 26.06.2010 (08:58:16)

Poslednji trgovački dan u sedmici doneo je nešto manju aktivnost ulagača ali je ponovo zabeležen solidan obim prometa od 56 miliona dinara. Indeks najlikvidnijih akcija Belex 15 zabeležio je i četvrti dan zaredom rast vrednosti zabeleživši skok od 0,43 procenta. Tokom ove nedelje, Belex 15 ojačao je 2,8 procenata ali je od početka godine i dalje u minusu od 3,6 procenata. Opširnije...
Indeks najlikvidnijih akcija Belex 15 zabeležio je i četvrti dan
zaredom rast vrednosti zabeleživši skok od 0,43 procenta. Tokom ove
nedelje, Belex 15 ojačao je 2,8 procenata ali je od početka godine i
dalje u minusu od 3,6 procenata.
Najprometnija hartija bio je vranjski Alfa plam ( BSE:ALFA)
koji je zabeležio realizaciju od 23 miliona dinara, ponovo na nivoima
oko 9.000 dinara. Trend velikih realizacija ove hartije nastavljen je i
ove sedmice u kojoj je isprometovano 3,9 odsto akcija a veliki broj
manjinskih akcionara je u potpunosti likvidirao svoju vlasničku
poziciju. Tako je za samo par sedmica broj akcionara ove kompanije
drastično smanjen usled očitog straha za likvidnost akcije nakon što dominantni akcionar stekne i prostu većinu glasova.
Nakon jučerašnje velike trgovine, akcije Energoprojekta ( BSE:ENHL)
su nastavile rast vrednosti ali sa skromnom realizacijom od 0,7 miliona
dinara. Akcije ovog građevinara okončale su sedmicu na nivou od 872
dinara uz rast od 2,7 procenata.
Bečejski Sojaprotein ( BSE:SJPT)
skočio je dodatnih 1,6 procenata na nivo od 975 dinara i uz promet od
nepunih milion dinara. U ponedeljak je ex-dividend dan ove hartije te
od tog datuma svi kupci akcija ove kompanije neće imati pravo na dividendu
od 29,1 odsto akcija koju bi skupština akcionara trebala da usvoji.
Solidan promet od 2,1 milion dinara zabeležila je zemunska Coca-Cola (BSE:CCHS)
koja je porasla preko 7 procenata na nivo od 4.300 dinara. Većinski
vlasnik ove kompanije, grčka Coca-Cola, početkom nedelje objavila je
nameru za preuzimanje preostalih akcija ali još uvek nije poznato po
kojoj ceni će biti upućena ponuda.
Od bankarskih akcija ponovo je bio najprometniji AIK ( BSE:AIKB)
koji je ostvario realizaciju od 18,3 miliona dinara uz rast vrednosti
od 1,5 procenata. Posle dužeg vremena, ove akcije su beležile jaku
tražnju na nivou od 2.850 dinara a najveći deo današnje realizacije
upravo je ostvaren na tom nivou.
Nakon ovonedeljne velike transakcije, akcije Univerzal banke ( BSE:UNBN)
su dobile na likvidnosti. Danas je ova banka zabeležila promet od 2,6
miliona dinara na nivou od 6.100 dinara uz pad vrednosti od 1,6 odsto.
Novosadska Metals banka ( BSE:MTBN) je pala skoro 3,5 procenata na nivo od 4.213 dinara dok je Komercijalna banka ( BSE:KMBN) registrovala slab promet na nivou od 26.000 dinara. Agrobanka ( BSE:AGBN) je zabeležila najnižu realizaciju od februara tekuće godine sa prometom od svega 2 komada.
Obveznice stare devizne štednje zabeležile su skroman promet od nepunih 30 hiljada evra sa blagim rastom Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)
 25.06.2010 (15:16:07)

Ukupan prihod na tržištu telekomunikacija Republike Srbije je u 2009. godini iznosio 1,51 milijardu evra. Učešće sektora telekomunikacija u bruto domaćem proizvodu je 4,76 odsto, navedeno je u publikaciji „Pregled tržišta telekomunikacija u Republici Srbiji za 2009. godinu“ koju je juče predstavila Republička agencija za telekomunikacije (RATEL). Opširnije...
Ukupan broj pretplatnika fiksne telefonije u 2009. godini je
3.105.700, uz stepen digitalizacije od 96,95 odsto. Ukupan prihod od
usluga fiksne telefonije bio je 33,9 milijardi dinara.
Ukupan broj pretplatnika mobilne telefonije u protekloj godini bio je
9.912.339, a ukupan prihod od ovih usluga iznosio je 77,8 milijardi
dinara.
Broj registrovanih internet provajdera je 199, a broj pretplatnika
1.705.716. Ukupan prihod od pružanja usluga interneta dostigao je
11,108 milijardi dinara. Usluge kablovske distribucije radio i
televizijskog programa u Srbiji trenutno pruža 78 provajdera, od kojih
75 to obavlja putem kablovske distributivne mreže (uključujući i dva
koji pružaju IPTV usluge), a tri putem satelitske distributivne mreže
(DTH).
Pretplatnici
- 3.105.700 u fiksnoj telefoniji
- 9.912.339 u mobilnoj telefoniji
- 1.705.716 internet usluga
Izvor: www.blic.rs
(Zatvori)
 25.06.2010 (15:14:53)

Viceguverner Narodne banke Srbije Bojan Marković potvrdio je danas da će NBS nastaviti da primenjuje režim kontrolisanog plivajućeg kursa.
Opširnije...
„Zemlje sa fiksnim deviznim kursom imale su tokom krize veći pad
BDP-a i veći rast nezaposlenosti od zemalja sa fleksibilnim deviznim
kursom“, rekao je Marković.
On je na Vivaldi forumu na Mokroj Gori istakao da se monetarnom
politikom ne može povećati zaposlenost, a da to ne izazove hiper
inflaciju.
„Ako fiskalna politika bude ekspanzivna, monetarna će morati da bude
više restriktivna i da tako deo tereta sa javnog prebaci na privatni
sektor. Ako, pak, fiskalna politika bude restriktivna, monetarna će
moći dodatno da se popusti“, istakao je Marković.
Viceguverner NBS je poručio da centralna banka neće dozvoliti da se strukturno prilagođavanje sprovede kroz inflaciju.
„Zbog toga, ako izostanu strukturne promene, prilagođavanje će u
većoj meri da se izvrši preko deviznog kursa“, objasnio je Marković.
On je istakao da je posle martovske odluke o smanjenju stope
obaveznih rezervi oslobođeno 31,4 milijarde dinara, dok je efektivna
stopa na devize smanjena sa 40 odsto u martu na 34,5 odsto u junu, a do
kraja godine biće smanjena na 25 odsto.
Marković je ocenio da će inflacija i krajem juna na godišnjem nivou
biti manja od četiri odsto, te da će do kraja godine ostati u zacrtanom
okviru od šest odsto, plus-minus dva procenta. Izvor: www.emg.rs
(Zatvori)
 24.06.2010 (15:37:06)

Oba indeksa Beogradske berze danas su zabeležila rast svojih vrednosti, pri obimu od 118,61 miliona dinara. Vrednost akcija koje ulaze u sastav BELEX15 uvećana je za 0,92%, dok je BELEXline uvećao svoju vrednost za 0,41% i na kraju trgovačkog dana iznosi 1.241,87 indeksnih poena. Opširnije...
Najtrgovanija akcija je izdavaoca AIK banke A.D. (AIKB) sa obimom od 57,05 miliona dinara. Akcije Alfa plama A.D. (ALFA) i Komercijalne banke A.D. (KMBN) takodje su bile u fokusu investitora danas, što je rezultiralo obimom od 13,94, odnosno 10,97 miliona dinara. Najveći rast cene zabeležen je pri trgovanju akcijama Energoprojekt holdinga A.D. (ENHL), gde je cena na zatvaranju iznosila 862 dinara, što predstavlja rast od 4,23%. Cena akcija Razvojne banke Vojvodine A.D. (MTBN) danas je iznosila 4.344 dinara, što je povećanje od 3,43%, dok su akcije Sojaproteina A.D. (SJPT) uvećale svoju cenu za 1,91%, odnosno na 959 dinara. Detaljnije...Izvor: Ilirika Investments
(Zatvori)
 24.06.2010 (09:22:38)

Dobrovoljni penzijski fondovi DDOR Penzija plus i Hipo garant (Hypo Garant) ubuduće će poslovati kao jedan, objavljeno je juče. Opširnije...
Novi fond i društvo za upravljanje poslovaće pod imenom DDOR Garant a
cilj spajanja je jačanje pozicije na tržištu, navodi se u saopštenjima
fondova.
DDOR Garant će imati nešto više od 57.000 članova i po tom kriterijumu
biće drugi po veličini na tržištu dobrovoljnih penzijskih fondova u
Srbiji.
Sa neto imovinom od oko 1,73 milijardi dinara, fond DDOR Garant startovaće sa tržišnim učešćem od 21 odsto.
"Cilj spajanja je jačanje pozicije u industriji dobrovoljnih penzijskih
fondova i snažniji nastup na tržištu. Članovima bi sinergija trebalo da
omogući što bolje uslove za štednju za starost i obezbedi što veći prinos", navodi se u saopštenju.
Nakon formalnog spajanja, koje se očekuje u septembru, sa novim
društvom i fondom DDOR Garant na tržištu dobrovoljnih penzijskih
fondova u Srbiji poslovaće osam fondova i sedam društava za upravljanje. Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)
 24.06.2010 (09:19:37)

Pirot –– Akcionarima korporacije Tigar biće isplaćena trećina dobiti iz 2009. koja je iznosila od 113,7 miliona dinara ili 19,84 dinara po akciji, na ime dividendi. Skupština akcionara Tigra, kako je saopšteno iz te kompanije, je usvojila finansijski izveštaj i izveštaj o poslovanju za prošlu godinu. Tigar je imao neto dobit od 113,68 miliona dinara od čega će 37,9 miliona, biti isplaćena akcionarima kao dividende.Preostali deo dobiti biće usmeren u neraspoređenu dobit koja može biti predmet raspodele u narednim godinama.
Opširnije...
Prilikom usvajanja finansijskog izveštaja za 2009. godinu akcionarima
je prezentovan izveštaj o poslovnim aktivnostima u prošloj godinu, u
kojoj je kompanija, i pored globalne krize, nastavila započeti
investicioni ciklus. Predsednik kompanije Dragan Nikolić
rekao je da su i u prošloj godini brojni timovi u kompaniji bili
angažovani na ostvarenju ciljeva kompanije koji se odnose na stvaranje
vrednosti, kako za zaposlene, tako i za vlasnike. "Prioritet
menadžment tima je i dalje razvoj sistema koji je održiv na dugi rok.
Tokom prethodne godine, a slobodno mogu reći i u prvoj polovini 2010.
napravili smo krupan korak u tom pravcu", rekao je Nikolić.
Akcija Tigra, sa A Listinga Beogradske berze, trenutno vredi 748 dinara
prema maksimalnih 1.058 dinara iz septembra i minimalnih 586 dinara iz
decembra 2009. godine. Tržišna kapitalizacija pirotskog proizvođača
gumene obuće, tehničke gume i hemijskih proizvoda, dostiže 1,23
milijarde dinara. Izvor: www.b92.net
(Zatvori)
 24.06.2010 (09:18:10)

Italijanska regija Marke otvorila je u Beogradu Regionalnu kancelariju za podršku privrednoj i institucionalnoj saradnji. Kako za "Blic" kaže Raimondo Orseti, direktor sektora za međunarodnu saradnju, ova regija je prepoznala Srbiju kao perspektivnu zemlju sa odličnim uslovima za strane investitore. Opširnije...
Najavili ste da su u ovoj godini vaša strateška opredeljenja tržišta Kine i Srbije. Zašto ste se opredelili baš za Srbiju?
- Srpsko tržište je tržište koje je nama jako blizu. Pripada jadranskoj
i balkanskoj regiji, gde mi želimo da sarađujemo ne samo na polju
ekonomije već i na institucionalnom i kulturnom nivou. Regija Marke ima
1,7 miliona stanovnika, a imamo 170.000 preduzeća. To praktično znači
da imamo jedno aktivno preduzeće na svakih deset stanovnika. Ali to je
ekonomija koju karakterišu ne samo velike kompanije već i manufaktura,
kao i mala preduzeća koja imaju potrebu da svoje aktivnosti razviju van
naše regije i van Italije. Pošto je jadranska oblast toliko blizu ovoj
regiji, ona im otvara veliki prostor da naprave korak ka širenju i
internacionalizaciji. Za obe zemlje ovo će biti uspešan odnos, koji
ćemo lako ostvariti. Razumemo se i cenimo jedni druge.
Da li očekujete da će otvaranje kancelarije za privrednu saradnju olakšati poslovanje?
- Da, kancelarija je suštinski već počela da radi. Ona treba da bude
servis za kompanije i da im pruži prvu pomoć u dolasku na srpsko
tržište. Mi takođe sarađujemo i sa Ambasadom Italije, Centrom za
ekonomsku saradnju i želimo da budemo polazna tačka za italijanske
firme koje će nam se obratiti. Da li već ima zainteresovanih firmi iz Srbije za saradnju?
- Još u maju je kod nas u poseti bilo 50 preduzeća iz Srbije, koje je
predvodio ministar Dinkić i tada su ostvareni prvi direktni kontakti i
ugovoreni neki poslovi. Danas smo dopratili oko 50 naših preduzetnika i
već postoje najave konkretnih ugovora. Na primer, postoji jedna velika
italijanska građevinska firma koja želi da napravi neku vrstu velikog
tržnog centra u kome će biti smeštene samo italijanske radnje iz regije
Marke.
O kolikoj je investiciji reč?
- Biće to projekat vredan oko 10 miliona evra.
Koliko bi italijanske firme mogle u narednih godinu dana da ulože u Srbiji?
- Naš zadatak je da pomažemo italijanskim firmama da uspostave i
ostvare saradnju sa srpskim partnerima. U kojoj meri i obimu će se ta
saradnja konkretizovati, zavisi isključivo od poslovnih partnera.
Kakva su iskustva italijanskih preduzeća koja već rade u Srbiji? Investitori se uglavnom žale na komplikovanu administraciju?
- Dosadašnja saradnja je zaista dobra, u Srbiji uspešno rade mnoge
velike italijanske kompanije. Da se malo našalim, i italijanska
administracija je jako komplikovana, pa smo na to navikli.
Izvor: www.blic.rs
(Zatvori)
 24.06.2010 (09:14:18)

Na modelu novog ekonomskog rasta, koji je najavio predsednik države, radi grupa ekonomista, a juče su „većali” za okruglim stolom u zgradi NBS. Opširnije...
Ekonomski stručnjaci okupljeni oko biltena „Makroekonomske analize i
trendovi” (MAT), Fond za razvoj ekonomske nauke i USAID zajednički rade
na izradi strateškog plana za ekonomski razvoj Srbije od 2011. do 2020.
godine. Kreatori ovog dokumenta juče su se, iza očiju javnosti, sastali
u zgradi Narodne banke Srbije na okruglom stolu pod nazivom „Postkrizni
razvojni model Srbije do 2020. godine”.
Interesantno je da se ova strategija, i kada je reč o autorima, ali
i vremenskoj oročenosti, u potpunosti poklapa sa planom dugoročnog
oporavka koji je još pre nekoliko meseci najavio predsednik Boris
Tadić. A zašto je taj oporavak „strogo poverljiv” nedavno je,
nezvanično, objašnjavao jedan od autora.
– Moguće je da u tom desetogodišnjem periodu ekonomski rast bude pet
do šest odsto godišnje. Međutim, to je nemoguće sa starom razvojnom
strategijom. Radeći na postkriznom razvojnom modelu procenili smo da je
moguće da se Srbija vrati starim stopama rasta. Ali ono što sreću kvari
jesu nepopularni i politički bolni uslovi koji su neophodni da bi se to
ostvarilo. Siguran sam da drugačije ne može i da će politička elita
morati da napravi „salto mortale” – kazao je nedavno jedan od autora
strategije.
I ekonomska struka i vlast i opozicija saglasni su u jednom: stari
model razvoja se istrošio i sada moramo više da investiramo, a ne da
trošimo, da se okrenemo izvozu a ne uvozu, da završimo restrukturisanje
privrede i okrenemo se prerađivačkoj industriji i poljoprivredi. Javna
potrošnja mora da bude manja, a javne investicije veće.
Prema informacijama do kojih je došla „Politika” sastanak u zgradi
Narodne banke Srbije bio je prvi radni Okrugli sto, a neki od učesnika
tvrde da rad na antikriznom dokumentu nema nikakve veze sa planom
dugoročnog oporavka predsednika Tadića.
Ovaj dokument, kako tvrde autori, biće predstavljen u septembru i
naišao je na veoma pozitivnu reakciju premijera Mirka Cvetkovića.
Antikrizni program nudi predloge po sektorima privrede, a u delu
poreske reforme u potpunosti prati ideju ministarke finansija Diane
Dragutinović da se porezima optereti tražnja, a rasterete zarade.
O ovom planu nedavno je za „Politiku” govorio i Jurij Bajec,
ekonomski savetnik premijera Mirka Cvetkovića, komentarišući antikrizne
predloge koje su izvršnoj vlasti uputili Savez ekonomista Srbije, klub
„Privrednik” i Udruženje korporativnih direktora.
– Važno je da se vodi socijalni dijalog oko budućeg razvojnog modela
zemlje orijentisanog na izvoz, revitalizaciju industrije, aktivnu
primenu znanja i porast konkurentnosti. Evropska unija i sve njene
članice prave planove razvoja sa osnovnim ciljevima i prioritetima do
2020. godine. Srbija, pre svega, zbog sebe, ali i zbog evropske
budućnosti, mora što pre da promoviše sopstveni plan, uvažavajući svoje
prednosti, specifičnosti i ograničenja. Onda to više nije vladin
program, već državni projekat od najvećeg značaja – kazao je tada Bajec. Izvor: www.politika.rs
(Zatvori)
|
 10.09.2010 (16:29:05)
Niška AIK banka isplatiće akcionarima 10 miliona evra dividende za 2008. i 2009. godinu, čime je potvrdila stabilnost i efikasnost svog poslovanja i u uslovima krize, rekao je danas Tanjugu predsednik Upravnog odbora te banke Ljubiša Jovanović.
 10.09.2010 (10:32:05)
Trgovanje akcijama Naftne industrije Srbije dođe mu nešto kao početak druge runde akcionarstva u našoj zemlji. A u obe runde gubimo. Akcionarstvo u Srbiji doživelo je debakl. To je najblaža verzija. Kad kažem akcionarstvo mislim na onaj deo priče gde građanin dobije neke akcije za godine i godine rada u nekoj firmi ili ovako besplatno od države pa onda razmišlja šta će s njima.
 10.09.2010 (10:31:11)
WARSHAWA - Na tradicionalnoj listi TOP 500 najvećih preduzeća u srednjoj i istočnoj Evropi našlo se 11 preduzeća iz Srbije. Sa prostora bivše Jugoslavije među najveće plasirala su se mahom firme iz Hrvatske, Srbije i Slovenije.
 10.09.2010 (10:30:22)
Predsednik Privredne komore Srbije, Miloš Bugarin, izjavio je da je rast domaće privredne aktivnosti u prvoj polovini 2010. godine posledica rasta izvozne tražnje.
 10.09.2010 (10:21:37)
Kada 1. januara 2011. godine bude otvoreno tržište naftnih derivata, benzin bi u maloprodaji odmah mogao da pojeftini za 10 odsto, odnosno desetak dinara. Ipak, kako će tržište od nove godine izgledati u najmanju ruku je neizvesno, tvrde upućeni. Privatni naftaši žele da sklope trogodišnji ugovor sa Naftnom industrijom Srbije po kome će derivate kupovati samo od ove kompanije. Drugima, koji budu rešili da ga uvoze od stranaca, ograničenje će predstavljati nedostatak odgovarajuće infrastrukture za skladištenje.
|