 15.09.2010 (09:26:51)

Prosečna redovna kamatna stopa na dozvoljeno prekoračenje po tekućem računu koje naplaćuju banke u Srbiji je na kraju juna bila nešto niža, a kamate koje banke uzimaju zbog nedozvoljenog minusa je ostala ista kao potkraj prvog kvartala ove godine, objavljeno je danas na sajtu Narodne banke Srbije.
Opširnije...
Redovna, prosečna, kamatna stopa na dozvoljeno prekoračenje je, naime,
iznosila 30. juna 30,65 odsto, što je 0,20 procentnih poena manje nego
na kraju marta.
Prosečna zatezna interesna stopa za nedozvoljeni minus po
tekućem računu je krajem juna iznosila 55,65 odsto, i bila je
nepromenjena u odnosu na 31. mart.
Ove kamatne stope kretale su se u rasponu od 24,95 do čak 98 odsto.
Istovremeno je prosečna redovna kamatna stopa na kreditne
kartice, uza dug u evrima, na dan 30. juna iznosila 20,51 odsto i bila
je takođe nepromenjena u odnosu na kraj marta.
Kamatne stope na kreditne kartice za dug u evrima kretale su
se u rasponu od 17,02 do 26 odsto, dok je prosečna zatezna kamata na
dug u evrima 30. juna iznosila 23,15 odsto, što je bilo jednako kao i
krajem marta ove godine. Izvor: www.emg.rs
(Zatvori)
 15.09.2010 (09:25:42)

Profesor Ekonomskog fakulteta Jurij Bajec kaže da će do kraja godine skoro sigurno biti premašena planirana stopa inflacije od osam odsto. On to objašnjava time što cene osnovnih životnih namirnica nastavljaju da rastu, očekuje se i rast cene benzina, pa procena inflacije od osam odsto u ovom trenutku izgleda nerealno. Na pitanje kako da se zaustavi ubrzani rast inflacije, Bajec odgovara da mnogi misle da bi bilo najbolje da vlada ne povećava cene proizvoda i usluga o kojima ona donosi odluke.
Opširnije...
"Evo, vlada je upravo odlučila da struja ne poskupi u narednom periodu. To
će svakako doprineti smirivanju inflacije, jer, na primer, rast cene
električne energije za 10 odsto povećava inflaciju za 0,7 odsto, a tu
su i indirektni efekti", kaže on. Bajec dodaje da to, "naravno, za osiromašene građane predstavlja olakšanje, ali ne treba zaboraviti drugu stranu medalje. Nerealno niska cena struje obara vrednost EPS-a,
našeg najvećeg sistema, i usporava njegovu modernizaciju i
restrukturiranje. Istovremeno, niska cena struje šalje pogrešne signale
potrošačima. Građani često neracionalno troše jeftinu struju". On kaže da visoka inflacija neminovno obezvređuje dinar i dovodi do rasta kursa evra, i obrnuto
i dodaje da je osnovni zadatak NBS da obezbedi stabilnost cena, čemu
treba da doprinese država kontrolom javne potrošnje i pažljivim
trošenjem novca poreskih obveznika. "Sada pritisak na rast cena dolazi više od proizvođača zbog poskupljenja sirovina, repromaterijala i energenata iz uvoza. U igri su i razni kartelski sporazumi
o cenama na štetu kupaca. Država mora tome energično da se suprotstavi.
Jer tamo gde tržište ne funkcioniše, a cene rastu, to samo govori da je
došlo do preraspodele dohotka, pri čemu većina gubi, a manjina ostvaruje velike ekstraprofite", napominje Bajec.
Govoreći o poskupljenja mleka, ulja i drugih osnovnih namirnica, Bajec
kaže da je trenutno najvažnije to što je Vlada Srbije u dogovoru sa
proizvođačima i intervencijama iz robnih rezervi obezbedila da na
tržištu bude dovoljno mleka i ulja. "Građane mnogo ne
zanima da li je do nestašica došlo zbog straha od daljih poskupljenja i
pravljenja kućnih zaliha ili je to posledica raznih monopolskih i
kartelskih pritisaka. Oni očekuju da za svoj novac u svakom momentu
mogu da kupe šta hoće i koliko hoće i po prihvatljivim cenama", kaže Bajec. "Kako
ćemo reći građanima da je hrana 'naša velika prednost i izvozna šansa',
a onda oni u radnji naiđu na prazne police sa mlekom i uljem ili
slušaju da hrana mora da poskupi", pita se on.
Kao rešenje on navodi da je država dužna da obezbedi stabilnost na
tržištu osnovnih prehrambenih proizvoda i dodaje da ona za to raspolaže
svim neophodnim instrumentima - zakonima i telima za zaštitu
konkurencije, politiku intervencija iz robnih rezervi i interventni
uvoz. Bajec kaže da je najveći problem srpske privrede velika nezaposlenost
i dodaje da Vlada Srbije značajnim sredstvima stimuliše domaće i strane
investitore da ulažu u nova radna mesta ili u osposobljavanje
postojećih preduzeća koja su iz različitih razloga u problemima, što "istovremeno
doprinosi otvaranju novih radnih mesta i ponovnom oživljavanju
pojedinih gradova i opština koji su krizom najviše pogođeni". "S druge strane, to za budžet predstavlja veliki trošak, jer se svako radno mesto subvencioniše sa po nekoliko hiljada evra.
Zato bi osnovna strategija zapošljavanja trebalo da bude stvaranje što
povoljnijeg investicionog ambijenta i strogo pridržavanje međunarodnih
standarda privređivanja i pravila tržišne utakmice", kaže on. Na pitanje da li je pristalica teze da je neophodno podsticati tražnju kako bi privreda oživela, Bajec objašnjava da "svako
preterivanje u potrošnji koja nema realnu podlogu u proizvodnji i
izvozu se brzo, kao bumerang, vraća u vidu dodatnog poreskog
opterećenja koje moramo svi da platimo". "MMF povodom takvih dilema ima jasan i jednostavan recept: manje trošiti i više štedeti.
Za mene kao ekonomistu to je lako da prihvatim, ali u realnom životu
ekonomska načela često se prepliću sa socijalnim i političkim aspektima
čiji argumenti, naročito u vreme krize, nadvladaju nad ekonomskim
rezonovanjem", navodi on.
Izvor: www.b92.net
(Zatvori)
 14.09.2010 (16:17:27)

Indeks najlikvidnijih akcija na Beogradskoj berzi porastao je danas 0,14 odsto, a opšti indeks Belexline je zabeležio rast od 0,12 odsto. Indeks najlikvidnijih akcija na Beogradskoj berzi porastao je danas 0,14 odsto, a opšti indeks Belexline je zabeležio rast od 0,12 odsto. U kontinuiranoj trgovini najprometnije su bile akcije Energoprojekta [ENHL] sa prometom od 12,81 milion dinara uz rast cene od 1,1 odsto. Opširnije...
Sledi Naftna industrija Srbije [NIIS] sa 4,08 miliona dinara uz pad
cene od 2,63 odsto, na 444 dinara po akciji. Akcijama Soja proteina
[SJPT] trgovano je za 2,14 miliona dinara, a AIK banke [AIK] za 1,75
miliona. Beogradska pivara [BIPB] beleži rast cene od 8,57
odsto, a Imlek [IMLK] od preko procenat. Vranjski Alfa plam [ALFA] čije
su akcije poskupele 0,91 odsto ubeležio je promet od 1,55 miliona
dinara. Akcije Vitala [VITL] jeftinije su za preko 11 odsto,
Globos osiguranja [GLOS] za 4,87 odsto, a Veterinarskog zavoda [VZAS]
iz Subotice za tri i po procenta. U trgovanju po metodu
preovlađujuće cene zapažena je trgovina akcijama beogradskog preduzeća
"Zaštita na radu" [ZNRZ] za preko dva miliona dinara. Realizovana je i
jedna blok transakcija i danas akcijama beogradskog Medifarma [MDFR] za
10,18 miliona dinara. Izvor: www.b92.net
(Zatvori)
 14.09.2010 (09:15:08)

BRUSSELS – „Neophodno poslati jasan i povoljan signal za napredak Srbije na putu u Evropu" jednoglasno su danas zaključili ministri spoljnih poslova Evropske unije i dogovorili da se u oktobru zvanično odluči o nalogu Evropskoj komisiji da izradi "mišljenje" o spremnosti Srbije da postane kandidat za članstvo u EU. Opširnije...
Odluku su danas saopštili šefovi diplomatija predsedavajućeg EU
Belgije Steven Vanakere, Španije Migel Anhel Moratinos i Slovačke
Mikulaš Džurinda, koji je predočio i da se u predviđenom dijalogu
Beograd-Priština "u osnovi mora raspravljati o svemu".
Šef španske diplomatije je novinarima rekao da "povoljna poruka Srbiji mora biti nepogrešiva" zbog podrške koju je Beograd dao zajedničkoj rezoluciji o Kosovu u UN.
Vanakere je naglasio da će, u svojstvu predsedavajućeg EU, zvanično
staviti na dnevni red predlog da se srpska kandidatura za članstvo
prosledi Evropskoj komisiji.
"Ja preuzimam obavezu da to stavim zvanično na dnevni red, a kad to
učinim imam razloga da verujem da će to biti usvojeno", objasnio je
belgijski ministar.
"Mnoge zemlje EU su naglasile da konstruktivan stav Srbije ne može ostati bez nagrade", dodao je Vanakere.
"Trenutno jedna članica Evropske unije još treba da se dodatno
posavetuje s parlamentom", naveo je Moratinos, rekavši da je u pitanju
Holandija od koje su ostali evropski partneri dobili uveravanja da je
naklonjena zahtevu Evropskoj komisiji da spremi "mišljenje" o
kandidaturi Srbije. Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)
 14.09.2010 (09:12:31)

Kompanija "Energoprojekt holding" nalazi se na 118. mestu rang liste 200 najvećih međunarodnih projektantsko - konsultantskih firmi, objavio je američki časopis "Engineering News Record - ENR“ koji sastavlja listu. Opširnije...
Kako je saopšteno iz ove srpske kompanije, u čijem sastavu posluju
"Energoprojekt visokogradnja" i "Energoprojekt niskogradnja", rang
lista je sastavljena na osnovu ukupnih prihoda koje građevinska
preduzeća ostvaruju na inostranom tržištu.
Plasman na 118. poziciju je za pet mesta bolji u odnosu na prošlogodišnju listu, kada se "Energoprojekt" našao na 123. mestu.
U konkurenciji najvećih svetskih izvođača radova, "Energoprojekt
holding" neznatno je pokvario plasman i sa 186. skliznuo na 190.
poziciju. Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)
 13.09.2010 (14:35:30)

Početak nedelje doneo je solidan promet zahvaljujući trgovini dvema hartijama dok su glavni berzanski pokazatelji zabeležili neznatan oporavak. Ukupna realizacija u trgovanju iznosila je 78,5 miliona dinara dok je indeks najlikvidnijih akcija, Belex 15, porastao skromnih 0,11 procenata. Opširnije...
Nakon osam dana tokom kojih su beležile korekciju vrednosti, akcije
Naftne industrije Srbije (BSE:NIIS) su registrovale blagi oporavak
okončavši trgovanje sa prosečnom cenom od 456 dinara. Ova hartija danas
je oscilirala u rasponu 450-460 dinara a zabeležen je promet od 31,7
miliona dinara što je najveća dnevna realizacija nakon prva dva dana
trgovanja kada se cena držala na nivou od 506 dinara. Očito da su se,
uprkos trenutno skromnim fundamentalnim pokazateljima akcija NIS-a,
portfeljni investitori zadovoljili zaradom od 10-ak procenata do
februara naredne godine te je tokom celog trgovanja bila sasvim
zadovoljavajuća tražnja na ovoj hartiji. Solidan promet od 4,7 miliona
dinara zabeležio je beogradski Energoprojekt ( BSE:ENHL)
koji je porastao 3,7 procenata okončavši trgovanje na nivou od 1.002
dinara. Ovo je prvi put nakon 20. avgusta da je Energorpojekt okončao
trgovanje iznad psihološke granice od 1.000 dinara uz promet od 4,7
miliona dinara. Bečejski Sojaprotein ( BSE:SJPT) spustio se na 673 dinara uz realizaciju od 0,8 miliona dinara dok je uz sličan promet Imlek ( BSE:IMLK) porastao na nivo od 1.507 dinara. Subotička Mlekara ( BSE:MLSU)
zabeležila je realizaciju od 1,1 milion dinara i bila je najprometnija
hartija sa aukcijskog tržišta uz prosečnu cenu od 1.598 dinara.
Najprometnija hartija na tržištu bila je niška AIK banka ( BSE:AIKB)
koja je oslabila 1,5 procenata na nivo od 2.664 dinara. Ukupna
realizacija u trgovanju ovom hartijom iznosila je skoro 35 miliona
dinara. Iako je tokom dana bio više nego slab promet u trgovanju ovom
hartijom, svega jedan prodajni
nalog pred kraj trgovanja načinio je veliki promet dok se ova akcija
spustila na najniži nivo u poslednja dva meseca. Čačanska banka (BSE:CCNB) je zabeležila realizaciju od 0,45 miliona dinara po ceni od 13.100 dinara dok je Agrobanka ( BSE:AGBN) pala dodatnih pola procenta spustivši se na 7.159 dinara.
Obveznice stare devizne štednje zabeležile su promet od nepunih 148
hiljada evra a najprometnija serija A2016 zabeležila je prinos od 3,32
procenta. Jedino je serija A21012 nosila godišnju zaradu veću od 3,5
procenata. Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)
 13.09.2010 (09:22:37)

Ministar ekonomije Mlađan Dinkić izjavio je da torinski Fiat planira do 2012. da investira skoro milijardu evra u fabriku u Kragujevcu, u kojoj će krajem 2011. krenuti probna serija naprednog modela automobila B klase, a proizvodni kapaciteti biće od 200.000 do 300.000 vozila godišnje. Opširnije...
Dinkić je izrazio očekivanje da će nove investicije u industriji i planirana ulaganja
u građevinarstvu, uz odmrzavanje plata i penzija, u narednoj godini
doneti rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od najmanje četiri odsto.
U intervjuu za Večernje novosti,
ministar Dinkić je rekao da će potpuno novi model B klase, sa pet i
sedam sedišta, svoje kupce naći uglavnom na tržištu Evropske unije, ali
i Amerike gde je Fiat prošle godine preuzeo Chrysler.
"Probna serija, prema dokumentu koji
nam je zvanično predstavljen, izlazi krajem 2011. godine, a odmah nakon
promocije novog modela na Sajmu automobila u Ženevi 2012. godine,
krenuće se i u masovnu proizvodnju", otkrio je Dinkić detalje biznis
plana Fiata za Srbiju.
Dinkić je naveo da Italijani planiraju
da investicija u Fiat Srbija već u naredne dve godine dostigne 888
miliona evra i precizirao da je do sada u pripremu proizvodnje Fiat
investirao oko 100 miliona, naredne godine u kragujevačku fabriku biće
uloženo čak 573 miliona evra, a 2012. godine ostatak od preko 200
miliona evra.
"Inače, ukupna investicija Fiata biće
veća za oko 100 miliona evra od prvobitnog plana, odnosno iznosiće
ukupno 944 miliona evra, jer će novi model iz Kragujevca biti
moderniji, veći i znatno vredniji. Suštinski, ovo znači da će Fijat u
narednoj godini direktno investirati u Kragujevcu skoro 600 miliona
evra", naglasio je potpredsednik vlade.
Odgovarajući na pitanje koliki će biti
proizvodni kapacitet fabrike, kada počne serijska proizvodnja novog
modela, Dinkić je naveo da će kapacitet kragujevačke fabrike biti
200.000 automobila godišnje, uz mogućnost da se poveća i na 300.000
vozila ako to tržište bude tražilo.
"Italijani,
prema usvojenom biznis planu, računaju da će već prve godine
proizvodnje, odnosno 2012. od izvoza automobila iz Kragujevca biti
ostvaren prihod
od oko 500 miliona evra, dok će se u 2013. godini on povećati na čak
1,3 milijardu evra. To je, da podsetim, petina prošlogodišnjeg ukupnog
izvoza Srbije. Zahvaljujući ovoj investiciji, Srbija će konačno početi
da svetu prodaje gotove proizvode visoke vrednosti, a ne samo jeftine
sirovine i poluproizvode", istakao je Dinkić.
Prema njegovoj oceni, sigurno je da će
Fiatova investicija, ali i sve druge nove investicije koje se
intenzivno pokreću u Srbiji u poslednje vreme, značajno podići učešće
izvoza u ukupnom BDP-u.
"Očekujem da će nove investicije u
industriji i planirana ulaganja u građevinarstvu, za koje je Vlada
Srbije već izdvojila 15 milijardi dinara, uz odmrzavanje plata i
penzija i povećanje domaće tražnje, Srbiji u narednoj godini doneti
rast BDP-a od makar četiri odsto", istakao je Dinkić. Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)
 13.09.2010 (09:21:41)

Veoma skroman nedeljni promet, kao i novo slabljenje NIS-ovih akcija obeležili su proteklu trgovačku sedmicu. Ukupan obim prometa iznosio je tek 2,28 miliona evra i bio je 26 procenata slabiji u odnosu na proteklih pet trgovačkih dana. Glavni berzanski pokazatelj, indeks Beleks 15, oslabio je 1,65 procenata spustivši se na kraju sedmice do nivoa od 618,95 poena. Ovaj pokazatelj najlikvidnijih akcija od početka godine beleži negativan prinos od 6,75 procenata. Opširnije...
 Slično kao i u drugoj polovini protekle trgovačke nedelje, akcije
NIS-a su nastavile pad vrednosti, ali ovog puta sa znatno skromnijim
prometima kao posledica smanjene ponude ovih hartija na nižim nivoima.
Ova akcija okončala je nedelju na koti od 453 dinara, što je smanjenje
od 8,3 odsto u tekućoj sedmici, odnosno gubitak od 10,5 procenata
otkada se NIS pojavio na berzanskom tržištu. Kao što je i bilo
očekivano, na nivoima oko 450 dinara, pojavila se jaka tražnja za ovom
hartijom budući da su portfeljni investitori anticipirali sasvim
pristojan prinos do februara kada većinski vlasnik kompanije mora
uputiti javnu ponudu za preuzimanje akcija po zagarantovanoj ceni, ne
manjoj od 4,8 evra. Ukupna realizacija u trgovanju NIS-ovim akcijama
iznosila je 25,9 miliona dinara, uz prosečan dnevni promet tek neznatno
veći od pet miliona dinara.
Najprometnija hartija iz realnog sektora bila je kompanija „Agroitali”
iz Kikinde (DNVM) uz promet od 27,3 miliona dinara, uglavnom na ceni od
700 dinara po akciji. Očito, u pitanju je krajnja konsolidacija
vlasništva od strane italijanske firme iz Čezene, koja je većinski
vlasnik ovog preduzeća. Od standardno likvidnih hartija iz realnog
sektora valja izdvojiti oporavak beogradskog „Energoprojekta” (ENHL),
koji je na kraju sedmice ponovo preskakao psihološku barijeru od 1.000
dinara. Ipak, ova akcija je porasla tek nepuna 3 procenata na nedeljnom
nivou okončavši sedmicu na koti od 966 dinara. Bečejski „Sojaprotein”
(SJPT) oscilirao je neznatno ispod nivoa od 680 dinara uz neveliki
promet, dok je pirotski „Tigar” (TIGR), još jedna akcija sa A listinga,
zabeležio jednu od svojih najslabijih sedmica sa minornim prometom i
padom cene na 630 dinara.
Najprometnija bankarska akcija, ujedno i celog tržišta, bila je niška
„AIK banka” (AIKB), koja je sedmicu okončala na koti od 2.705 dinara uz
realizaciju od 33,7 miliona dinara. Na strani prodaje dominirale su
ponovo založene akcije kompanija koje kontroliše domaći biznismen
Đorđije Nicović, koje već duže vreme stvaraju veliki pritisak na ovoj
najlikvidnijoj hartiji domaćeg tržišta. Direktor „Niške banke” izjavio
je krajem sedmice da će ova bankarska ustanova uskoro isplatiti 10
miliona evra dividende akcionarima za 2008. i proteklu godinu.
„Agrobanka” (AGBN) je zabeležila neveliki promet, oscilirajući oko
nivoa od 7.200 dinara, dok je „Komercijalna banka” (KMBN) registrovala
mizeran promet okončavši sedmicu na nivou od 27.750 dinara.
Nenad Gujaničić, Sinteza invest grup
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––-
Obveznice
Obveznice stare devizne štednje zabeležile su solidan promet od 0,66
miliona evra i činile su skoro 30 procenata ukupne realizacije. Nijedna
od ovih državnih dužničkih hartija, nominovanih u evrima, više ne
beleži prinos iznad 3,5 procenata dok je najbliža serija A2011
registrovala prinos tokom sedmice i ispod nivoa od 3,3 odsto.
Trezorski zapisi i trezorske note
Protekle sedmice, Ministarstvo finansija je održalo dve aukcije
trezorskih zapisa na kojima su postignuti promenljivi rezultati.
Tromesečne dužničke hartije države nominalne vrednosti 4 milijarde
dinara realizovane su sa uspešnošću od 70,8 procenata uz godišnji
prinos od 10,9 odsto. Veoma slabo interesovanje zabeleženo je za
dužničke papire države sa rokom dospeća od 12 meseci. Manje od 30
procenata emisije ovih hartija nominalno vrednih 3 milijarde dinara
realizovano je uz godišnju stopu od 12,6 procenata. Protekle sedmice
izvršni odbor Narodne banke Srbije povisio je referentu kamatnu stopu
za pola procentnog poena na 9 procenata, što će svakako najvećim
kupcima zapisa biti signal da očekuju još veće prinose na ovim
hartijama.
Vesti sa berze
„Veterinarski zavod” povećao prihode za 7,6 odsto – Jedan od najvećih
domaćih proizvođača hrane i lekova za životinje, „Veterinarski zavod”
iz Subotice, poboljšao je svoje poslovanje u prvoj polovini 2010.
godine. Ova kompanija je u prvih šest meseci tekuće godine zabeležila
poslovne prihode od 1,2 milijarde dinara, što je rast od 7,6 procenata
u odnosu na isti period protekle godine. Ipak, uprkos rastu prihoda,
poslovna dobit ovog preduzeća je smanjena 16 odsto u odnosu na prva dva
kvartala 2009. godine i iznosila je 80,2 miliona dinara. Većinski
vlasnik subotičke kompanije je „Sojaprotein”, koji poseduje 59,2 odsto
akcija nakon što je protekle godine putem ponude za preuzimanje po ceni
od 600 dinara stekao dodatnih 7,8 odsto akcija. Trenutna cena akcija
„Zavoda” na Beogradskoj berzi iznosi 508 dinara, što daje tržišnu
kapitalizaciju kompanije od 1,15 milijardi dinara (10,9 miliona evra).
„Privredna banka Pančevo” pripojena „Poštanskoj štedionici” – Nakon što
je Vlada Srbije početkom tekuće godine donela odluku o spajanju
„Poštanske štedionice” i „Privredne banke Pančevo”, obe u apsolutnom
vlasništvu države, protekle sedmice je okončan ovaj proces nakon kojeg
poslovanje nastavlja samo jedan entitet – „Poštanska štedionica”.
„Poštanska” je preuzela i sve obaveze „Privredne banke” dok su
akcionari pančevačke banke postali akcionari novostvorenog entiteta. I
u novostvorenoj banci dominantan akcionar je država, koja direktno ili
posredno preko svojih institucija poseduje skoro 97 odsto akcija.
„Poštanska štedionica” je prvu polovinu godine okončala odličnim bruto
rezultatom od 709 miliona dinara (rast od 103,7 procenata), dok je
aktiva ove banke na kraju juna tekuće godine iznosila 27,7 milijardi
dinara, što predstavlja 1,2 odsto bankarskog tržišta. S druge strane,
„Privredna banka Pančevo” već duže vreme predstavlja teškog gubitaša, a
poslednjeg dana juna sa aktivom od 5,3 milijarde dinara držala je tek
0,2 odsto tržišta.
„Dijamant” preuzima preostale akcije „Kikindskog mlina” – Nakon što je
pre dve sedmice u velikoj meri konsolidovao vlasništvo u „Kikindskom
mlinu”, kupovinom akcija na Beogradskoj berzi, većinski vlasnik ove
kompanije, zrenjaninska uljara „Dijamant”, uputio je ponudu za
preuzimanje kojom namerava da otkupi i 3,3 odsto akcija od preostalih
manjinskih akcionara. Ponuda je otvorena zaključno sa 28. septembrom, a
svakom akcionaru koji izvrši deponovanje biće isplaćeno 30.002 dinara
po akciji. S obzirom na veoma visok vlasnički udeo „Dijamanta” i
povezanih lica u ovom preuzeću koje se bavi skladištenjem, čuvanjem i
preradom žita, može se očekivati da većinski vlasnik, koga kontroliše
hrvatski „Agrokor”, nakon okončanja ponude u potpunosti konsoliduje
vlasništvo prinudnim otkupom akcija.
Iz akcionarskog bukvara
DIVIDENDA – Dividenda predstavlja deo profita kompanije koji se deli
akcionarima srazmerno njihovom vlasničkom učešću, ukoliko kompanija
posluje sa dobitkom, a upravni odbor, donese odluku o isplati
dividende. Pravo na dividendu je jedno od osnovnih akcionarskih
prava,ali je važno naglasiti da isplata dividende nije obaveza
kompanije i da ona može poslovati pozitivno a neto rezultat ne
raspodeliti akcionarima. U razvijenim tržišnim ekonomijama uobičajeno
je da kompanije koje rastu i brzo se razvijaju ne isplaćuju dividendu
već reinvestiraju ostvareni profit, dok zrele kompanije sa jakim
gotovinskim tokom isplaćuju dividendu na godišnjem nivou. U Srbiji
veoma mali broj akcionarskih društava isplaćuje značajnu dividendu u
novcu,što je direktna posledica niskog nivoa akcionarske svesti, slabe
primene principa korporativnog upravljanja i nerazvijenog tržišta
kapitala uopšte.
Uz podršku Naftne industrije Srbije
Dobitnik nedelje
Akcije montažnog preduzeća „Goša montaža” iz Smederevske Palanke
porasle su protekle sedmice preko 40 procenata, s malim prometom,
okončavši nedelju na nivou 3.678 dinara,što je najviša vrednost ovih
akcija u više od godinu dana. Ova kompanija ostvarila je u protekloj
poslovnoj godini rekordne poslovne rezultate – dobit od 263,8 miliona
dinara i poslovne prihode od 1,34 milijarde dinara. Veliki deo neto
rezultata, u visini od 1,7 miliona evra, isplaćen je akcionarima u vidu
dividende,što je jedan od retkih svetlih primera dividendne politike na
domaćem tržištu. Tokom ove nedelje objavljeno je da je upravni odbor
ovog akcionarskog društva zakazao za 2. oktobar vanrednu skupštinu
akcionara na kojoj će se raspravljati i o usvajanju novog osnivačkog
akta društva,dok će akcionari po ovoj odluci moći iskazati nesaglasnost
odnosno tražiti otkup akcija od strane same kompanije.
Gubitnik nedelje
Beogradska veledrogerija „Srbolek” izgubila je protekle sedmice na
vrednosti 23 procenta spustivši se na nivo od 77 dinara,što je blizu
istorijski najniže vrednosti ove akcije. Radnici ove kompanije već duže
vreme štrajkuju tražeći višemesečne neisplaćene zarade i naknade,
optužujući većinskog vlasnika za proneveru u poslovanju u ovoj nekada
renomiranoj kompaniji. „Srbolek” posluje pod kontrolom kontroverznog
biznismena Jovice Stefanovića Ninija,koji je široj javnosti poznat po
aferi u zrenjaninskoj „Jugoremediji”,gde je takođe bio dominantan
akcionar, ali je nakon višegodišnjih protesta radnika ipak raskinut
kupoprodajni ugovor. Istorijski najvišu vrednost akcije „Srboleka”
zabeležile su krajem 2005. godine na nivou od 1.970 dinara,kada je ova
veledrogerija i preuzeta od strane trenutnog većinskog vlasnika. Nakon
toga, usledila je korekcija u vrednosti, dok se drastičan pad i
nelikvidnost ove hartije beleži u protekle dve-tri godine,kada su
eskalirali problemi u poslovanju. Izvor: www.politika.rs
(Zatvori)
|
 31.01.2012 (11:56:59)
Prema raspoloživim podacima, uoči Drugog svetskog rata Kraljevina Jugoslavija je posedovala 84.574 kilograma čistog zlata.
 04.11.2011 (16:04:53)
Beograd, 4.11.2011 - Društvo za upravljanje investicionim fondovima (DZU) Ilirika a.d. Beograd potpisala je sa DZU Fimom invest ugovor o prenosu prava upravljanja otvorenim investicionim fondom FIMA novac. Ovaj novčani otvoreni investicioni fond je fond očuvanja vrednosti imovine i ulaže u depozite i kratkoročne hartije od vrednosti. Posle preuzimanja Deltinih fondova, ranije ove godine, Ilirika je prvo društvo koje u Srbiji ima 5 investicionih fondova.
 11.10.2011 (10:26:18)
Njujork –– Cene zlata bi dogodine mogle da dostignu nov rekord zbog nastojanja investitora da zaštite svoju aktivu u uslovima slabljenja tempa globalnog ekonomskog rasta.
 14.09.2011 (14:42:17)
PARAĆIN - Na teritoriji Pomoravskog okruga Naftna industrija Srbije (NIS) počela su geofizička ispitivanja na istražnom prostoru "Moravski rov" kako bi se otkrile potencijalne lokacije nafte i gasa.
 14.09.2011 (14:11:51)
NJUJORK - Vrednost akcija na njujorškoj berzi porasla je danas drugi dan za redom, s rastom akcija Dženeral elektrika i drugih industrijskih kompanija.
|