 02.12.2009 (09:54:26)

Indeks najlikvidnijih akcija na jučerašnjem trgovanju porastao je za 5,10 procenata na iznos od 715,96 indeksnih poena. Ovakav let indeksa nastao je najviše zahvaljujući akcijama Univerzal banke (7,11 procenata), Energoprojekta ( 6,67 odsto) i AIK banke (6,44 procenata). Opšti indeks akcija takođe je ostvario veoma visok rast od 3,50 procenata pa je na kraju trgovanja dostigao vrednost od 1.362,43 indeksnih poena. Opširnije...
Na jučerašnjem trgovanju
ostvaren je promet od 872 hiljade evra u 417 transakcija. Najtrgovanije
bile su akcije AIK banke kojima je istrgovano u vrednosti od 124
hiljade evra, na drugom mestu našle su se akcije Vitamina iz Horgoša
kojima je u jednoj transakciji ostvaren promet od 109 hiljada evra
kupovinom 2.737 akcija. Uz veliki pad tržišne vrednosti (- 6.26
procenata) veće interesovanje vladalo je i za hartijama Velefarma ( 89
hiljada evra).
Na listi jučerašnjih dobitnika ponovo su se našle
akcije Pupin Telekoma ( 20 procennata) a slede je akcije Globos
osiguranja ( 11,95 odsto), Univerzal banke, Energoprojekt holdinga i
Metals banke ( 6,46 odsto).
Najveći minus zahvatio je
prioritetne akcije Komercijalne banke čija je tržišna vrednost pala
10,71 odsto.Nakon jučerašnjeg rasta danas se korigovala cena akcija
Progresa ( -6,36 odsto) i Puteva iz Užica ( -4,11 procenata) dok su sa
obimom od 170 akcija ponovo pale i hartije Fidelinke ( -6,04 odsto).
Izvor: www.investicioni-fondovi.com
(Zatvori)
 02.12.2009 (09:51:46)

Na Beogradskoj berzi je juče u trgovanju obveznicama Republike Srbije ostvaren promet od 196.777 evra, najveći udeo su imale serije koje prva i poslednja dospevaju na naplatu, a porasle su cene šest serija. Opširnije...
Kako je navedeno u izveštaju Berze, obveznicama serije A2010 trgovano
je za 101.169 evra, uz cenu od 97,15 do 97,56 odsto, a serije A2016 za 60.262 evra, po ceni od 73,20 do 73,30 odsto nominalne vrednosti.
Promet serije A2011 bio je 1.459 evra, po jedinstvenoj ceni od
92,90 odsto, A2012 - 10.472 evra po ceni od 88,48 do 88,55 odsto, a
serije A2013 - 7.966 evra, uz cenu od 84,25 do 84,35 odsto nominale.
Obveznicama serije A2014. trgovano je za 6.260 evra, po ceni od
80,26 do 80,50 odsto i serije A2015 za 9.189 evra, po ceni od 76,40 do
76,85 odsto nominalne vrednosti.
Republičke obveznice za izmirenje stare devizne štednje dospevaju
za naplatu 31. maja, u godini koju označava serija tih vrednosnih
papira. Izvor: www.smedia.rs
(Zatvori)
 02.12.2009 (09:49:50)

Novosadska "Victoria Group" povećala je vlasnički udeo u bečejskoj SP "Laboratoriji" na bezmalo 94%, pokazuju podaci iz Centralnog registra hartija od vrednosti. Opširnije...
"Victoria Group" je početkom novembra objavila
ponudu za preuzimanje 4.696 akcija odnosno 10,2% "Laboratorije" po ceni
od 6.000 dinara za akciju.
Po zatvaranju ponude, "Victoria Group" je postala
vlasnik još 1.930 akcija, odnosno 4,19%, i sada u vlasništvu ima 43.311
akcija ili 93,99% "Laboratorije".
Bečejska kompanija radi fizičko-hemijska
ispitivanja, senzorska mikrobiološka, biološka, biohemijska, radiloška
i izotopska ispitivanja.
Akcije "Laboratorije" na Beogradskoj berzi su od
avgusta prošle godine. Do sada najskuplje bile su u novembru, 6.000
dinara, a najjeftinije su bile u oktobru, 4.910 dinara.
Izvor: www.ekapija.com
(Zatvori)
 02.12.2009 (09:42:37)

Nakon što su i definitivno ukinute vize za građane Srbije za ulazak u EU postavlja se pitanje kako će to uticati na privredne, ali i trgovačke prilike u zemlji. Opširnije...
Iako razne državne statistike ukazuju da Beograd spada među jeftinije gradove u regionu, ko god da je išao u susednu Mađarsku mogao je da se uveri da su cene u Budimpešti znatno niže od ovdašnjih. Stručnjaci očekuju da će prvi efekat ukidanja viza osetiti turističke agencije, dok bi na trgovce i niže cene u radnjama to moglo da se oseti tek za šest meseci. Ukidanje viza nesumnjivo je za građane Srbije jedna od najboljih vesti
u ovoj godini. Čak i oni koji nemaju para da sebi priušte putovanje u
Evropu, sada mogu da planiraju da recimo tokom par meseci uštede novac
i zatim u nabavku i šoping u najjeftinijoj varijanti odu do Mađarske. Iako ne postoji konkretna analiza efekata stavljanja Srbije na beli šengen, u PKS sada očekuju pritisak na trgovce. Podpredsednik komore Mihailo Vesović kaže da je moguće da će u prvih šest meseci sledeće godine domaći trgovci smanjiti marže i pojeftiniti proizvode. „Činjenica
je da će veće kretanje naših potrošača u inostranstvo izvršiti
svojevrsni pritisak domaće trgovce što će biti na neki način priprema i
konkurencija za takmičenje na evropskom tržištu. Takođe možemo da procenimo da će doći do pada cena turističkih aranžmana“, kaže on. On dodaje da je „opasnost
svega ovoga određeni odliv kapitala pre svega za robu široke potrošnje,
jer što veći broj potrošača bude mogao da se snabdeva sa tržišta EU po
jeftinijim cenama to će verovatno uticati na smanjenje obima prodaje. Ipak, ja ne verujem da će to značajno da se oseti“. Ekonomski analitičar Miroslav Prokopijević očekuje da će se efekti osetiti na strani tražnje prehrambenih proizvoda, ali ne u velikoj meri. „Neki
manji uticaj će imati jer tražnja će da padne pošto prehrambene stvari
mogu da se kupuju u Mađarskoj, a uskoro će verovatno i to biti bez viza
u Bugarskoj, dakle jeftinije. To može da ima izvestan uticaj na pad
domaće tražnje na isti način na koji će ovo ukidanje viza da obori broj
turista iz Srbije u Crnoj Gori i Hrvatskoj“, kaže on. Biljana Stepanović iz Biznis info grupe
smatra da je efekat belog šengena pre svega na psihološkom nivou, a da
će ekonomsku korist pre svega imati oni koji su i do sada imali novca i
mogli da putuju. „Ne verujem da će sada doći do ogromne
’migracij’e srpskog stanovništva u druge zemlje u šoping prosto zbog
toga što kriza još traje, ljudi se uzdržavaju od kupovine a nisu ni
toliko platežno sposobni. Onaj ko je mogao da kupuje i da odlazi u
inostranstvo u šoping njega ni vize u tome nisu naročito sprečavala
naročito što su postojale i godišnje vize“, kaže ona. Stepanović objašnjava da „može
da se desi da ljudi sada krenu u okolne zemlje - do Mađarske, do
Rumunije, možda i do Austrije - da vide šta ima ali to neće biti toliko
da bi ovde zbog toga padale cene i da bismo rekli da će ljudi sada da
krenu kao u doba hiperinflacije kada je ovde sve bilo prazno da odlaze
u Mađarsku da kupuju deterdžent i salamu“. Sa takvom ocenom slaže se i Goran Papović iz Udruženja potrošača. „Otvara
mogućnosti da kupujemo i da vidimo i da uporedimo šta znači prava
konkurencija. Neće biti velikog odliva deviznih sredstava nego će samo
biti potvrda onog što mi pričamo svih ovih godina da je Srbija suočena
sa trgovačkim i proizvođačkim monopolom, potrošači će moći sve ove naše
priče i da potvrde odnosno da se uvere, i da na jednom mestu u nekom
gradu koji je u našoj neposrednoj blizini vide šta znače prava
konkurencija, kada postoji više marketa, više trgovačkih lanaca, više
ponuđača i videti da država nema svoj monopol“, kaže on.
Ono oko čega su svi saglasni je da će se najveći efekti ukidanja viza
odraziti na pogranična područja, posebno u gradovima poput Subotice
koji je tokom 90-tih bio glavni mesto za robu iz Mađarske. Izvor: www.b92.net
(Zatvori)
 02.12.2009 (09:38:16)

Građani Srbije po prvi put za nepun minut mogu da pristupe adresama svih bankomata i filijala banaka u zemlji, bez obzira na to u kojem delu zemlje se nalaze. Opširnije...
Pristup informacijama omogućava sveže postavljena mobilna verzija
internet portala www.krediti.rs. Osnovni uslov je mogućnost pristupa
internetu uz pomoć mobilnog telefona. Na mobilnoj verziji pomenutog
internet portala nalaze se adrese bankomata i filijala svih banaka na
svim lokacijama u zemlji, sve vrste platnih kartica po pojedinačnim
bankama, konvertor valuta koji konvertuje iznose po dnevno ažuriranim
kursevima Narodne banke Srbije i svih poslovnih banaka u Srbiji. Tu su
i fleš informacije o svim vrstama kredita, kao i mogućnostima štednje u
bankama. Izvor: www.blic.rs
(Zatvori)
 02.12.2009 (09:36:18)

Od polovine maja preduzetnici u Srbiji mogu da biraju da li će registraciju svog preduzeća da obave na klasičan način, prijavom Agenciji za privredne registre, ili će to da učine elektronskim putem. Opširnije...
U skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija privrednih subjekata,
od početka januara 2006. godine u okviru Registra privrednih subjekata
registruju se i preduzetnici. Kako objašnjavaju u APR-u, prilikom registracije preduzetnik se
opredeljuje za jednu, pretežnu delatnost, ali ga to ne sprečava da
obavlja i druge zakonom dozvoljene delatnosti. Postupak počinje
podnošenjem Agenciji popunjene jedinstvene prijave osnivanja
preduzetnika i registracije u jedinstveni registar poreski obveznika.
Prijave se mogu podneti lično, u sedištu Agenciji za privredne registre
u Beogradu, organizacionim jedinicama APR u opštinama sa kojima
Agencija ima zaključen sporazum ili se to može učiniti i preporučenom
poštom.
Nešto drugačiji je postupak registracije preduzeća elektronskim
putem. Prvo, potrebno je da preduzetnici registruju korisnički nalog na
naslovnoj strani sajta Agencije - baner Elektronska prijava
preduzetnika. Posle toga na sistem se podnosi prijava za registraciju
osnivanja preduzetnika. Ukoliko je elektronska prijava uspešno
završena, korisnik će dobiti potvrdu o primljenoj registracionoj
prijavi na svoju elektronsku adresu.
Nakon toga, u roku od pet dana od dana podnošenja elektronske prijave
preduzetnik je u obavezi da lično ili poštom dostavi Agenciji potvrdu
koju je potpisao podnosilac, originalnu dokumentaciju propisanu za
registraciju osnivanja i dokaz o plaćenoj naknadi za osnivanje.
Za preduzetnike koji ispunjavaju uslove za registraciju, APR dostavlja
poreskoj upravi podatak za dodelu i određivanje PIB-a i za upis u
jedinstveni registar poreskih obveznika.
- Ukoliko su ispunjeni uslovi za dodelu PIB-a, on će biti
registrovan i unet u rešenje o osnivanju preduzetnika. U slučaju da
nisu, preduzetnik će biti registrovan i obavešten da se za dodelu PIB-a
obrati poreskoj upravi - kažu u APR-u i dodaju da oni po službenoj
dužnosti dostavljaju nadležnom PIO Fondu prijavu na osiguranje za
preduzetnika i obavljaju prijavu obveznika plaćanja doprinosa
Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje.
Inače, prilikom izbora naziva, osnivač prethodno mora da proveri
na internet strani APR-a da li na teritoriji opštine na kojoj će biti
registrovan već postoji preduzetnik sa istim ili sličnim nazivom. Naziv
nije obavezan deo poslovnog imena.
Izvor: www.blic.rs
(Zatvori)
 02.12.2009 (09:33:24)

Vlada predložila da budžetski prihodi u 2010. godini iznose 656milijardi, rashodi – 763, a deficit – 107 milijardi dinara Opširnije...

Republički
budžet naredne godine trebalo bi da prihoduje 655.971.000.000 dinara, i
uz 107.000.000.000 dinara deficita da ima 762.971.000.000 dinara
izdataka, predložila je juče Vlada Srbije.
Ipak, računica može i ovako da glasi: država će sledeće godine moći
da potroši ukupno 797.498.137.000 dinara i to 738.645.297.000 dinara iz
budžetskih sredstva, 57.128.676.000 iz sopstvenih prihoda republičkih
organa i organizacija i 1.724.164.000 dinara iz donacija (ne računajući
izvorna sredstva fondova obaveznog socijalnog organa i izvorne lokalne
prihode). Ovi rashodi finansirali bi se sa 714.823.840.000 dinara
prihoda od čega bi budžetski iznosili 655.971.000.000 dinara. Tako bi
budžetski deficit bio 82.674.297.000, odnosno ukupan fiskalni deficit
107.000.000.000 dinara, računajući i 24.325.703.000 dinara „za nabavku
finansijske imovine za sprovođenje javnih politika”.
Ovo su, kako „Politika” saznaje, ključne brojke iz nacrta budžeta za
narednu godinu koji, su nakon mesec dana probijanjabudžetskog kalendara
juče na zajedničkog sednici razmatrali svi vladini odbori i koji je
nakon toga Vlada Srbije, uz izvesne manje preraspodele među budžetskim
korisnicima, pretočilau predlog koji će narednih dana nakon
pravnotehničke redakcije proslediti skupštini na razmatranje i
usvajanje.
Od 762,97milijardi budžetskih rashoda najveći pojedinačni izdatak i
sledeće godine biće transferi, odnosno dotacije organizacijama
obaveznog socijalnog osiguranja – 263,3 milijarde dinaraod čega najviše
za penzije – Republičkom fondu penzijskogi invalidskog osiguranja 215
milijardi i još 22,9 milijardi dinaraza socijalno osiguranjevojnih
osiguranika. Za 900 miliona više od vojnog fonda dobiće Nacionalna
služba za zapošljavanje.
Rashodi zazaposlene koji su budžetu (plate, ostala davanja, troškovi
i doprinosi), kako je predloženo, iznosiće 182,6 milijardi dinaraa za
nabavku robei uslugeza državneorgane i organizacije 39,3 milijarde.
Socijalna zaštita finansirala bi se iz budžeta sa ukupno 76,6
milijardi, od čega će pojedinačnoposmatrano najviše biti uloženo udečju
zaštitu –32,3 milijarde dinara, socijalnu– 15,5 milijardi dinara i
boračko-invalidsku zaštitu – 13,3 milijarde dinara. Tranzicionifond će
usisati šest milijardi budžetskih dinara. Pokrajini, gradovima i
opštinama republički budžet će prebaciti 57,4 milijarde dinara.
Za državne subvencije odvojeno je 42,8 milijardidinara, najviše
poljoprivredi –18 milijardi, železnici 12,4,a privredi 3,5 milijardi
dinara. Za otplatu kamata na domaće i strane kredite otići će34,9
milijardi dinara, dok će se kapitalna ulaganja iz budžeta meriti
brojkom od 33,2 milijarde, od čega je gotovo polovinanamenjena
projektima iz Nacionalnoginvesticionogplana–15,5 milijardi.
Mada je bitka za koju milijardu više trajala i tokom jučerašnje
zajedničke sednice odbora pa je itokom popodneva u dokumentu koji vlada
izglasala bilo izmena,izvesno je da će, posmatrano pojedinačno po
korisnicima,najveći budžet, kao i dosada imatiMinistarstvo finansija,
sa čijeg računaidevećina prebačenog novcafondovima (dotacije za
penzije)i ostalim nivoima vlasti – 245,9 milijardi dinara.
Drugoplasirano je Ministarstvo prosvete sa ukupno 107 milijardi
(uključujući i plate prosvetara), a budžet Ministarstvarada i socijalne
politike, sa svim izdacima za socijalu planiran jena 92 milijarde.
Novica Kocić
Ministarstvu
odbrane,kako je predloženo,bilo bi na raspolaganju 68 milijardi dinara,
dok bi policija zajedno sa BIA dobila 46 milijardi, čime su,kako
saznajemo,bili nezadovoljni i ministar odbrane i ministar policije.
Ukupni izdaci iz budžetaza poljoprivredu (Ministarstvopoljoprivrede
zajedno sa pripadajućim direkcijama i upravama) biće veći nego prošle
godine i iznosiće oko 20 milijardi dinara.Ministarstvu ekonomije
pripalo jeoko 40 milijardi dinara.
Skupštinski budžet – za poslanike i stručne službe, prema ovom predlogu, iznosio bi gotovo 1,6 milijardi dinara.
Vesna Jeličić
––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––-
Tadić: Umanjiti nepotrebne troškove
Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je juče da svi oni koji su
dobili negativan izveštaj Državne revizorske institucije o trošenju
sredstava iz budžeta za 2008. godinu moraju to ispraviti i da troškovi
koji su nepotrebno napravljeni moraju biti smanjeni u narednom periodu.
– Svako ko je dobio negativan izveštaj državnog revizora mora da
napravi ispravku. Činjenica da Srbija konačno ima izveštaj Državne
revizorske institucije predstavlja veliki napredak – rekao je Tadić.
Predsednik Srbije je kao veliki napredak ocenio i činjenicu da
„imamo institucije koje objektivno i nezavisno analiziraju ponašanje
drugih državnih institucija”. Na ovaj način, ocenio je Tadić, Srbija
ubrzanim koracima gradi građansko i demokratsko društvo.
Napominjući da nije imao vremena da ulazi u prirodu revizorskog
izveštaja, što i nije ustavna nadležnost predsednika republike, Tadić
je naveo da, ukoliko je istina da je na hranu i piće potrošeno više
nego što je predviđeno i prirodno, „to mora odmah biti isečeno u
troškovima za naredni period”.
– Imamo uvrežene navike u državi koje su apsolutno neracionalne i
poskupljuju funkcionisanje državnog aparata i ja, svojim primerom,
pokušavam da utičem na pojedine ministre i ministarstva da smanje
troškove – rekao je Tadić.
Prema njegovim rečima Srbija mnogo više troši nego što zarađuje, što
mora biti izmenjeno, a izveštaj državnog revizora tome treba da
doprinese.
M. D. Izvor: www.politika.rs
(Zatvori)
 01.12.2009 (09:27:28)

Prateći zahteve tržišta i potrebe klijenata "Tranšped" Beograd početkom 2010. počinje radove na izgradnji najsavremenijeg logističkog centra u neposrednoj blizini Beograda, u Vrčinu na postojećoj lokaciji, na zaobilaznici oko Beograda (Bubanj potok), odnosno na autoputu Beograd-Niš i evropskom Koridoru 10. Opširnije...
U prvoj fazi ove kapitalne investicije "Tranšped"
Beograd izgradiće najsavremeniji skladišni prostor površine 6.500 m2 sa
11.000 paletnih mesta i 6 utovorno-istovarnih rampi.
Pogodnosti koje će klijentima biti na raspolaganju
odnose se na novi savremeno opremljeni skladišni prostor, savremenu
pretovarnu mehanizaciju, parking za parkiranje i pretovar vozila,
uvećane distributivne kapacitete, upotrebu kolske elektronske vage i
dr.
Kada projekat ukupne vrednosti više od 23 mil EUR
bude u celini realizovan, klijentima će stajati na raspolaganju
najsavremeniji logistički centar sa ukupno 27.000 m2 skladišnog
prostora, oko 44.000 paletnih mesta, visoko regalnim i blok
skladištima, temperaturno regulisanim i ADR skladištima, kros doking,
poslovni prostor, konferencijska sala idr. Izvor: www.ekapija.com
(Zatvori)
|
 21.02.2012 (13:30:47)
Kriza valuta koja je obeležila 2011. donela je pravo bogatstvo onima koji su se pre desetak godina setili da ulažu u zlato.
 21.02.2012 (11:15:14)
4 od 15 investicionih fondova u mesecu januaru beleži smanjenje vrednosti investicionih jedinica.
 21.02.2012 (11:00:40)
Prema podacima NBS ukupna vrednost privatnih penzionih fondova u Srbiji je prošle godine dostigla tek 12,45 milijardi RSD, odnosno 120 miliona EUR. Kada se to uporedi sa skoro 800 milijardi RSD štednje građana položene u bankama, odnosno 7,6 mlr EUR,
 01.02.2012 (10:09:26)
Beograd - Dostigavši nivo od 106,06 dinara za evro, domaća valuta juče se našla na najnižem nivou vrednosti još od 11. januara 2011. godine, kada je kurs iznosio 106,18 dinara.
 31.01.2012 (11:56:59)
Prema raspoloživim podacima, uoči Drugog svetskog rata Kraljevina Jugoslavija je posedovala 84.574 kilograma čistog zlata.
|