Prema informacijama iz Vašingtona, koje su preneli austrijski mediji, grupa fondova treba da postane operativna u naredna tri meseca. Fondovi, kojima će upravljati američko investiciono preduzeće CRG Capital, imaće kapital veći od 250 miliona dolara. Namera je da oni od ugroženih banaka otkupe loše kredite ili pomognu njihovo restrukturiranje.

Izvor: www.emportal.rs
(Zatvori)

Ministri finansija Evropske Unije izrazili zabrinutost da se problemi sa velikim dugovima Grčke šire. Međutim, Stros-Kan je komentarišući fiskalnu situaciju u Grčkoj, rekao da to predstavlja ozbiljan problem, ali je mišljenja "da neće dovesti do fragmentisanja evro zone.

Sve lošije finansijsko stanje Grčke je navelo agencije za procenu kreditnog rejtinga, "Fič rejtings", "Mudis" i "Standard end Purs", da prošlog meseca snize rejting te zemlje, što je podstaklo masovnu prodaju njenih obveznica.

Grčka će biti izložena dodatnom pritisku od vlada drugih članica Unije da se izbori sa krizom izazvanom budžetskim deficitom čak četiri puta većim od gornje granice EU - od tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Ministri finansija Unije pozvali su Grčku da uloži veći napor u rešenje problema. Holandski ministar finansija Vauter Bos je izjavio da grčki plan za smanjenje potrošnje "mora da bude konkretniji", dok je luksemburški ministar Žan-Klod Junker poručio da će morati da vide da li će mere biti dovoljne.

"Sudbina jednog je sudbina svih", izjavio je komesar EU za privredne i monetarne poslove Hoakin Almunija nakon sastanka sa evropskim ministrima finansija i upozorio da situacija u Grčkoj ima posledice po druge zemlje.

Nemačka kancelarka Angela Merkel je 13. januara, kako je objavljeno na Internet sajtu vlade u Berlinu, izjavila da rastući dug Grčke preti da ugrozi evro, kojem narednih godina predstoji "veoma težak period". Merkelova je dva dana kasnije pobila tu izjavu pohvalom vladi u Atini da preduzima "ogromne napore" da obuzda budžetski deficit.

Najnoviji predlog grčke vlade predviđa smanjenje potrošnje za oko deset milijardi evra i povećanje prihoda u 2010, kako bi se deficit do kraja godine smanjio sa 12,7 na 8,7 odsto BDP-a.

Izvor: www.b92.net
(Zatvori)

Dvogodišnji program, koji će sa 2,65 mil EUR finansirati EU, za cilj ima jačanje nadzora na mikro i makro planu na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, saopštila je EK.

Konkretno, ECB će sa centralnim bankama članica zone evra organizovati obuku za centralne banke i tela za nadzor iz Srbije, sa Kosova, iz Hrvatske, Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Turske.

- Stabilnost bankarskih sistema u zemljama obuhvaćenim programom od najveće je važnosti za postizanje održivog ekonomskog rasta - istakao je evropski komesar za proširenje Oli Ren (Olli Rehn).

Ren je dodao da se pokretanjem programa jačanja nadzora takođe podržavaju napori zemalja Zapadnog Balkana i Turske usmereni na ulazak u EU u uslovima ekonomske krize.

Član uprave ECB Lorenco Bini Zmagi (Lorenzo Bini Smaghi) istakao je da će program pomoći institucijama za nadzor kandidata i potencijalnih kandidata za EU da dobiju uvid u najnovije rezultate istraživanja i preporuke međunarodnih i institucija EU.

Izvor: www.ekapija.com
(Zatvori)

Izvor: www.emportal.rs
(Zatvori)

Usprkos rastu cijena dionica redovni promet na burzi je stagnirao; ukupni je promet iznosio 123 milijuna kuna što je nešto više od 117 milijuna kuna u usporedbi sa prošlim tjednom. Crobex indeks zakljucio je tjedan na razini od 2.158 bodova, što predstavlja tjedni rast od 4 posto te 7,7 posto na godišnjoj razini. Izvedba je Crobex 10 indeksa bila nešto niža; rast od 3,49 posto na razinu od 1.133 boda dok na godišnjoj razini rast iznosi 7,6 posto. Prošlog je vikenda Ivo Josipovic pobijedio je svog protukandidata Milana Bandica sa +60 posto glasova i postao treci hrvatski predsjednik. Ulagaci su bili zadovoljni sa rezultatima. Vecina likvidnih dionica zakljucili je tjedan s pozitivnim rastom; izuzetak je bila INA. Najlikvidnija dionica je bila Hrvatski telekom sa preko 36,9 milijuna kuna prometa; HT je zakljucio tjedan na razini od 295 kuna te se približava psihološkoj razini od 300 kuna. Na tjednoj razini HT je narastao za 5,3 posto te 7,42 posto na godišnjoj razini. Prehrambena tvrtka Podravka  nastavila je svoj uspon; tjedni rast od 8,86 posto te cak 18,2 posto na godišnjoj razini. Dionica je u fokusu ulagaca usprkos nedavnih afera.
Dodatno, uprava tvrtke je negirala glasine da ce se tvrtka podijelit na pet dionickih društva. Gradevinski sektor je zabilježio dobre rezultate ovoga tjedna; Ingra s preko 12,2 milijuna kuna zabilježila je rast od 6,3 posto, dok je IGH narastao za 3,09 posto s ukupnim prometom od 3,8 milijuna kuna. Batlic Dry Index (BDI) nije zabilježio neke znatne promjene ovaj tjedna, medutim brodarske dionice su svejedno postigle pozitivan rast. Najlikvidnija dionica u sektor je bila Atlantska plovidba sa 10,7 milijuna kuna prometa; dionica je zakljucila tjedan na razini od 1.049 kuna, što predstavlja rast od 3,75 posto. Dodatno, tvrtka je objavila potpisivanje pisma namjere za kupnju dva panamax broda s Dalekog istoka; primopredaja brodova je planirana u proljece 2012. godine. Jadroplov i Uljanik plovidba zakljucili su tjedan sa rastom od 4,35 posto, odnosno 3,71 posto.

Izvor: Ilirika vrijednosni papiri doo Zagreb
(Zatvori)

Takav se model zove upside leverage, odnosno model državnih poticaja u kojima su programi djelomično javno financirani te su se pokazali najboljim modelom u svjetskoj praksi i kojima upravljaju stručnjaci privatnog sektora.

– Prema dosadašnjim najavama izgledno je da država planira rabiti tzv. upside leverage koji se u praksi pokazao boljim jer motivira privatne ulagače da postignu što veći uspjeh u ulaganju. Zato smatram da program potpore fondovima rizičnoga kapitala ima vrlo velike izglede za uspjeh.

No važno je stvoriti povoljno okružje za takav oblik ulaganja stvaranjem povoljne poduzetničke klime i edukacijom poduzetnika o ulaganjima rizičnoga kapitala, poticanje programa za istraživanje i razvitak te razvijen zakonski i regulativni okvir s dobrom zaštitom ulagača – kaže Mirna Marović, predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital asocijacije. Smatra kako je i vrijeme da uz već postignutu stabilnu makroekonomiju imamo i kvalitetan program restrukturiranja kompanija, a koji bi upravo uključio ulazak fondova u vlasničku strukturu tvrtki.

Time bi poticaji koje država godinama daje, ali često krivo usmjeruje, napokon bili raspodijeljeni prema tržišnom načelu jer bi se o njima brinule stručne osobe iz fondova, a fond bi uz to sudjelovao i sa svojim kapitalom. U Hrvatskoj su trenutačno registrirana samo dva private equity fonda, no to ne znači da samo oni mogu ulagati u tvrtke koje bi prepoznali država i fondovi. To mogu učiniti i strani fondovi, koji su uostalom već i prisutni u nekoliko domaćih tvrtki. No ključno je da svaki fond koji bi se na takvo što odlučio traži da njihovo vodstvo odlučuje u koje će projekte uložiti, a to bi, kaže M. Marović, mogli biti samo oni koji imaju potencijal rasta i održivu komparativnu prednost nad konkurencijom, odnosno projekti koji će u pet godina donijeti rast.

Model upside leverege u većini se zemalja pokazao uspješnim, no u Čileu nije uspio prije devet godina jer je nedostajalo dobrih poduzetničkih projekata – kaže M. Marović. To i dokazuje kako je teško stvoriti razvijeno venture kapital tržište bez povoljna zakonsko-regulatornog i fiskalnog okruženja te povoljne poduzetničke klime.

Europska unija ima nekoliko programa potpore fondovima rizičnoga kapitala koji se uglavnom provode preko Europskoga investicijskog fonda. Do kraja 2008. iznosi javnih potpora fondovima rizičnom kapitalu preko EIF-a iznosili su 3,6 milijardi eura, a uložena su u 300 venture kapital fonda. – Hrvatskoj će većina takvih sredstva biti dostupna ulaskom u EU, no s obzirom na to da se planira postaviti infrastruktura, ulaskom u EU imat ćemo veće izglede biti uspješni u korištenju sredstvima Unije za potporu takvu obliku ulaganja – kaže M. Marović, ali i dodaje da programi EIF u suradnji s javnim i državnim institucijama potiču razvitak venture kapital ulaganja u pojedinim zemljama ili regijama te da bi takvo što mogli rabiti već i sada. Jer, primjerice, to je iskoristila Turska koja je kao i mi kandidat za ulazak u Europsku uniju.

Izvor: www.seebiz.eu
(Zatvori)

Taj berzanski posrednik navodi da su posle objave vesti da "Telekom Srpske" želi da kupi 49% akcija "M:tela" uradili analizu na osnovu koje su odredili fer vrednost paketa akcija tog crnogorskog telekom operatera, navode "Nezavisne novine".

- Uzimajući u obzir perspektivu tržišta telekomunikacija u Crnoj Gori smatramo da bi fer vrednost paketa akcija od 49% bila u rasponu od 8,5 do 10,5 mil EUR", navode u "Advantis brokeru", a prenose "Nezavisne novine".

U toj brokerskoj kući napominju da tokom rada na analizi nisu razgovarali sa menadžmentom, niti su vršili dubinsko snimanje "M:tela".

Uprava "Telekoma Srpske" je poslednjeg dana prošle godine saopštila da vodi pregovore o kupovini 49% akcija kompanije "M:tel" iz Podgorice. Vlasnik tog paketa akcija je kompanija "Ogalar B.V." iz Holandije u vlasništvu srpskog biznismena Miroslava Miškovića, a većinski akcionar oba telekom operatera je "Telekom Srbija".

Navodeći da bi navedena transakcija trebalo da bude okončana u prvih šest meseci ove godine, u "Advantis brokeru" veruju da bi to moglo imati negativne implikacije na očekivanu isplatu dividende za 2009, "što će verovatno uticati i na raspoloženje investitora prema akcijama "Telekoma Srpske".

"Advantis", koji je u aprilu prošle godine na finansijskom servisu "Bloomberg" objavio procenu cene akcija "Telekoma Srpske" od 0,75 EUR preporučujući investitorima njihovu kupovinu, sada je, usled novih okolnosti, promenio preporuku u "ne menjaj poziciju".

Izvor: www.ekapija.com

(Zatvori)

Rusija i Brazil, kao proizvođači sirovina s bogatim nalazištima minerala i energenata, također slijede gore spomenute trendove , a čine sjajnu kombinaciju s Kinom i Indijom, koje su upravo gladne sirovinske opskrbe u svom naglom razvitku. Bez nafte i željezne rude sve te milijarde ljudi ne mogu biti aktivirane, ne mogu migrirati iz sela u grad i tako u konačnici živjeti – bolje. Iz istog razloga, stanovnici zemalja prirodno bogatih sirovinama također teže ekonomskom razvitku, prirodnih je izvora sve manje jer su ograničene, a sirovine sve skuplje. Na ovaj se način s fondom Ilirika BRIC investitori jednostavno i lako priključuju jednom od najvećih megatrendova u razvoju čovječanstva, s kojim se ne može usporediti ni ekonomski razvoj SAD-a nakon drugog svjetskog rata. Ne zaboravite da će po predviđanjima Goldman Sachsa 2050 g. BDP Kine biti dvostruko veći od američkog, a indijski će ga posve sustići. Trend je očigledan i treba ga iskoristiti.

Što znači BRIC?

Zemlje BRIC-a, Brazil, Rusija, Indija i Kina prvi su puta svrstane u zajedničku grupu u analizi Goldman Sachsa iz 2001. godine koja se bavila brzorastućim ekonomijama zemalja u razvoju. Prema prognozama raznih ekonomskih analitičara, samo je pitanje vremena kada će Kina postati najveće svjetsko gospodarstvo a prognozira se da će zemlje BRIC-a do 2020. Godine biti među deset najvećih svjetskih ekonomija. Zemlje BRIC-a su ujedno i najbrže rastuća i najveća gospodarstva među zemljama u razvoju. Zajedno broje gotovo tri milijarde ljudi što je gotovo polovica stanovnika planete. Izuzev izuzetno snažnog rasta, zemlje BRIC-a imaju zapravo malo toga zajedničkog. One su u ovom trenutku prije svega interesantne kao prilika za investiranje iako u budućnosti nije isključeno niti da bi se mogla stvoriti neka vrsta političko-ekonomskog saveza među tim zemljama, što pokazuje i ove godine održani prvi summit zemalja BRIC-a koji je okupio čelnike zemalja skupine a na kojem je pozvano na stvarenje pravednijeg ekonomskog poretka te na kreiranje nove svjetske valute koja bi trebala pripomoći stabilizaciji svjetskih financija. Vjeruje se da bi međusobnom suradnjom te zemlje mogle stvoriti snažno međusobno tržište u kojem bi Kina dominirala proizvodnjom, Indija uslugama, dok su Rusija i Brazil bogate sirovinama.

Pogledajmo nekoliko projekcija za zemlje BRIC-a koje se navode u spomenutoj analizi:

Brazil - Sljedećih 50 godina prosječna stopa rasta BDP-a iznositi će 3,6 posto. Veličina Brazilskog gospodarstva dostići će Italiju do 2025. godine, Francusku do 2031. godine, te Veliku Britaniju i Njemačku do 2036. godine.

Kina – Rast kineskog BDP-a usporiti će, te će 2020. Godine iznositi 5 posto (za 2009. godinu porast je oko 8 posto). Do sredine 2040. godine porast usporava na 3,5 posto. Ipak, visoke stope rasta investicija i ogromna radna snaga stvoriti će od Kine najveću svjetsku ekonomiju do 2041. godine.

Indija – Očekuje se da će porast Indijskog BDP-a ostati iznad 5 posto tijekom idućih 50 godina te se očekuje da će prihod po stanovniku 2050. godine biti 35 puta veći u odnosu na stanje iz 2001. godine. i tada će Indijski prihod po stanovniku biti zamjetno manji u odnosu na promatrane zemlje.

Rusija – projekcije ruskog rasta pod pritiskom su očekivanim smanjenjem populacije, ali svejedno do 2050. Godine očekuje se da će BDP po stanovniku biti najviši u grupi i usporediv sa zemljama skupine G6.

Što se tiče aktualne situacije, od ovih zemalja, s obzirom na njihove trenutne stope rasta, očekuje se da budu stabilizator globalne ekonomije te pokretač rasta u razdoblju oporavka.

Izvor: www.hrportfolio.com
(Zatvori)