 22.12.2009 (15:46:51)

Krajem prošle sedmice osam banaka, vlasnice slovenačkog "Mercatora", pozvale su potencijalne investitore da podnesu ponude za kupovinu njihovog udela u tom trgovačkom lancu koji iznosi 36%. Opširnije...
Neobavezujuće ponude prikupljaju se do 8. februara,
a obavezujuće se očekuju krajem aprila, piše danas (22. decembar 2009.
godine) slovenački "Dnevnik".
Interesovanje je pokazao i paradržavni fond Kapitalska družba (Kad) koji je navodno zainteresovan za 10% udela.
Banke su uz to zadržale pravo da se u bilo koje
vreme mogu povući iz konzorcijuma, čiji rad koordinišu konsultantska
kompanija "Arkas" i Nova ljubljanska banka (NLB).
Šest banaka - UniCredit, Gorenjska banka, Abanka
Vipa, NKBM, Banka Koper i Hypo Alpe Adria, angažovale su u novembru
"Arkas" za savetnika radi prodaje 21% "Mercatora". Konzorcijumu se
pridružila i NLB, koja zastupa Banku Celje, s kojom zajedno ima 15%
vlasništva kompanije.
U isto vreme mediji su objavili da su neki radnici
"Mercatora"ovih dana dobili rešenja o polugodišnjem vanrednom godišnjem
odmoru, sa savetom da počnu da traže novi posao.
"Mercator" je tu vest o odmoru potvrdio, s naglaskom
da je reč o 68 "radnika koji su upućeni na odmor uz obećanje da će u
preduzeću za to vreme pokušati da im nađu drugo radno mesto i da ih
preraspodele, ali i uz savet da ipak i sami krenu u potragu za novim
zaposlenjem.
U "Mercatoru" dodaju da je takva reorganizacija
njihov odgovor na sve veću uključenost u međunarodno tržište i nužno
potrebnu elastičnost poslovanja pa su poslovne funkcije koncerna
odvojili od operativnih.
Izvor: www.ekapija.com
(Zatvori)
 14.12.2009 (09:19:54)

Grčka trenutno nema potrebu da uzima kredite i preterani pesimizam finansijskih tržišta je neopravdan, izjavio je Jorgos Papakonstantinu, grčki ministar finansija.
Opširnije...
On je u intervjuu nemačkom nedeljniku „Špigl“ ocenio da se finansijska
situacija protekle nedelje ubrzano kretala u negativnom pravcu, ali da
će se opet normalizovati kad Grčka pruži dokaze da su preduzete sve
potrebne mere. „Naša fiskalna situacija je vrlo ozbiljna, naši dugovi rastu opasnom
brzinom. Ali, mi imamo novu vladu koja je jasno prepoznala problem. Sa
programom štednje, iduće godine ćemo smanjiti deficit za 3,6 procentnih
poena“, rekao je Papakonstantinu.
Jorgos Papandreu, grčki premijer, izjavio je u petak da Grčka
planira da tokom sledeće četiri godine ispuni svoje dužničke obaveze i
da smanji budžetski deficit ispod nivoa od tri odsto bruto domaćeg
proizvoda (BDP). Evropska komisija je ranije ovog meseca naložila vladi
u Atini da redovno dostavlja izveštaje o napretku u smanjenju
budžetskog deficita, koji je dostigao 12,7 odsto BDP, dok je javni dug
premašio 135 odsto BDP.
Papakonstantinu je izjavio da nema nikakvog razloga da Grčka traži
pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), jer će probleme rešiti
unutar Evropske unije i u skladu sa pravilima bloka. On je ocenio da bi
statistička služba u Grčkoj trebalo da postane nezavisna od države,
kako bi povećala poverenje u verodostojnost podataka. Nezavisna
komisija bi ubuduće trebalo da redovno prati i analizira grčki budžet.
Vrednost vladinih obveznica i akcija grčkih banaka i firmi naglo
je pala nakon što je Agencija za kreditne rejtinge „Fič“ prošle sedmice
snizila kreditni rejting Grčke, izrazivši zabrinutost za srednjoročne
izglede njenih javnih finansija, s obzirom na slab kredibilitet
fiskalnih institucija i okvirne politike u Grčkoj.
Izvor: www.blic.rs
(Zatvori)
 08.12.2009 (09:39:06)

Najviši rejting u regionu i dalje ima Slovenija (DB2c), a slede je Mađarska (DB3d), Hrvatska (DB3d), Albanija (DB4a), Makedonija (DB4b), Srbija (DB5a) i Bosna i Hercegovina (DB6a), pokazao je decembarski izveštaj međunarodne agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga Dun & Bradstreet.
Opširnije...
Rejting je u najnovijem izveštaju snižen dvema državama - Kubi i
BiH, a povećan je Turskoj. Hrvatska je zadržala isti rejting koji je
svrstava u zemlje sa blagim rizikom poslovanja, prenosi sajt
Business.hr.
Prema podacima agencije, 24,5 odsto plaćanja hrvatskih preduzeća
stranim preduzećima kasnilo je više od 30 dana od ugovorenih rokova.
Zbog kreditne krize, pritiska na kurs i dugih okolnosti, D&B
predviđa da će plaćanje inostranim preduzećima i u daljem razdoblju
ostati izazov.
D&B predviđa pad industrijske proizvodnje od 8,7 odsto u 2009.
godini, dok u 2010. predviđa dvoprocentni rast. Rast potrošnje podići
će industrijski sektor, ali visoka stopa nezaposlenosti (D&B
predviđa 10,5 odsto u 2009. i 9,9 odsto u 2010. godini) kao i male
plate još izazivaju veliku sumnju u oporavak tržišta.
Stanovništvo, ali i preduzeća koja zavise od bankarskog sektora biće
ograničena što se tiče pozajmljivanja novog kapitala zbog stroge
bankarske politike.
Preduzeća koja izvoze mogu da očekuju poboljšanje s obzirom na
procene da će svetska trgovina u 2010. porasti. D&B predviđa porast
izvoza od ukupno 0,8 odsto u 2010.
Optimizam uliva nastavak pregovora o pristupanju EU, prenosi sajt i
podseća da je Hrvatska otvorila 28 od 35 poglavlja. Agencija D&B
očekuje da će se pregovori završiti do sredine 2010. i da će Hrvatska
početkom 2011. ući u EU. Izvor: www.emportal.rs
(Zatvori)
 07.12.2009 (14:54:02)

Beograd - Prvu decembarsku nedelju većina indeksa akcija na tržištima kapitala u okruženju završila je, kao i prethodne, u padu.
Opširnije...
U rastu su bili samo reperni pokazatelji na hrvatskoj i jednoj crnogorskoj berzi.
Na Ljubljanskoj berzi indeks SBI20 neznatno je oslabio, za 0,06 odsto na nedeljnom nivou, a ukupan promet bio je nešto manji od osam miliona evra. U grupi gubitnika prethodne nedelje su Aerodrom Ljubljana sa minusom od govoto pet odsto, Osiguranje Triglav sa gotovo četiri procenta, Luka Koper i Intereuropa sa padom od po gotovo tri odsto. Medju dobitnicima se izdvojila krajska Sava sa plusom od bezmalo deset odsto dok su Telekom Slovenije i Pivara Laško poskupeli po dva i po procenta. Indeks Crobex na Zagrebačkoj berzi izašao je posle šest nedelja iz minusa i prošlu sedmicu završio plusom od 3,6 odsto. Promet je vredeo 134 miliona kuna (7,3 kune za evro) i bio je za četvrtinu manji nego u poslednjoj novembarskoj nedelji. Uobičajeno najlikvidniji je bio Hrvatski telekom sa prometom od 27,3 miliona kuna a cena te hartije povećana je na nedeljnom nivou za trećinu procenta. Analitičari navode da su rastu repernog indeksa najviše doprinele akcije kompanija sa gradjevinskog sektora - Tehnika je poskupela više od 13 procenata, Ingra 9,5 odsto, Dalekovod 4,4 a Institut IGH nešto više od tri. U kategoriji većih dobitnika su i Petrokemija sa plusom od 7,6 odsto, Atlantska plovidba sa šest i Jadroplov sa gotovo pet procenata dok je gubitnik sedmice HG Spot sa padom od bezmalo devet procenata.
 |
Indeks Birs na Banjalučkoj berzi skliznuo je 0,6 odsto a nedeljni promet dostigao je 3,2 miliona KM (1,95 KM za evro) od čega je 63,5 odsto ostvareno u trgovini obveznicama.
U trgovini akcijama najveći promet je realizovan sa bijeljnskim Bobar osiguranjem, od 334.800 KM, po stabilnoj ceni od 300 KM za hartiju, a sledi takodje bijeljinski Elvako sa prometom od 128.133 KM uz nedeljni pad cene od deset procenata.
Na Sarajevskoj berzi indeks SASX10 izgubio je nešto više od dva procenta a nedeljni promet približio se osam miliona KM.
Najviše se trgovalo akcijama Elektroprivrede BIH, za 1,64 miliona KM, a cena im je pala devet i po procenata. Veći pad od Elektroprivrede BIH ubeležila je samo IK Banka, bezmalo deset odsto na nedeljnom nivou. Mostarska Elektroprivreda pojevtinila je gotovo sedam procenata, Energoinvest nešto više od dva a BH Telekom pola procenta.
U rastu su završili Energopetrol, od više od 28 odsto uz skroman promet, Hidrogradnja je poskupela gotovo osam a Bosnalijek tri i po procenta.
Na crnogorskim tržištima kapitala u prethodnoj nedelji ostvaren je promet od sedam miliona evra od čega je 93 odsto realizovano u dve blok transakcije hartijama Rudnika uglja Pljevlja.
Indeks Moste na Montenegroberzi ubeležio je blagi pad, od 0,02 odsto na nedeljnom nivou, dok je indeks Nex20 na NEX berzi porastao za petinu procenta. Najviše se trgovalo akcijama Crnogorskog telekoma, za 103.000 evra, uz nedelji pad cene od 4,6 odsto, a slede hartije barskih Kontejnerskih terminala sa prometom od gotovo 50.000 evra i minusom od 2,65 odsto.
Izvor www.b92.net
(Zatvori)
 03.12.2009 (16:21:11)

Sarajevo - Agencija za rad i zapošljavanje BiH objavila je najnovije podatke prema kojima je za poslednju godinu dana zbog recesije otkaze s posla dobilo 73.000 radnika.
Opširnije...
"U poslednja tri meseca prošle godine posao je izgubilo blizu 16.000 radnika, a u ovoj godini bez radnih mesta ostalo je 57.000 stalno zaposlenih radnika", izjavila je sarajevskim medijima portparol ove agencije Sanela Zeljković.
Predsednici sindikata su upozorili da je broj otpuštenih radnika sa posla znatno veći jer ovi zvanični podaci ne sadrže podatke o broju otpuštenih radnika koji su radili na crno.
Trenutna stopa registrovane nezaposlenosti u BiH iznosi 42,1 posto sa tendencijom rasta iz meseca u mesec. Prema podacima zavoda iz službi za zapošljavanje u BiH je na evidencijama prijavljeno 502.301 nezaposlena osoba.
Izvor www.b92.net
(Zatvori)
 02.12.2009 (09:31:19)

U Grčkoj je u toku borba za obuzdavanje duga, piše britanski Gardijan i predviđa da će današnji sastanak ministara finansija Evropske unije u Briselu proteći u senci verovatnoće da bi Grčka mogla da bankrotira. Opširnije...
Posle godina rasipništva i organizacije Olimpijskih igara 2004. Grčka
nije uspela da obuzda državni dug i nalazi se blizu granice kada će
morati da otkaže otplatu svih zajmova, javlja Gardijan iz Atine
pozivajući se na ocene
"iskusnih" komentatora, prenosi BBC na srpskom jeziku.
Neprijatni izgledi da jedna članica evrozone neće moći da otplaćuje
svoj dug - isti su kao i izgledi o kojima su razmišljali investitori
posle krize u Dubaiju, a to je izazvalo pad vrednosti akcija na berzama
širom sveta.
Gardijan u izveštaju iz Atine prenosi i ocenu grčkog ekonomskog
komentatora Janisa Papakonstantinua da poverenje u Grčku privredu neće
biti vraćeno preko noći i da joj je sada potrebno da partneri "prestanu
da joj ne veruju" sve dok ne uslede opipljivi rezultati. Izvor: www.blic.rs
(Zatvori)
 30.11.2009 (09:54:40)

Negativan trend nastavio se na Zagrebackoj burzi ovaj tjedan, te je Crobex
indeks zabilježilo šesti uzastopni pad s povecanom likvidnošcu. Crobex
indeks je skliznuo za 2,53 posto na 2.038 bodova, približavajuci se
psihološkoj razini od 2.000 bodova. Crobex 10 nije ništa bolje prošao, pad
od 1,97 posto na 1.072 bodova. Opširnije...
Redoviti promet je iznosio 177 milijuna kuna, rast od 53%. Medutim, treba se uzeti u obzir blok trgovanje od 47 milijuna kuna s dionicom HT-a od strane mirovinskog fonda Erste Plavi. Crobex indeksi su pratili trend europskih i americkih tržišta koji su takoder zabilježili snažne padove zbog novosti iz bliskog istoka. Naime, tvrtka Dubai holding je objavila da traži odgodu od šest mjeseci za placanje dospjele obveznice. Dubai inace ima preko 59 milijardi dolara u obveznicama. Ta novost je uzdrmala sve svjetske financijske centre i uzrokovala pad vecina dionickih indeksa. Od korporativnih novosti izdvajamo objave Tehnike i Heringa vezano uz novi ugovor vrijedan 43 milijuna eura za izgradnju dionice autoceste Vc u Bosni i Hercegovini. Taj ugovor je dobrodošla novost za gradevinski sektor koji je suocen s financijskim problemima. Medutim, ulagaci nisu nagradili dionicu Tehnike koja je zabilježila pad od 11 posto na 1.464 kuna. Telekomunikacijska tvrtka Ericsson Nikola Tesla je objavila nove ugovore u vrijednosti od 54,8 milijuna kuna za izvoz opreme i software državama bivšoj SSSR. Dionice Ericssona ostale su gotovo nepromijenjene (pad od 0,26 posto na 1.323 kuna). Ruska naftna tvrtka Surguftneftgas demantirala je glasine o zamjeni dionica MOL-a za dionice Ine. Najlikvidnija dionica na tržištu, po obicaju, je Hrvatski telekom s preko 80 milijuna kuna prometa, što predstavlja nešto manje od 50 posto ukupnog redovnog prometa. Cijena dionice ostala gotovo nepromjenjena (rast od 0,13 posto na 269 kuna). Nakon HT-a slijedi Atlantska plovidba s ukupnim prometom od 11 milijuna kuna. Cijena te dionice je zabilježila pad od 5,4 posto na 987 kune. Najveci rast cijene (46%), bez dvojbe, je zabilježila dionica HG Spota uz ukupni promet od 7 milijuna kuna. Izvor: Ilirika vrijednosni papiri d.o.o. Zagreb
(Zatvori)
 24.11.2009 (09:04:35)

U Crnoj Gori mogla bi uskoro biti osnovana treća berza, a razgovori o tome počeli su prethodnog vikenda, pišu Vijesti. Opširnije...
Ideja je, prema nezvaničnim informacijama, potekla iz krugova bliskih profesoru Veselinu Vukotiću i "Monte Adria" broker dileru.
Nova berza mogla bi nositi naziv Podgorička, a među
potencijalnim osnivačima pominju se najveće bankarske i brokerske kuće
koje su nakon prošlosedmičnih transakcija akcijama Nex i
Montenegroberze, ostale van većinskog paketa akcija. Izvor: www.ekapija.com
(Zatvori)
|
 26.08.2010 (10:12:15)
Recesija u Grčkoj je blaža nego što je očekivano i privredna aktivnost će ove godine opasti četiri odsto, manje nego što je prognozirano, rekao ministar finansija Jorgos Papkonastantinu.
 23.08.2010 (11:58:37)
Zagreb –– Ilirika Investments, pokrenuće na jesen novi fond - Ilirika Gold koji će isključivo ulagati u zlato i rudnike zlata. To će biti prvi fond tog tipa u Hrvatskoj, a sada čeka na licencu za rad od Hrvatske agencije za nadzor finansijskih usluga (Hanfa), izjavio je za magazin Banka predsednik Uprave Ilirike Investmentsa Ivan Ivin.
 19.08.2010 (10:57:57)
Madrid –– Španija je uspešno prodala dužničke obveznice u ukupnom iznosu od 5,51 milijardu evra iako je planirala da proda obveznice u obimu od 4,5 do 5,5 milijardi evra. Pri tome su te hartije od vrednosti, sa rokom dospeća od 12 i 18 meseci, nakon emisije, naišle na izuzetno interesovanje kupaca. Dobit od tih obveznica je, u odnosu na prethodnu emisiju, značajno opala, što je smanjilo napetost zbog finansiranja duga nekih zemalja evrozone.
 16.08.2010 (12:38:02)
Zagreb –– Hapšenje nekadašnjeg prvog čoveka Hipo banke Volfganga Kulterera uzbunilo je i hrvatsku javnost, ali i državni vrh te zemlje. "Za nas je jako važno da se taj, rekla bih ovako slikovito, gnojni čir, konačno rastvori i da vidimo o čemu se tu radi", izjavila je Jadranka Kosor. Hrvatska premijerka kaže da je uverena da će hrvatsko državno tužilaštvo biti uključeno u istragu o slučaju bivšeg šefa banke Hipo Alpe Adrija Volfganga Kulterera uhapšenog u Austriji zbog nezakonitog poslovanja banke na Balkanu.
 12.08.2010 (09:31:49)
Bukurešt - U Rumuniji se u kanalima "sive ekonomije" obrće 45 do 50 miljardi evra godišnje pošto se zemlja suočila s recesijom i ekonomsko-finansijskom krizom.
|