 02.06.2010 (11:42:54)

Azijski indeksi pali su u današnjem trgovanju, prateći pad američkih akcija pred kraj trgovanja. Opširnije...
Američki ulagači pokazivali su neodlučnost, pozitivne vesti došle su iz
domaće ekonomije dok je na stranim tržištima preovladavao negativan
sentiment. Vodeći američki indeksi pali su oko 1,5%, a pad su
predvodile akcije iz naftnog sektora. Opreznost azijskih ulagača
izazvali su i jučerašnji podaci o proizvođačkom sektoru u kineskoj
ekonomiji i ekonomiji evro zone.
Veća volatilnost, kao i na američkim tržištima, bila je prisutna i na
japanskom tržištu. Kratki rast Nikkei je zabeležio nakon objavljivanja
vesti da je japanski premijer podneo ostavku, a rast indeksa je pratilo
i slabljenje jena u odnosu na dolar i evro. Dobici ipak nisu potrajali
pa je Nikkei zaključio padom od 1,12%. I na japanskom tržištu najveći
pad su zabeležile akcije iz naftnog sektora.
Trgovanje na azijskim tržištima danas je obeležilo i odustajanje Prudential-a od kupovine
AIG-ove azijske filijale osiguravajućeg društva AIA Group-a.
Preuzimanje je propalo nakon što je AIG odbio da prihvati smanjenu
ponudu Prudential-a. Prudential je prvotno ponudio 35,5 milijardi
dolara. Shangahi Composite vratio je na kraju trgovanja gubitke i
zaključio rastom od 0,12%. ASX, koji je zaključio padom od 0,74%,
najviše su spustile akcije iz finansijskog i rudarskog sektora.
Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)
 02.06.2010 (09:48:02)

Rostov na Donu –– Predsednik Rusije Dmitrij Medvedev pohvalio je Evropsku uniju (EU) za stabilizaciju ekonomske situacije u zoni evra i brzu pomoć koju je pružila Grčkoj. Medvedev je pozvao na zajedničko rešavanje praktičnih zadataka u različitim delovima sveta, i to "bez histerije". "Glavno je pomagati partnerima, graditi zajedničku strategiju izlaska iz krize", dodao je Medvedev i naveo da ekonomija Rusije, iako nije u EU, zavisi od vrednosti evra, jer je oko 40 odsto rezervi u evrima. Opširnije...
Medvedev je napomenuo da je, u okviru G-20, Rusija jedina zemlja koja
nije članica STO. Kako je rekao, Rusija se bez članstva u STO ne može
normalno razvijati u prostoru svetske ekonomije. Ruski
predsednik je kritikovao SAD i neke druge zemlje zbog toga što na
ulazak Rusije u STO gledaju kao na neku vrstu nagrade za njeno dobro
ponašanje. Predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo kaže da EU "nema sumnje u budućnost evra" i da je "evro jedna od najstabilnijih valuta u svetu". "Evropski
lideri su jasno izrazili nastojanje da će učiniti sve što je potrebno
kako bi garantovali stabilnost evra, i u tome su uspeli", rekao je Barozo. On je izjavio je da je privreda Rusije "jedna od najvažnijih u svetu" i da EU zato podržava njene napore za ulazak u Svetsku trgovinsku organizaciju (STO). Izvor: www.b92.net
(Zatvori)
 02.06.2010 (09:47:07)

Evropi potrebna i fiskalna unija e bi li nadgledala kako članice upravljaju javnim finansijama, smatra Žan-Klod Triše, predsednik ECB. Opširnije...
Evropa ima još malo vremena da se dramatično izmenjenom svetu nakon
globalne finansijske krize predstavi kao konsolidovan igrač sa
razvojnom snagom, upozorio je juče predsednik Evropske centralne banke
Žan Klod Triše u govoru pripremljenom za obraćanje učesnicima
međunarodne konferencije „Banke Koreje” u Seulu.
„Zemlje sa privredom u naglom usponu prebrodile su globalnu recesiju
uspešnije od razvijenih zemalja i time neumitno počele da stiču sve
veći značaj u globalnoj trgovini i finansijskim sistemima. Uspon
globalne ekonomije u budućnosti sve više će zavisiti od zemalja koje su
do juče nazivane trećim svetom, pod uslovom da one zadrže jak domaći
rast, ekonomsku i finansijsku stabilnost”, smatra Triše.
Kakve su šanse da Stari kontinent održi korak sa svetom koji je
uzdanica privrednog i finansijskog uspona počeo da traži i nalazi na
nekim drugim meridijanima?
Po Trišeovom mišljenju, Evropi je neophodna fiskalna unija, ne samo
zato da bi kontrolisala javne finansije u evrozoni (kao odgovor na
rastuću krizu državnih dugova), već i da bi iz faze intenzivnog
samoposmatranja i isceljivanja prešla u fazu prezentacije uverljivog
novog imidža na globalnoj sceni.
Trenutno stanje evropskih finansija i ekonomije opravdava uvođenje
nove vrste kontrole i nadzora javnih finansija evropskih vlada,
naglasio je Triše u ovonedeljnom intervjuu pariskom „Mondu”.
„Mi smo monetarna unija. Sada nam je potreban ekvivalent fiskalne
unije da bismo nadgledali kako zemlje upravljaju svojim javnim
finansijama”, precizirao je Triše. Po njegovom mišljenju, Evropa mora
radikalno da ojača mehanizme nadzora budžetske politike članica,
strukturalnih reformi i mehanizama za jačanje ekonomske konkurentnosti
na svetskom tržištu, „baš kako to predlaže Evropska komisija”.
Avaj, snažni apeli Evropske komisije i predsednika Evropske
centralne banke o nužnom stvaranju snažne budžetske federacije na
Starom kontinentu, ne nailazi na odobravanje mnogih uticajnih članica
EU.
„Ne razumem otpor koji u pojedinim zemljama, na primer, u
Francuskoj, izaziva predlog Evropske komisije po kome bi zemlje
evrozone bile dužne da predloge budžeta dostavljaju na uvid ostalim
članicama, pre nego što ih usvoje njihovi parlamenti”, priznao je
Žan-Klod Triše.
U odsudnom trenutku kada svi regioni sveta, osim SAD i Evrope,
beleže snažan privredni rast u 2010. godini – prestonice Starog
kontinenta su u dilemi koji deo nacionalnog suvereniteta treba predati
u ruke nekoj novoj budžetskoj federaciji.
Svetske berze u međuvremenu brutalno kažnjavaju opipljivo
nepostojanje jedinstvene vizije neophodnih fiskalnih, ekonomskih ali i
političkih reformi unutar EU i njenog tvrdog jezgra u evrozoni.
Od izbijanja grčke dužničke krize krajem prošle jeseni moneta
evrozone postojano gubi na vrednosti. Od rekordne vrednosti od 1,5
američkih dolara sredinom 2008. godine, evro danas košta tek oko 1,21
„zelenih dolara”. Investitori širom sveta sve više uviđaju da je
evropska dužnička kriza posledica suštinske konstrukcione greške u
temelju monetarne unije, prenosi Rojters.
„Za razliku od SAD 1865. godine i Nemačke posle 1989. godine, kada
su političke unije dovele do monetarnog ujedinjenja, lansiranje evra
1999. godine bio je samo ostao događaj u monetarnoj sferi, koji je
pretpostavio političko stapanje EU država. To se još nije desilo”,
naglašava agencija Blumberg.
Najrazvijenije zemlje Evrope su skoro trideset godina kovale planove
o stvaranju svoje monetarne unije. Kada su je konačno stvorili 1999.
godine, Evropljani nisu hteli ni da razmišljaju šta bi valjalo činiti u
slučaju da „monetarnom medenom mesecu” dođe kraj.
Usledilo je 11 godina berićetnog privrednog razvoja: političke
ambicije osnivača EU su porasle, pa je klupska ulaznica uručena i nizu
zemalja sa mnogo slabijim ekonomskim performansama od osnivača. Prošle
godine, kada je globalna finansijska kriza zakucala na vrata Istočne
Evrope, Mađarska je predložila osnivanje zajedničkog fonda za pomoć
novopristiglim ekonomski ugroženim članicama.
Nemačka kancelarka Angela Merkel i tada je – kao i kasnije u slučaju Grčke – glatko odbacila pomisao o pomoći.
Evropska unija će morati da dokaže da li je samo zajednica u
vremenima blagostanja ili nudi zajedničku političku i ekonomsku sudbinu
svojim članicama, upozorio je tada „Njujork tajms”.
Najnoviji paketi pomoći i basnoslovni spasilački fondovi EU
skrpljeni su u iznuđenoj kriznoj situaciji i pod brutalnim pritiskom
svetskih finansijskih tržišta, podseća nobelovac Pol Krugman.
Da li će Evropa uspeti da spozna sudbonosni značaj unutrašnjeg
združivanja, u obliku „budžetske federacije” – u svetu koji uspehe meri
aršinima tuđih integracija – sudbonosno je pitanje.
Tanja Vujić Izvor: www.politika.rs
(Zatvori)
 02.06.2010 (09:46:05)

NEW YORK - Rasprodaja u samom finišu trgovine donela je prilično žestoku korekciju na Wall Streetu i pad indeksa veći od 1 posto. Opširnije...
Dow Jones je spušten 1,11 posto, na 10.024,02 boda, S&P 500 se
spustio 1,72 posto, na 1.070.71 bod dok je Nasdaq oslabio 1,54 posto,
na 2.222,33 bodova. CBOE indeks volatilnosti porastao je iznad 34 boda.
Jedini pravi dobitnici bile su akcije okrenute potrošačima i
telekomi. Najveći dobitnik bio je Kraft rastom od 1,1 posto, na 28,90
dolara.
U sastavu
Dow Jonesa najviše je izgubila Alcoa koja je snižena 3,9 posto, na
11,19 dolara. Teško je stradao BP nakon novog priznanja kako nema
uspeha u raščišćavanju naftne mrlje u Meksičkom zalivu. Akcije
su srušene čak 15 posto, na 36,52 dolara. Energetski je sektor bio
najveći gubitnik pa je njegov indeks oslabio čak 4,3 posto. Transocean
koji je operater platforme BP-a u Meksičkom zalivu potonuo je 11,9
posto dok je Andarko Petroleum bio najveći gubitnik, strmoglavivši se
čak 19,6 posto.
Hewlett-Packard oslabio je 0,9 posto nakon što je potvrdio otpuštanja te dodatnih milijardu dolara ulaganja
u nove usluge. Apple je skočio 1,4 posto na krilima prodaje čak dva
miliona iPadova u samo dva meseca. Google je oslabio 0,8 posto nakon
što je potvrdio kako će postepeno ukidati Windowse s računala svojih
zaposlenih nakon hakovanja njegovih kineskih operacija.
Akcije AIG-a potonule su 3,2 posto nakon što je kompanija odbila
zahtev za snižavanjem Prudentialove ponude za AIA Group tešku 35,5
milijardi dolara. Time su intenzivirane pripreme za IPO AIG-a koji će
se najverovatnije dogoditi početkom jeseni. Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)
 31.05.2010 (10:56:24)

Sudeći prema procenama privrednog rasta region Centralne i Istočne Evrope, koji, inače, nije ostao imun na posledice globalne ekonomske krize, počinje da pokazuje prve znake oporavka. Analitičari Unikredit grupe tvrde da je korporativno poslovanje, koje je prvo prebrodilo krizu i koje predstavlja motor budućeg razvoja, pokretač oporavka. Opširnije...
Podaci, takođe, govore da je, nasuprot
kretanjima u realnom sektoru, bankarski sistem uspeo da ostane
profitabilan, dokazujući tako da je otporniji na izazove koje je kriza
nametnula. Ipak, procenjuje se da će zbog izmenjenih tržišnih uslova
poslovanja, banke i dalje biti zainteresovane za ulazak na nova
tržišta, ali će rast kredita i depozita biti uravnoteženiji. „Preduslov
za rast kreditne aktivnosti jeste oporavak tražnje i zato bi i u
uslovima stroge fiskalne kontrole, trebalo pronaći mehanizme za
stimulisanje tražnje. Jedan od načina da se to postigne jeste
maksimalno korišćenje fondova Evropske unije, jer se tako, između
ostalog, stvaraju uslovi i za povećanje nominalne vrednosti bruto
domaćeg proizvoda za jedan do dva procentna poena. Dobra vest je,
međutim, da se već oseća stabilizacija kad je reč o nivou rizičnih
plasmana „, ističe Debora Revoltela, direktorka Strateških analiza
Unikredit grupe za region CIE. Ključno pitanje za oko 2.450
banaka koje posluju u regionu CIE, i čija aktiva premašuje 2.100
milijardi evra, jeste kako da ponovo pokrenu motor razvoja. Jedan od
argumenata koji govore u prilog tome da su banke likvidne jesu i
obezbeđenja kod centralnih banaka koja su znatno iznad propisima
definisanih. Zanimljivi su i rezultati istraživanja koje je u 13
zemalja (uključujući i Srbiju) Centralne i Istočne Evrope i Bliskog
Istoka, sprovela marketinška kuća Sinovejt. Istraživanjem je obuhvaćeno
29 inostranih i 211 domaćih banaka koje posluju na tržištima Rusije,
Češke, Slovačke, Mađarske, Srbije, Rumunije, Bugarske, Grčke, Ukrajine,
Poljske, Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije a
rezultati pokazuju da se uticaj finansijske krize najviše osetio u
Rusiji, Mađarskoj, Bugarskoj, Turskoj i Ukrajini. Na pitanje: Da li je
kriza uticala na domaći bankarski sistem čak 83 odsto ispitanika u
Srbiji odgovorilo je potvrdno. Činjenica je, takođe, da je u većini
zemalja registrovan pad poverenja u bankarski sektor. Oko 17 odsto
ispitanika izjavilo da sada manje veruje bankama nego pre godinu dana a
kad je reč o Srbiji procenat nepoverenja znatno je veći i kreće se oko
43 odsto. Uprkos tome, klijenti su lojalni svojim bankama i ta
lojalnost je najviše izražena u zemljama Bliskog Istoka i u Rusiji dok
oko 15 odsto ispitanika razmišlja o promeni banke. Na odluku o tome da
se opredele za neku od banaka najviše utiču kamatne stope i naknade a u
Grčkoj, Rumuniji, Srbiji i Slovačkoj stepen lojalnosti određuju tekući
računi. Zanimljivo je da je u Bugarskoj od presudnog značaja ljubaznost
bankarskih službenika. Kad je reč o očekivanjima odgovori se
kreću od optimističkih do pesimističkih a ispitanici u Srbiji moglo bi
se svrstati u kategoriju umerenih optomista. Više od polovine
ispitanika, preciznije njih 52 odsto, odgovorilo je da ne očekuje
promenu sopstvene finansijske situacije, 32 odsto procenjuje da će
situacija biti bolja a 16 odsto njih veruje da dolaze još teži dani.
Arapi su najveći optimisti - čak 44 odsto ispitanika smatra da će se u
narednom periodu njihova finansijska situacija popraviti. Izvor: www.investicioni-fondovi.com (Zatvori)
 30.05.2010 (10:09:17)

GLOBUS U RETROVIZORU – Posmatrajući sedmicu za nama, severoistočna Azija je zaslužila da ponese epitet svetskog regiona od središnjeg značaja. Odnosi između Severne i Južne Koreje dodatno su pogoršani, Kina i Sjedinjene Države održale su novu rundu „strateškog i ekonomskog dijaloga“ u senci pomenute krize, dok su lideri Južne Koreje, Japana i Kine razgovarali o načinima za rešavanje iste. U „ostatku“ sveta, usvojena je nova Strategija nacionalne bezbednosti SAD, dok su berze bile nestabilne. Opširnije...
Dve Koreje na ivici sukoba. Južna Koreja je odlučila da
prekine trgovinske odnose i zatvori svoj pomorski prostor za Severnu
Koreju zbog potapanja južnokorejskog vojnog broda u martu ove godine,
saopštio je u ponedeljak 24. maja predsednik te zemlje Li Mjung Bak.
Severna Koreja je izdala saopštenje da prekida sve odnose sa južnim
susedima, a niz različitih mera „odmazde“ mogao bi da utiče na potpunu
destabilizaciju. Tog dana južnokorejska valuta von zabeležila je pad od
tri procenta. Reč je o najoštrijoj konfrontaciji između dve države u
poslednjih šest godina, i prekidu politike „dobrosusedskih odnosa“ i
približavanja koju je zagovarao Seul. Za stabilizaciju odnosa u regionu
ključna je pre svega uloga Kine, koja pruža ekonomsku pomoć izolovanom
režimu u Pjongjangu, i koja nije iskazala stav u odnosu na martovski
pomorski incident u kojem je poginulo 46 južnokorejskih mornara.
Ven i Hilari nisu se „pogledali u oči“. Američka državna
sekretarka Hilari Klinton boravila je 24. i 25. maja u Pekingu u okviru
„strateškog i ekonomskog dijaloga“ Kine i SAD. Kineska strana se
složila da je potrebno u određenoj meri uskladiti kurs podcenjenog
juana prema dolaru, što bi trebalo da utiče i na relaksaciju u
trgovinskim odnosima dve države. Svi bi bili još zadovoljniji da je
premijer Ven Đijabao pokazao svojoj američkoj gošći volju da izvrši
diplomatski pritisak na režim u Pjongjangu, što je međutim izostalo.
Kako susedi mogu da pomognu? U subotu 29. maja Južna Koreja
je ugostila dvodnevni samit sa Japanom i Kinom, kako bi se fokusirali
na rešavanje trenutne korejske krize. Japanski premijer Jukio Hatojama
pružio je podršku južnokorejskim nastojanjima da se Severna Koreja
„kazni“ putem mera međunarodne saradnje. Kineski premijer Ven Đijabao
izrazio je žaljenje zbog smrti 46 mornara, i rekao da Kina osuđuje
svaki čin koji preti da ugorzi mir i stabilnost Korejskog poluostrva.
On je dodao da će Kina razmotriti izveštaj međunarodne istrage o
pomorskom incidentu i zauzeti „objektivan i pošten stav“. Međutim, da
li će to biti dovoljno?
Garanciju mira na poluostrvu više od 50 godina pružaju američke
vojne snage, tako da je malo verovatno da bi sever mogao da izvrši
napad preko demilitarizovane zone u pograničnom pojasu, i započne rat.
Međutim, ne treba isključiti mogućnost novih, „izolovanih“, incidenata.
I zaokret i kontinuitet. Predsednik SAD Barak Obama u
četvrtak 27. maja predstavio je svoju Strategiju nacionalne
bezbednosti, koja predstavlja izraz prioriteta američke spoljne i
bezbednosne politike i načina za njihovo ostvarivanje. Primetan je
zaokret u odnosu na strategije njegovog prethodnika iz 2002. i 2006.
godine, koje su uz oštru retoriku isticale rat protiv terorizma i
nepopularne preventivne ratove (koje Obamina strategija ne pominje, ali
ostavlja mogućnost za „unilateralno delovanje“ u slučaju da su vitalni
interesi SAD ugroženi). Nova strategija ne vidi više terorizam kao
definišuću pretnju našeg vremena, već ga drži kao „jednu od mnogih
pretnji“, koja ne može da u potpunosti odredi način na koji se SAD
odnose prema svetu. Veći naglasak se stavlja na privredu kao izraz
američke moći, i potrebu za „sveobuhvatnim angažovanjem“ sa svetom
putem jačanja međunarodnih institucija i multilateralne saradnje.
Može li mulj da zaustavi naftu? Naftna kompanija British
Petroleum je u četvrtak 27. maja izvela dosad najbolji pokušaj da
začepi otvor na bušotini u Meksičkom zalivu. Pod visokim pritiskom u
bušotinu koje se nalazi na dubini od 1,5 kilometara, upumpava se velika
količina posebnog mulja, koji je delimično zaustavio isticanje nafte, a
još je rano da se kaže da li je operacija uspela. Predsednik Obama je
izjavio da će biti učinjeno sve kako bi isticanje nafte bilo
zaustavljeno. Naftna mrlja se širi prema obalama SAD, Kube i Meksika.
Nestabilnost na svetskim berzama. Dešavanja na Korejskom
poluostrvu i visoki budžetski deficiti u državama evrozone
prouzrokovali su pad berzanskih indeksa ove sedmice. S & P 500 bio
je za 10 procenata ispod vrednosti zabeležene početkom meseca, Dow
Jones je prvi put još od februara “potonuo” ispod 10.000 poena, dok je
londonski FTSE 100 zabeležio najnižu vrednost nakon oktobra prošle
godine - 5.000 poena.
Italija i Velika Britanija takođe štede. MMF je u
ponedeljak 24. maja dao pozitivnu ocenu italijanskih javnih finansija,
ali su dva dana kasnije najavljene mere štednje od 29 milijardi evra
tokom naredne dve godine. Situacija je ipak gora nego što se mislilo,
te je neophodno stezanje kaiša kako bi Italija izbegla grčki scenario,
čulo se iz vlade. S druge strane, Velika Britanija će umanjiti
budžetske izdatke za 6,2 milijarde funti – što nije mnogo, imajući u
vidu da je budžetski deficit u 2009-2010 dostigao 163 milijarde funti,
ili alarmantnih 11,1 procenata BDP.
Viši privredni rast na globalnom nivou. Organizacija za
ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) objavila je u sredu 26. maja da će
privredni rast u svetu iznositi 4,6 i 4,5 procenata tokom ove i naredne
godine. Na korekciju prethodne prognoze uticao je pre svega očekivani
rast američke privrede od 3,2 umesto ranije predviđenih 2,5 procenata.
“Jabuka” na tehnološkom vrhu. Apple je postao najveća
tehnološka kompanija na svetu, pošto je 26. maja prestigao Microsoft,
na osnovu tržišne vrednosti. Kompanija Stiva Džobsa vredela je na berzi
221,2 milijarde dolara - 1,9 milijardi više od nekadašnjeg lidera u
oblasti visokih tehnologija. Pre samo deset godina, Microsoft pod
vođstvom Bila Gejtsa vredeo je 560 milijardi dolara, dok se Apple (koji
sada prednjači u proizvodnim inovacijama), mogao kupiti za 15,6
milijardi dolara. Reč je o jednom od “najvećih preokreta u istoriji
biznisa”, pre svega zahvaljujući Appleovoj posvećenosti običnim, a ne
poslovnim korisnicima.
Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)
 29.05.2010 (20:40:39)

Zbog dužničke krize u Evropi, kurs evra bi naredne godine mogao da opadne na svega jedan dolar, što je nivo koji je poslednji put zabeležen u julu 2002. godine, navodi agencija AP, pozivajući se na mišljenje nekih berzanskih eksperata u Evropi. Opširnije...
Stručnjaci američke finansijske kompanije Morgan Stanley smatraju da
u narednom periodu treba očekivati dalje slabljenje evra. Oni
predviđaju da će u prvom kvartalu sledeće godine opasti do granice od
1,12 dolara, ali nakon toga prognoziraju izvesno jačanje zajedničke
valute 16 članica Evropske unije.
Evro je sinoć vredeo, u zaključnom poslovanju na indikativnoj deviznoj
berzi u Londonu, nešto manje od 1,23 dolara, jer investitore širom
Starog kontinenta i dalje brinu moguće štetne posledice grčke dužničke
krize na ostatak „Evrolanda”, a posebno najugoroženije zemlje te
grupacije - Portugaliju i Španiju.
Samo u toku maja evro je oslabio prema „zelenoj novčanici” oko 6,5 procenata, a od početka godine više od 15 odsto.
Takođe je tokom proteklog dela 2010. izgubio dosta od pređašnje vrednosti u odnosu na jen, juan i neke druge respektabilne novčane jednice.
Izvozno orjentisane kompanije će postati konkurentnije zbog slabijeg
evra, usled pada cena njihovih proizvoda van tržišta evrozone, što bi
trebalo da podstakne dalji privredni uspon i spreči novo ponavljanje
krize.
Izvoz evrozone u martu uvećan je na bezmalo 135 milijardi evra, što je
blizu 25 milijardi evra ili oko 22 procenta više nego u istom periodu
lane, izvestila je Statistička agencija EU. Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)
 29.05.2010 (16:03:03)

MADRID - Fitch je smanjio kreditni rejting Španije zbog nastavka zabrinutosti za stanje u Evropi. Opširnije...
Španski kreditni rejting je smanjen sa "AAA" na "AA+". To još uvek daje
investitorima sigurnost za ulaganja u Španiju, no smanjivanje obično
povećava zabrinutost.
Iz Fitcha tvrde kako su spustili rejting zbog španskih mera kojima
pokušavaju da smanje dug, ali koje će u srednjem roku dovesti do
usporavanja rasta španske ekonomije, piše CNN. Istakli su lošu špansku
pokretljivost radnika, restrukturiranje nekoliko banaka te visoki
državni dug kao najveće poteškoće u oporavku države.
Pre nekoliko sedmica bonitetne agencije su počele da smanjuju kreditne
rejtinge evropskih zemalja. Prvo je Standard & Poor's smanjio grčki
rejting na status "smeća" (junk). Nakon toga su usledila i smanjivanja
kreditnih rejtinga Španije i Portugala. Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)
|
 06.09.2010 (19:11:06)
Azijski indeksi nedelju su započeli rastom što je reakcija na dobre brojke s američkog tržišta rada objavljene u petak. MSCI Asia Pacific Index ojačao je 0,7 posto, na najviši nivo u mesec dana.
 05.09.2010 (13:53:21)
Američki dolar oslabio je ove sedmice prema većini najvažnijih svetskih valuta jer je porasla sklonost ulagača prema riziku, a zahvaljujući dobrim ekonomskim podacima ponajviše je ojačao evro.
 04.09.2010 (10:08:28)
Američki indeksi porasli su i četvrti dan uzastopno na temelju boljih od očekivanja podataka s tržišta rada.
 03.09.2010 (09:35:12)
Nemačko tržište rada beleži iznenađujuće dobre rezultate – preživelo je recesiju, a u vreme privrednog oporavka beleži pad nezaposlenosti. U čemu je nemačka tajna?
 07.09.2010 (14:26:28)
Objava ekonomskih podataka za SAD i Evro zonu za 07.9.2010.
|