili kako to smatraju znakom stabilizacije bankarskog sistema u SAD.
Međutim, prevlađuje oprez zato što rezultate za prva tri meseca 2009. tek treba da objave banke među kojima su "Sitigrup" i "Benk of Amerika".
Izvor www.b92.net
(Zatvori)
 15.04.2009 (11:23:35)

Boljevac - Srpska kompanija BTR-eksp (BTR-EXP) je najavila da će investirati 2,5 milona evra u izgradnju peći za proizvodnju drvenog uglja u Boljevcu i Žagubici.
Opširnije...
Kako se navodi u saopštenju Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja Srbije, peći će biti izgrađene prema licenci holandske kompanije „Carbon engenering”. U toku je izgradnja dve peći u Boljevcu, a BTR-eksp planira izgradnju 12 peći, od kojih bi četiri bile u Žagubici, a ostalo u Boljevcu.
Državni sekretar za regionalni razvoj Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja Dejan Jovanović je rekao da će investicijom kompanije BTR-eksp biti omogućeno otvaranje 100 novih radnih mesta.
On je dodao da se tom investicijom stvara šansa za izvoz na tržište EU u vrednosti pet miliona evra, do kraja ove godine, kao i za obuku radnika iz Srbije u Holandiji.
"Nerazvijena Opština Boljevac, već je korisnik pet miliona evra kroz kredite i podsticaje države, a Opština Žagubica je u grupi od 40 najnerazvijenijih opština u Srbiji, tako da su takve investicije značajne za poboljšanje životnog stadarda građana", istakao je Jovanović.
Izgradnjom peći za proizvodnju drvenog uglja na industrijski način u celini su, kako je istaknuto, ispunjeni standardi zaštite životne sredine, kao i održivost šumskog gazdinstva.
Izvor www.b92.net
(Zatvori)
 15.04.2009 (11:22:19)

Beograd - Državni sekretar za privredu i privatizaciju Nebojša Ćirić kaže da bi polovinom godine trebalo da budu podeljene besplatne akcije Naftne industrije Srbije.
Opširnije...
On je rekao da bi građani i radnici NIS-a te akcije trebalo da dobiju "već polovinom godine", kada ističe zakonski rok od šest meseci od privatizacije te kompanije. Ćirić je najavio da bi građanima do kraja godine mogle da budu podeljene i akcije od privatizacije farmaceutske kompanije Galenika.
Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije je rekao da je inicijalna ponuda za Elektroprivredu Srbije planirana za kraj 2010. ili početak 2011. godine.
Za državnu aviokompaniju Jat ervejz je, kako je rekao Ćirić, napravljen program racionalizacije i konsolidacije, koji bi trebalo da dovede do boljeg poslovanja, a samim tim i veće vrednosti akcija.
Što se tiče akcija Telekoma Srbije, on je podsetio da je prošle godine započet izbor i savetnika za privatizaciju Telekoma i da je postojala ideja da se istovremeno krene sa inicijalnom ponudom akcija na berzi, ali se od toga odustalo zbog svetske ekonomske krize.
Na pitanje da li građani zaista mogu da očekuju oko hiljadu evra od akcija javnih preduzeća Ćirić je rekao da misli da će kroz proširenje prvobitne liste preduzeća, ali i po okončanju ekonomske krize, dobiti akcije koje imaju pravu vrednost.
Izvor www.b92.net
(Zatvori)
 15.04.2009 (11:20:10)

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izjavio je juče (14. april 2009. godine) da je zaključno sa 10. aprilom u Srbiji bilo blokirano 59.466 preduzeća, kao i da su blokirana sredstva u iznosu od 234 milijardi dinara.
Opširnije...
On je na skupštinskom Odboru za finansije rekao da je, prema zvaničnim podacima, broj blokiranih preduzeća, zaključno sa februarom, bio 57.000, što znači da je u poslednjih mesec i po dana blokiran račun još oko 2.500 preduzeća. Guverner je kazao da je više od polovine preduzeća u blokadi više od dve godine.
On je ukazao i da su blokade inicirane u prvom redu od strane Poreske uprave, sudskim putem i putem menica, naglašavajući da je čak u poslednje vreme blokada putem menice iznosila 20%.
Jelašić je precizirao da je u grupi blokiranih preduzeća 400 blokada na sumu veću od 10.000 dinara. Prema podacima iz februara, u nelikvidnim privrednim subjektima udeo velikih i srednjih preduzeća je 1,1%, a malih preduzeća i preduzetnika 85,7%.
Izvor www.ekapija.com
(Zatvori)
 14.04.2009 (12:12:20)

Prodaja 69 objekata holdinga "Delta",koji su su sastavni deo maloprodajne mreže bivšeg "C marketa", nema nikakve veze sa investicijama te kompanije u BiH i Republici Srpskoj (RS), izjavila je Branislava Milun, izvršni direktor za marketing u "Delti".
Opširnije...
Ona je za banjalučki "Glas Srpske" rekla da "Delta" ostaje pri ranije najavljenim investicionim planovima da u BiH u naredne četiri godine uloži 200 mil EUR.
Milun je kazala da je prodaja objekata planirana i da su to "ruševne građevine i zgrade koje nisu u funkciji", nepotrebne "Delti".
Beogradski konzorcijum "Delta-Zekstra" je oktobra 2008. godine potpisao ugovor o kupovini Robne kuće "Boska" za 3 mil EUR, ali taj novac još nije uplaćen.
Vlada RS je nedavno po treći put produžila rok za uplatu sredstava za kupovinu 58% državnog kapitala u "Boski".
U Banjaluci bi sutra trebalo da bude sastanak predstavnika Vlade i "Delta-Zekstre" o rešavanju problema otkupa najatraktivnijeg poslovnog prostora u Robnoj kući od privatnih vlasnika.
Izvor www.ekapija.com
(Zatvori)
|
 21.02.2012 (13:30:47)
Kriza valuta koja je obeležila 2011. donela je pravo bogatstvo onima koji su se pre desetak godina setili da ulažu u zlato.
 21.02.2012 (11:15:14)
4 od 15 investicionih fondova u mesecu januaru beleži smanjenje vrednosti investicionih jedinica.
 21.02.2012 (11:00:40)
Prema podacima NBS ukupna vrednost privatnih penzionih fondova u Srbiji je prošle godine dostigla tek 12,45 milijardi RSD, odnosno 120 miliona EUR. Kada se to uporedi sa skoro 800 milijardi RSD štednje građana položene u bankama, odnosno 7,6 mlr EUR,
 01.02.2012 (10:09:26)
Beograd - Dostigavši nivo od 106,06 dinara za evro, domaća valuta juče se našla na najnižem nivou vrednosti još od 11. januara 2011. godine, kada je kurs iznosio 106,18 dinara.
 31.01.2012 (11:56:59)
Prema raspoloživim podacima, uoči Drugog svetskog rata Kraljevina Jugoslavija je posedovala 84.574 kilograma čistog zlata.
|